instruction
stringlengths
1
64.4k
completion
stringlengths
1
64.6k
task_type
stringclasses
3 values
Continue the following story in Rutooro: Okuswerangana kwa Burungibuliza na Magurugasiganjuranamuyaga kukaba kw'okusemererwa okutakabonwaga. Kyonka habwa bagenzi be okutiina akabi k'entwiga, kikahanuurwa ngu hatalibaho ekintu kyona Magurugasiganjuranamuyaga na mukazi we eki balikora batabandize okwehanuuzaaho Kamanyi na Kakengi; kukira muno ebintu ebirukukwata hakutunga. Baitu emyaka obu yahingwireho, na Magurugasiganjuranamuyaga atungire muno, ebigambo by'entwiga byayeba. Kyonka bagenzi be, bo batalekeerre buli kiro kugumaga nibamwijukya oku akabi k'entwiga kakyaliyo. Kyali kiro kimu obu haizire omusaija naabungya embugo z'omusara enungi. Burungibiliza obu yaziboine, yazirigira muno, yagonza okuguraho orubugo rumu hali zo. Ahonaaho Kamanyi akagira ati, "Namanya" nandiki na Kakengi ati, "Nakenga". Bati, "Ezi tiziri mbugo naakamu. Egi ntwiga eyaraganiize kwita mugenzi waitu. Hatabaho muntu n'omu arukuzikwataho." Nukwo kyabaire kwo. N'omusuubuzi na uwe yakwata omuhanda gwe, yagenda. Hakahinguraho ebiro bike, haija abasuubuzi b'amacumu. Abo na bo, enju batagitaahe habw'ebigambo bya Kamanyi na Kakengi. Abo obu bakaba baarugaho ebiro bike, haija abarukubungya emindi, na bo batagitaahe habw'ebigambo bya Kamanyi na Kakengi. Nukwo ebintu byaikaire biti nibiija, bagenzi ba Magurugasiganjuranamuyaga nibabibinga, okuhikya kiro kimu obu haizire omwisiki owaakaba asemiire haihi okukira Burungibuliza emirundi ikumi. Akaija naayeseruza hookuranga. Hati kamanyi na kakengi noobu baraaba baalengereho okumanyisa mugenzi wabo oku ogu atali mwisiki kwo, arukugonza kuranga, ebigambo byabo mugenzi wabo atabihuliirize. Akagonza, haakire, omwisiki ogu babanze bamuroleerreeho ebiro bike, nukwo basobole okwetegereza obu araaba ali rundi atali w'akabi. Kandi ahonaaho, akaragira abairu be bagende kumuteekaniriza enju ei araaraaramu. Okunanuka kwa Magurugasiganjuranamuyaga kukabaho abairu be obu baizire kuranga oku byona biteekaniziibwe. Omukasumi ako koona, Kamanyi na Kakengi bakaba bagambiire mugenzi wabo bati, "Noobu oraaba oyangire kwikiriza ebigambo byaitu, omwisiki ogu titurukwija kwikiriza kumutaahya omunju yaawe. Aikalege aheeru okuhikya enju ei bagiire kumuseruurra ezookere." Magurugasiganjuranamuyaga, eki, akaba aikiirraaniize nakyo. Baitu omwisiki obu baizire kumutwara omukiikaro eki bakaba bamuteekaniriize, ekyamuhuniriize nukwo okurora embwa ze zitarukusobora kwikiriza omwisiki ogu aruge omukiikaro eki akaba aikaliiremu, aheeru. Mwezi, Mahwa, Mwirima na Nyanja, zikenda okumwitira kimu. Bakatanga embwa zaalema; kandi zaayenda n'okulya mukama wazo weenyini obu yaizire okuzikwataho. Ekyarugiremu nukwo hati Magurugasiganjuranamuyaga okwetegereza oku ogu atali kwo mwisiki arukugonza kuranga, baitu entwiga rwamuraganiize kumwita. Aho na uwe nukwo okuragira omwisiki ogu, agende ayeseruurre handi obwikaro. Ekirema omukazi n'ente baihamu engaro. Rukaba ruli rwebagyo rumu, ente zaamara kutaaha, abahuma ba Magurugasiganjuranamuyaga bainikiize nibakama, obu baahuliire ente erukujugira aheeru y'emihingo. Okwezi kukaba nikuliisa, abantu bakaba nibasobora kurora kurungi ekikaba kiri aheeru nibarabya amaiso omumihingo. Nukwo kiti, n'abakaba bakwatiire obu baalingwize aheeru y'emihingo, bakasanga ngu, ente eyeekaba neejuga, ekaba eri nyana enungi, ey'akagaaju k'amahembe agarukwera tiitiiti. Obu baamanyisize abakami, na bo baizire bagirozireho, baagikwatirwa embabazi. Bateekereza bati, rundi, eri emu ha nyana z'abahuma bagenzi baabo, ab'omukicweka eki. Nahabweki baagonza bagikinguurre etaahe omurugo. Baitu eki batakakikozire, bakabanza kugya kwehanuuzaaho Kamanyi na Kakengi, na bo abaizire na mugenzi wabo Magurugasiganjuranamuyaga okurora enyana egi. Obu baaginagiire eriiso, ahonaaho Kamanyi akagira ati, "Namanya", nandiki na Kakengi ati, "Nakenga". Bati, "Egi teri nyana enyakutaahiraine, kyonka, ntwiga yoonyini eyaraganiize okwita mugenzi waitu; hatagira muntu n'omu arukugikinguurra." Magurugasiganjuranamuyaga akabeesengereza baikirize etaahe, baayangira kimu. Hanyuma y'okumara aheeru omwanya mwingi
neejuga, n'embwa na zo italekeriire okugiboigoorra, enyana egi ekakwata omuhanda gwayo yagenda. Ekakwata ogurukugya omba Isaza, omukama w'omukasumi ako oku baamwetaga. Obwire kwija kuba itumbi ekaba ehikire ira omumasaazi g'ente za Isaza. Etabambire rugo na rumu, kyonka ekarora omwisaazi nk'aho yabyama. Obwire nibukya, obu yalengeriire ente ziri haihi okuruga omurugo, yatandikiraho kwerumisa kuzaara. Abahuma ba Isaza abakaba nibaturukya ente omubwire bwa nyenkya kuzita omwisaazi obu baagiboine, emitima yabahwa omunda habwo'oburungi bwayo hamu n'okurora nkooku erukusisana nk'ente enyakukiikire n'omwana. Ahonaaho bakairuka okugya okumanyisa Isaza hamu n'okumukaguza eki baraakora n'ente' egi. Isaza na uwe kitamusobokere kuragiriza kwonka ataizire na uwe wenka akeeroorra ente abahuma be ei barukubazaaho. Obu yaginagiire amaiso, omutima gwamucweka omunda. Yaragira abahuma be bakole kyona eki barukusobora, bagikoonyera ezaale. Baitu omubakiikuzi ba Isaza boona abakaba nibakiirraayo kimu oburungi omukukiikura ente, hatabemu mukiikuzi n'omu ayasoboire kuzaaza enyana egi. Bakatumisa omubahuma abandi boona ab'omunsi ya Isaza ogu, baitu buli weena ayaizire, atasobole kuzaaza enyana egi. Buli ayakagitaga omukono omunda, yarangaga ati, "Waitu, enyana enu noobu eraaba neezooka nk'enyakukiikire n'omwana, busaho kantu koona akali omunda yayo." Baitu Isaza habw'okurora oku ente erukuheera kimu ebisa, kandi na yo yonka neeyolekera kimu obusaalizi, atasobole kwikiriza ebi byona ebi baamugambiire. Akagambira aba yayesire kwija kugikiikura ati, "Okwera kwange, obu ndaahuurra nimungambira muti, 'Ezaire." Bakatalibana n'enyana okuruga nyenkya okuhikya izooba ligwire, n'obwire obundi bukiire. Baitu batagire kintu kyona eki baagizoiremu. Hati nubwo, obwire bwa nyenkya endi aho, Isaza bamugira bati, "Waitu, omuntu arukusobora kukugambira amazima hanyana enu, nuwe omusaija Magurugasiganjuranamuyaga. Omunsi munu, busaho muntu n'omu amwingana omukukiikura ente." Isaza kuraara ahuliire eki, ahonaaho akatuma bagende bwangu bamutabaarre. Bagenzi ba Magurugasiganjuranamuyaga obu baaboine abakwenda ba Isaza bahikireho mugenzi wabo habw'ekintu eki, eky'okugamba kikababura. Bakamanya kurungi eki bakaba nibamwetera kukiikura oku kikaba kitali nyana enyakukiikire n'omwana, baitu entwiga eyaraganiize okwita mugenzi wabo. Kandi na harubaju orundi, bakaba batarukusobora kutanga mugenzi wabo okugya kukora ekintu Isaza eki amusabire, habwokuba, kakuba naayanga, buli nabwo obwomeezi bwe buhoireho. Ekyarugiremu, nukwo hati boona kucwamu kugendera hamu na mugenzi wabo omba Isaza hamu n'embwa ze zoona . Magurugasiganjuranamuyaga obu yahikire omba Isaza, akabanza kumusoboroorra byona ebyabaireho hagati ye n'entwiga ei yatemereho omukira ogw'okwija kujuga mukazi we Burungibuliza. Isaza na uwe atabe mubi, okumanya oku yahuliriize n'embabazi ebigambo byona Magurugasiganjuranamuyaga ebi yamusoboroire, hati akaragira bazinise ihe, liije okumulinda obu araaba naakiikura kagaaju k'amahembe agarukwera. Ihe obu lyamazire okwesorooza, hati Magurugasiganjuranamuyaga akasaba Isaza ati, "Waitu, ihe linu noobu liraaba liroho, niinyetaaga bagenzi bange hamu n'embwa zange biinyikale haihi obu ndaaba ninkiikura enyana enu." Isaza na uwe akaikiriza eki kikorwe nkooku agambire. Nubwo hati omumaiso g'abantu boona abakaba beesoroize, Magurugasiganjuranamuyaga yataire omukono gwe omunda ya kyegira nyana egi, okugikiikura. Ekiganja ky'omukono gwe kikagihwera omunda, baitu atagire kantu koona aka aboine omunda yayo. Akatwarra kimu omukono gwe okuguhikya omunkokera, nikyo kimu atagire kantu koona aka aboine omunda yayo. Omukasumi kanu embwa ze eki zikaba nizeekora ky'amahano, baitu habwokutangwa bagenzi be n'abantu abakaba beesoroize, zikaba zitaina kintu kyona eki zirukusobora kukora ha kyegira nyana egi.
monolingual_generation
Continue the following story in Rutooro: Hati Magurugasiganjuranamuyaga obu yaboine oku alemesiibwe okuzoora ekintu kyona omunda ya kyegira nyana egi, akacwamu okutwarra kimu omukono gwe omunda yayo okuhikya guhikirwe omwibega. Baitu noobu aliba yakozire eki, nikyo kimu nabwo atagire kintu kyona eki yahikireho. Obu akaba akyali omukugamba ati, "Waitu, hati tinkyainayo kintu kindi kyona eky'okukora hali enyana enu," eyeekaba eri nyana eri, hati bakabona neefooka 'runyonyi' orutakazookaga hansi y'izooba. Ahonaaho, omukono gwa Magurugasiganjuranamuyaga rugumigiririize ira omunda yarwo, hanyuma rwimukize ira amapapa gaarwo okuhaarruuka omumwanya. Ihe ly'abantu abakaba baizire habw'okulinda Magurugasiganjuranamuyaga, obu lyaboine ekintu ekirukusisana kiti, eky'okukora kyalibura, lyafa niryaba kwonka. "Muhigize embwa ze," ebi nibyo ebigambo bagenzi ba Magurugasiganjuranamuyaga ebi baagambiire abantu abarukurarangira oku n'oku. Kyonka bambi kwija kuzirekera, kyegira runyonyi oru ruramazire ira kwimuka hansi, hati ruli omumwanya nirucuuka nk'ebicu. Iraka lya Magurugasiganjuranamuyaga likahulirwa omumwanya nirigira liti, "Baana ba maau, ekiija omanyire kitwara bike, na nyowe ngenzire. Muhe embwa zange Mwezi, Mahwa, Mwirima na Nyanja hamu n'ezindi zoona omuhanda, kandi mundagire Burungibuliza, maau na taata!" Omukasumi kanu, obwire bukaba bwaba ihangwe. Ekintu ekiri haiguru kikaba nikisobora kunaga kurungi ekiituuru kyakyo hansi. Eki kikasobozesa embwa za "Magurugasiganjuranamuyaga okuhambya orunyonyi oru niihondera ekiituru kyarwo ekirukuhika hansi. Zikaruhambya okuhikya omubwire bwa rwebagyo obu rwazibuzireho. Baitu nabwo, eky'okuziburaho kitaziterebule. Zitandika okwirukira kimu okufa n'okukira Zikeeyongera okwiruka nizihondera enkiro ei rutomere. Izooba obu lyatobiire, Mwezi yatanaka ekyererezi, omusana gwagarukaho buhyaka, hanyuma na zo zaayeyongera okwiruka zitaina bulemeezi bwona. Emikono ei baataire omunda ya kyegira runyonyi oru, etaleme kurujwahya. Nahabweki, hati obu rwaboine ruhikire omwirungu wankutaha, nambere omuntu atarukunihirwa kuhika, rwasirimuka hansi, rubanze
ruhuumuleho. Obu rukaba nirugwa hansi ruti, ahonaaho nirufooka nyantwiga eri, eyaraganiize kwita Magurugasiganjuranamuyaga. "Magurugasiganjuranamuyaga, ntakugambire nti ndiija ndi kintu ekya buli mulingo gwona ndi kwita?" Ebi nibyo bigambo ebi yamukagwize obu yamazire kugwa hansi erekiire n'omukono gwe okuruga omunda yay0. Magurugasiganjuranamuyaga omukasumi ako, akaba ataina kintu kyona eky'okugigarukamu. Akagigambira kimu kyonka ati, "Nyita kandi hati ndaakora ki!" Nandiki yo eti, "Hati embwa zaawe ezinyakukwesiguza ziri nkaha?" Nandiki Magurugasiganjuranamuyaga ati, "Kandi obu naakubaire nziina, hati oba noncuza oti?" Nandiki yo eti, "Ka mbanze mpuumuleho, nukwo obu ndaasisiimuka nkukaguze kurungi obulyo obwakuntemesezeeho omukira gwange, kunsiga ndi kikunku nti." Nandiki Magurugasiganjuranamuyaga ati, "Byona biri hali iwe waitu." Hati okwakubaire kuhuumura buhuumura kwonka, Wantwiga akagwijagiirra kimu oturo otwa wansazi. Kandi tali uwe wenka ayagwijagiire, baitu noobwakubaire Magurugasiganjuranamuyaga weenyini, omukasumi ako ayaakubaire ali omukutuntura kw'okufa, na uwe akagwijajagira habw'obujwahi obw'okwija naasuuleebera omumwanya okumara obusumi obu bwona. Bakabyama na kahwera yabahwera. Obwire bukakya, bwagaruka bwaira bakyabyamire. Nyenkya endi aho, nka hansoonooki, Magurugasiganjuranamuyaga owaakaba ali omuturo otw'amaani, akasisana nk'omuntu arukuroota obu yahuliire iraka ly'amajugo g'embwa nirigambira hara muno. Kwija kwetegerereza kimu iraka eri oku liri kwo iraka ly'amajugo g'embwa nubwo obu yasisiimukire. Omukasumi ako akahuurra amajugo nigarangira nk'agembwa nyingi eziina ekintu eki zirukuronza. Nambere bakaba bali, uwe hamu na wantwiga, habw'okuba irungu eritarukusobora kuhikwamu muhiigi weena, ahonaaho akagumiza kimu oku amajugo ago, gali majugo g'embwa ze, niziseerra akagwo ke. Akabanza yagumiisirizaaho akaanya, nukwo zisobole kwirra haihi. Obu yahuliire nizisa nk'eziri haihi kubahika, yagira ati 'Ka nzaanuukule'. Aho nukwo kweta ati, "Mwezi, Mahwa, Mwirima Nyanja, da! da!da! kurru! mbabone hanu."
monolingual_generation
Continue the following story in Rutooro: Nyambwa zaawe kuraara zihuliire iraka lya mukama wazo, ahonaaho zigarukwamu amaani maingi muno, zitandika okwirukira kimu okufa n'okukira. Nyantwiga kwija kujumbuutuka, zo zimazire ira kuhika. Mukama wazo akazigambira ekigambo kimu kyonka ati, "Mwehiire!" Ahonaaho zaatandikiraho okukora akalimo. Zaatabatabagira Nyawantwiga eri zaagiraaza warairaha. Obu zaamazire okugiita, hati zaija hali mukama wazo okwoleka okusemererwa kwazo. Zaamutembatemba, zaamukombakomba, zaamukora buli nyakalingo yoona embwa ei zikora mukama wazo okumwoleka okusemererwa kwazo. Eky'amahano Magurugasiganjuranamuyaga kwija kunaga amaiso, dara amacumu ge ahiigisa buli kiro haihi n'ekiikaro eki abaire agwijagiriiremu. Eki kikamwongeramu muno amaani. Hanyuma y'okumara kuhuumuraho nk'ebiro bibiri, hati Magurugasiganjuranamuyaga akatandika kuteekerezaaho amagezi ag'okugaruka owaabu. Habw'okutasobora noobwakubaire okuteebereza kwonka enkiro y'owaabu, akacwamu kugenda mporamporara naahiiga okuhikya Nyamuhanga obu alimuhikya omukicweka ky'ensi ei arukusobora kuteeberezaamu enkiro y'owaabu, nukwo hati azoole omuhanda oguraamuhikya omuka ye. Ebiro bingiho bikagenda atakasoboire kuhika omukicweka ky'ensi ei asobora kuteebererezaamu enkiro y'owaabu. Embwa ze zaitaga enyamaiswa, hanyuma uwe ateera obulindi, ayokya enyama, alya. Obundi yacwaga ebijuma by'emiti nibyo naalya. Omubusumi obu bwona, mukazi we, abaana be nyina hamu na ise, n'abantu abandi boona abaamugonzaaga, bakaba batarukusobora kwikiriza ebigambo bya Kamanyi na Kakengi, buli kiro abaabagambiraga bati, "Muleke kutuntura, Magurugasiganjuranamuyaga aliyo mwomeezi, kiriba kiro kimu obu mulimubona naataaha." Haihi bazaire be kugamba ngu nibamuwebugira obu baakaboine basigaire omubuguuda bwe. Ekigambo ky'omukuru mukaro, obu oijuka orumaho. Litabe ira, omurwebagyo orurungi aho, ente ziri haihi kutaaha, ab'omba Magurugasiganjuranamuyaga obu baahuliire amajugo g'embwa, omunkiro, nigarangira. Kamanyi na Kakengi obu baagiire kugira bati "Omwana wa nyinaitwe, Magurugasiganjuranamuyaga yaija," nyina hamu na mukazi we baatamu omukungo kurra habw'okutagonza kuhuurra ebigambo ebirukusisana biti, hamu n'okutagonza kuhuurra amajugo g'embwa okubaaijukya omuntu wabo, bo, ou barukuteekereza ngu akafa ira. Baitu Kamanyi na Kakengi bo, batalekeerre okubagira bati, "Barungi bange muhuumule, muteekanize kurungi enju, nukwo tutangiirre mugenzi waitu n'ekitiinisa ekimusemeriire." Obu bakaba bakyali omukurra hamu n'omubigambo ebirukusisana biti, bakaija kurora ezimu ha mbwa ze zibahikireho ira. Okusemererwa oku ziina kw'amahano. Emikira neecwibwa, kandi niigurukira haiguru n'okuhuunahuuna okurukuragiirra okusemererwa okw'amaani oku zikaba ziina "Mundugeho kuli nyowe!" ebi nibyo ebigambo nyina Magurugasiganjuranamuyaga ebi yazigambire obu zaizire kumutembatemba. Ati, "Obu muli mbwa z'omugaso, kwija n'omwana wange hati mubaire ki?" Obu zaizire kugenda n'omba mugole wazo Burungibuliza, na uwe nukwo yazeegambira. Baitu ebi byona zo itabifeeho. Obu zaamazire kukora eki zikaba igenderiire - okuranga okuzaahuka kwa mukama wazoahanaaho zaayegarukirayo, okutangaana mukama wazo, nukwo zisobole kwija nawe. Burungibuliza na Nyinazaara obu bakaba bakyali omukurra kwabo omunju, bakahuurra aheeru emirera neeteerwa, akoogo nikasaara, ezigati yoona etairemu wa, wa. Kwija kugira bati na bo ka barole ekiri aheeru, amaiso gabo gaabaroza eki bakaba batarukunihira kurora, omuntu ou baanihiraga ngu akafa ira. Omu ha bagenzi be amutaire haibega nk'omwana, abairu be bamujugalikire oku n'oku. Okubanza nyina hamu na mukazi we bakateekereeza bati rundi nibaroota; baitu obu bamusimburwire, mporampora omutima gwabagaruka omunda, ahonaaho Burungibuliza yagwa iba omukifuba, baaramukyangana n'okusemererwa kwingi. Omuzaahuki obu yataahire omunju, ise na nyina baamubukara obwa kabiri, orole oku baamubukaire obu akaba naagabura. Baamiisa endembeezi, eka yoona yaba omukusemererwa. Buli mutaahi weena owaakaba aina ekintu kyona omuka ye, kiro eki atakisigeyo. Ti mwana wa maarwa, ti mwana wa mata, ti mwana wa buli kintu kyona ekiriibwa. Kiro eki obugenyi bwaraazaamu orole nka hakiro
eki yagabuliiremu Burungibuliza. Hanyuma y'okumara ebiro naakyalya kandi naanywa n'abooruganda rwe hamu n'abantu abandi boona abaijaga okumujwahukiirra, hati akasaba bagenzi be bamusendekereza agende kweranga hali Isaza hamu n'embwa ze. Abantu obu baakihuliire ngu Magurugasiganjuranamuyaga naagonza kugya kweranga hali Isaza, buli owaakaba naayesobora weena hakiro ky'okugenda kwe, akaija okumusendekereza nukwo ahike omba Isaza n'ekitiinisa kingi. Bakamutwarra omukateeko, kandi buli ayakahuurraga ha ibara lye weena omumuhanda, yaijaga nairuka okumuroraho hamu n'okumusiima habw'okwongera okugaruka omubantu. Isaza obu yamuboine, na uwe akasemererwa muno habw'obusinguzibwe oburukwingana buti. Habw'okugonza okwoleka okusemererwa kwe, akamuha engumba ikumi nukwo asobole okwinura abantu be boona abarukumusemerererwa. Kandi okumwolekere kimu obwesigwa obu aina omuli uwe, omukumaliirra kwa byona, akamufoora Muhikirwa (katiikiro) we omubukama bwe. Ibara lya Magurugasiganjuranamuyaga likarangaanwa hoona hoona omunsi, kandi n'abantu baingi bakeegera hali uwe engeso ey'obumanzi hamu n'okumaliirra okukora ekintu hataroho kutiina kwona. EBY'OKWEMANYIIRIZAAHO ENYATURA Y'EBIGAMBO 1- Yega engabu 'Kapaapa Omutatembwa' omumutwe: Naija Kapaapa, naija Minyumiro. Naija Misisa gwagambiire okuzimu ensi ekaatika enyamwenge. Nkateera akasaija kaagwa n'engabu yako, kaagicwa orutwanga Kaagamba owanyinako kati "Imuka ompoorre," Ati, "Mpoole ngase ki Musisa gwagambiire okuzimu ensi ekaatika enyamwenge." Kikumiro niikamwa enfuuzi, Kitagweta niigweterwa abeega. Abagufu nkumbya nk'empike, abaraihire ntema nk'omugusa. Maau akantuma amaizi namuleetera obwamba bw'esamaga Taata yantuma enku namuleetera ebicweka by'emango. Okalime nkataahe, otembe haiguru amasega gakulye Tiimmanya oku abanyeete bafa. Nkatemba omuti ntakwatiriire nahanuuka n'itaagi! Baakaguza ngu nooha? Nti-n'Omutatembwa, Kapaapa, omwiru w'Akkiiki. 2- Binu haifo biboha orulimi, baitu obu oba osoboire kubigamba kurungi, bikuha obusobozi bw'okwaturaga kurungi ebigambo. Bigambe noorahukiriza emirundi nyingi oti:- (a) Obu oli Munyarwamwanja kubaza Orunyarwamwanja okaba ki? (b) Abudooni noogyaha? Ningenda Budongo. Abudooni nookoraki? Ninsamba obudongo. (c) Omukazi taiha iba ihwa, obu alimwiha limwiha omuka. 3- Yega agamu ha mabwa g'ebizina by'ente ez'omubusinge obwa ira: Nkaliisiza Nyambuubi omumutwe nambere a kacu kaabengeyeraga; Zaabanda ekyana ky'ensama zaakiita, ekijumbuko ky'entale ikimanya. Ikaba iriiriire Nyamigeerra ekinyalyoya kyaija kyaikanga; Nti "Mukaikuru ziihemu eyombo, omwika gw'etaaba tiigumanya," Nkaliisiza Butogota, Kateerra zaija zaagisaamanga, Nyowe ndi mucungiro gw'omwibaale, ekyanda obu kirijwa tindoma. Obu nasangire nibairuka amabara, nti "Nyemereza nduke eryange." Rusuusuka Rukuliiromumarungu, Mangoibambwire Kyasiina. Nkaliisiza Kigumba nseeri omwirima gwaisanga Nyamuhaagura, Nti "Rusimbaazi koleereza etaara, endungi isandaale niikyora." Mwabirora ebyeramahembe by'owaitu byarugaho byabacwa emitima, Kabiibi egosire omuhanda, njura etakya omubairagura. Amaarwa nganywire n'abairu ebisomberanda byagamara, Mutanganywa mukatamu eyombo emyenda etiina eya nseeri. 4- Ente eza biro binu ezirukukira obwingi ndugamahanga kandi n'endoleerra yazo ya mulingo gundi. Mutekerezeeho omulingo isemeriire kukugizibwamu. 5- Kora omuzaano gwa'okubara kw'omubwijukizi oti: Ntembe akasozi, ngereka, ntaho n'akandi, ngereka, nti obu mwena, ngereka. Ntembe akasozi, ngereka, ntaho n'akandi, ngereka, nti obu mwenda, ngereka. Ntemba akasozi, ngereeka, ntaho n'akandi, ngereka, nti ikumi na bbuna, ngereka. Ntemba akasozi (Busozi bwingaha obu wahikya otakasobeze omukubara kwawe? Ijuka ngu ha buli busozi bbuna noosigaga oyongiireho akasozi kamu.) Ebigambo binu bikira muno kuhulirwa omukubaza k'wabantu. Bisome kandi oteekerezeeho muno amakuru gaabyo: Abagataaha nubo bagaiha emiroto. Bakincwire buli akinagireho. Cumba tulye tiguli mwaga. Eraateere tejunjuura. Enjura etahinda niyo egwa, obu emara kuhinda buli mujumbi. Ekibi bakifuuhya kitakaizire Gunsingire aleha bike. Ihanga rukanga likwatanizibwa. Kake n'engambo nungi Nkuroho anywana mbere onywaine Nyansorombi tahwa bagiibiire. Rwagunywaine aliba ataroho. Soozaara ataakuhe mukazi akusaba omuhendo mura. Tinkakibonaga esiisa obukuru. Weesoroole kwekuma kuhigiza enunda kusoma.
monolingual_generation
Continue the following story in Rutooro: (i) Ekintana n'Abaana Baakyo Baawanswa: Katabarwa genda, Kadondora genda. Abaana bange abo, kuba nyina ebyoya, Mba mbagenziremu kwezinira amadeeku n'amaderule. (ii) Enyamuhebe n'Omwissi w'Enswa: Kora omunjuba oyeenyinye, ezindi omiisire iguru. Omukazi n'omwana olifa nawe? Ee ee! ekisaija kinu kigwagwa? Nakyohya, omukazi n'omwana kyamuliiriirra? (iii) Entajumba Enyakutabukire Omutego Neegamba ngenzi yayo Enyakugutoire: Obu karaaba kali kahaahi, kakatakatule tugende. Obu karaaba kongosiire, kihoire, kihoire! kihoire mbogo ya maau, kihoire! (iv) Enseenene Zihikire omurukoro: Kijubwa aizire? Ngu aizire. Kibaizi aizire? Ngu aizire. Katikoomere aizire? Ngu aizire. Omwana
aizire? Ngu araha? Taroho! Taroho! Ayebere! Ayebere! Muze!Muze! Muze! Muze! Kibbaate kya Kaseegu ibara erirukumanyisa omuntu na ise kimuzaara. Bantu baingi omubusinge obwa ira abaayetwaga amabara aga mulingo ogu. Soma agamu hali go kandi olengeho n'okuzoora ekyaleeteraga amabara ga mulingo ogu kumanyisa omuntu na ise rundi nyina kimuzaara: Kihuka kya Njagijagi; Isimbwa lya Waraga; Kagoro ka Kyomya; Rubumbuguza rwa Mugizi; Rukidi rwa Nyatworo; Ruboha rwa Kabombo; Rujumba rwa Kiigatiire; Kiiza kya Ndoleeriire; Kibbani kya Ikazire; Kinyamairu kya Karogo; Babwemara ba Bisweko; Nyemera ya Mpuru, n'agandi.
monolingual_generation
Continue the following story in Rutooro: Obu Ndikura Tindifa Omusaija omu, Benedikito Karutaba akaba ali w'emyaka asatu n'etaano ey'obukuru abafumu be basatu ha baamumanyisiize amakuru ag'okutiinisa kandi ag'obujune, nkooku asigaizeeyo ameezi mukaaga gonka afe, aruge omunsi. Omunyeeto ogwa mbere akaba agurugiremu, baitu ha myaka asatu n'etaano akaba ali muroko gw'omusaija, weena anywisiriize, nairagura nká Miyumbu, muhango nk'enjojo, 'ekifuba kye oti kitaro, enda ye oti rubango; okwesimba oti Kyomubulembo. Ihanga lye akaba ali Munyoro. Oruganda rwe Mubboopi, obwihwa bwe Mucwamba. Empaako ye Atwoki. Omu kwega kwe akaba aina diguri mu by'Obusuubuzi, ei yasomiire omu Univasite ya Buhindi, ise Andereya Rutaba ha yamutwekere obu akaba akyali muto. Akamaliiriza okusoma kwe ali w'emyaka abiri n'ena yonka yagaruka omu Uganda, yatandika okukora omu Kitongole kya Piida ekya Gavumenti ya Uganda. Hanyuma y'omwaka gumu bakatandika Rediyo Uganda, baamwihurra baamugarra omu Kitongole eki okukoonyera okukitandika n'okukita ha rukarra rwonyini. Akaba aina amagezi n'okucwa enkamba ha yatandikiire baitu hanyuma y'emyaka nk'etaano omu Kitongole eki, yatandika okufooberra, kusisana na itwe
bataahi be abamu, abaasigaire omu Uganda, abataratungire omugisa gw'okwegesibwa nk'okwe aheeru y'ensi y'owaitu. Akaba ali mwana w'omu bantu. Ise akaba ali w'Isaza omu Bukama bwa Bunyoro. Akaba atungire, ayeyombekiire kandi amanyire kukozesa itungo kurungi. Akaba azaire abaana bbana, baitu hanyuma y'emyaka ena nambere Karutaba yaziire okuruga Buhindi, nuwe akaba asigaireho wenka. Ha rubaju orumu akafare, habwokuba ensimbi zoona ezi akaba ahaireyo kwegesa omutabani ogu Buhindi itafe busa, ikaganduka. Akagaruka na diguri kandi ahonaaho yatunga omulimo omurungi omu Gavumenti, yatandika okukora ngu aba yakoraga na bo baijaga bamugambira omutabani nkooku arukukora kurungi. Baitu omu kasumi omuntu weena aka akaba atarukunihira, Andereya Rutaba akakwatwa nimonia bwangu baamutwara omu irwarirro, abafumu be okumukiza baalemwa hanyuma ya sabbiiti emu yaikya orwoya rwe orw'amaani orwa ha mpero, yarucwa omu kanwa. Baamukuma n'ekitiinisa ekyayolekere nk'oku abantu baingi bamugonzaaga nibamutamu ekitiinisa. Akasiga sente mu bbanka, n'ebitungwa hamu n'ebikwatwa. Nk'oku bagamba ngu, "Azaara omu tagweta", byona ebyali aheeru byali bya Karutaba omutabani, n'omufakati nyina.
monolingual_generation
Continue the following story in Rutooro: Karutaba akaba atarukwenda itungo lingi, ente akaba atarukwesiga ngu niisobora kwikara kurungi mukama wazo ataroho, nahabweki ezirukukira obwingi yazitunda ensimbi yazita omu bbanka. Nahabweki sente ise ezi yasigire, oteho na zinu ezarugire omu nte, oyongerezeeho n'omusaara gwe, zamufoora omusaija omuguuda mali. Baitu obuguuda buhiira bufubira. Emyezi nyingi erabireho hanyuma y'okufa kwa Ise, obwomeezi bukatandika okuhindukaho kake. Obwekambi bwe ha mulimo bwakeeha, baitu obwekambi bwe ha nkooba bwayeeyongera. Amagezi ge ha kukozesa obusumi bwe obw'obugabe, ekintu ekinyakulemeera abantu baingi omunsi yaitu, gaatonterra. Omu myaka eyabandize akaba ahandiikire ekitabu ha Bakama b'omu Uganda, n'ekindi ha itungo ly'omu Uganda, omu busumi bwe obw'obugabe, kandi abantu bakaba nibabigonza muno, baitu hati akaba atakyaina mwanya kukora ebintu bya mulingo nk'ogu. Hanyuma akatandika okurwararwara, akabanza enkaka, yataho eby'ahamumiro, yayongeraho okugenda naahwamu esagama. Nahabweki obu yatungire okuhuumura kwe yamalirra okugenda okurora abafumu abaginga, bamukeberre kimu buzima nk'Abanyankole oku bagamba, bahike ha nsibuko y'endwara ye bamutambire. Akaba aina ensimbi z'okubasasura n'okusasurra omubazi gwona ogu
baakumuragiire. Obu bamazire kumukebera boona omurundi ogwa ha mpero, bakamurangira n'obujune bati, "Tukukebiire twakwekebiija weena, baitu eky'okusaalirwa oina oburwaire omu sagama yaawe, kandi oburwaire obu nubwija okukwita omumyezi mukaaga kuruga hati. Busaho mubazi ogumanyirwe omunsi yoona ogusobora okukutambira." Hanu ka'mmuleke uwe wenka akutebeze nkoku yamazire emyezi egi omukaaga abafumu ei baali bamucweriire okufa. Benedikito Karutaba akaba ali muhuuru. "Abafumu obu baamazire okuntebeza amakuru ganu, ag'enkizi, ag'obujune, nyowe nyeena nkacwekacweka nahoibwamu amaani, nasisana nk'ekisunga kwonka. Kikantwarra omwanya okwikiriza nti na nyowe ntaaha ndi w'okufa, kandi tikuli kufa kwonka baitu ngu niinyija kufa omu mwanya muke guti. Ira lyona okufa nakuteekaga ha bantu abandi abakaikuru n'abagurusi. Nyowe nayebaraga nti ndi w'okwikara omu nsi ebiro n'ebiro. Ninteekereza nti itwena nukwo tuteekereza tuti obu tuba tukyali bato, rundi tutakarwaire; baitu hanyuma ya sabbiiti emu yonka nkaikiriza egabu yange, namanya nti ndi w'okufa, okufa kya boona, abamu bagenda ahonaaho, abandi bagenda handi hake baitu ha mpero ya byona boona bagenda kandi baligenda.
monolingual_generation
Continue the following story in Rutooro: Ekikuru eki nkaba ningonza okukora nukwo ensita enu kugirinda n'okugisereka abantu boona, n'okukira muno nyina nyowe. Kandi nkateererra n'abafumu bange kutagambiraho muntu weena ebi bangambiire. Nyina nyowe akaba ali mukaikuru muno, ninyowe mwana omu wenka ou akaba asigaize omu nsi. Okumanya ngu nkaba niinyija kufa bwango nti kyakumucwire omutima kimwita atakahikire. "Ntagonze enganjani zange bamanye habwokuba buli omu akwizire nanganyira rundi naayehambiriza okungirra amakune ngu habwokuba nsigaize ebiro mbarwa nfe. Hanu nuho nateekereriize nti Ruhanga akatukora kurungi kutusereka empiko zaitu. Omukasumi kanu nkaba ntarukuzooka nk'omurwaire muno, nkaba nyanukiremu nikyo kyona baitu oburwaire nkoou abafumu bangambiire bukaba nibwija kundiira omunda nk'ekookoro nimpukurwa nk'omuti gurukuliibwa emungu. Obu narugire Nairobi ha nagenzire okurora abafumu, nyina nyowe akaija Kampala okundora. Obu nkaba nkyali kubi mali baitu nkeehambiriza okwimuka n'okwekozakoza ebintu okumwoleka ngu tindi kubi muno. Tindukumanya obu araaba yannyetegeriize. Hanyuma y'ebiro bike nkamusoonasoona yagarukayo omuka owaitu Kyesiiga-Bunyoro. Hati nu obu namazire okwemaraho
obutiini bw'okufa n'esanduuko y'okunziikamu, n'ekituuro, natandika okuteekereza n'amaani nk'oku ndaamara ebiro byange ebi ebike ebisigaireyo omu bwomeezi bwange. Nkaba nyina sente ezirukumara omu bbanka, omugurusi akaba ansigiire nyingi n'ezi naihire omu nte zaali nyingi. Nkaba nyine ezindi omu Iusuwarensi, kandi obu oteho n'ez'omusaara gwange. Nahabweki ekya sente kikaba kitarukuntuntuza. Kangambe nti obunaku bwange bukaba butali ha sente kyonka bukaba buli ha busumi. Namalirraokumaraomulimo gwa Gavumenti.Nabagambira nti, niinyetaaga okuhuumura okuhikya obundikirra kimu. Baanyikiriza nainuka. Nasaba n'ensumbuuso yange okumara emyaka ikumi na gumu ei namazire ninkorra Gavumenti nayo baagimpa. Nkaba nyina motoka nungi ya Masiidizi Benzi, nagitungiramu dereeva. Namalirra okubungira Uganda yoona. Ebintu byange byona nabiboha baabita ha roole, nabitaho omuntu baabitwara Kyesiiga, Bunyoro owa nyina nyowe. Nyowe nagenda kutandika okurambura kwange. Nkagonza okubandiza Tooro. Hakaba haliyo nyinento nyowe aswirweyo. Baamwetaga Alyerunga, iba akaba ayombekere Ibonde, aina abaana bbana. Bakaba bali baana barungi baina amagezi n'obulyo kubalirra ha myaka y'obukuru bwabo.
monolingual_generation
Continue the following story in Rutooro: Ha kiro ekya kabiri, obu nkaba ndi omuka aho akaana akamu akaisiki k'emyaka etaano yonka ey'obukuru, baakeetaga Felisite kakaija kaikarra aho twatandika okubaza. Obu tukaba nitubaza tuti, nkahurra omwana yatulika n'ebigambo ebi nkaba ntarukumunihiramu, baitu ebi natangiriire n'ekihika. Omwana obu yayongiire kwanjurra orubazo rwe yagira ati: "Nyowe obu ndikura tindifa." Nyowe nagarukamu nimpunirra nti: "Tolifa? Abantu boona obu bakura ngira bafa." Felisite agarukamu ati: 'Haroho abantu abamu n'obu bafa, baikara bali boomeezi. Kakuba oba oli muntu murungi, oli w'embabazi, oli mwenda, obu ofa abantu basigara nibakwijuka, osigara oli mwomeezi omu mitima yabo!" Nyowe namugarukamu nti: "Iwe Felisite kooli muto ebi okabimanyiraha?" Felisite angarukamu ati: "Omwegesa waitu omu Sunday school nukwo yatwegeseze ati. Akagamba ati, "Kakuba ohandiika ekitabu kurungi, nk'Abakwenda ba Mukama waitu, Yohaana, Matayo na Paulo n'abandi, abantu baikara nibakwijuka nibakugamba ebiro n'ebiro." "Nkaba ntandikire okunulirwa orubazo rw'omwana onu habwokuba rukaba nirunkwataho muno nukwo kwongera okumukanguza nti: "Haroho n'abantu abandi aba yakugambiireho abatafa?" Felisite aikiriza ati: "Ego, akatugambira ati haroho abasaija n'abakazi
abamu abaahandikire ebizina ebituzina, nka, Charles Wesley na Kaabagangara boona bakyali boomezi, ensi zoona niibaijuka. Abandi bahandiika ebitabu nk'eky'Omutambuze ekyahandikirwe omusaija ibara lye linyebere". Nyowe hanu mwijukya nti: 'Nuwe Yohaana Banyani'. Agira ati "Otyo! nuwe Banyani" ati "ogu hati bunu tarukukira aboomeezi abamu omugaso n'okurangaanwa?" Omwegesa waitu akagaruka yatugambira ati, "Abantu abamu abaguuda basiga sente zaabo baigweta okukoonyera abantu abanaku omumasomero, rundi okwombeka amarwarro," kandi akagira ati "Ensimbi ezi obu ziba ziri nnyingi tiihwaho bakozesa amagoba gaazo. Zo zoonyini ziikara niizaara abaana n'abaijukuru ebiro n'ebiro, n'omuntu ayaisigire boona nibamwijuka, kandi nibamusiima". Hati omwana akaba ampikire ha mutima gwonyini. Omu kasumi kanu ak'obwomeezi bwange obugufu, Felisite akaba ampaire omubazi n'ekiti. Nubwo namukagwize nti: "Iwe hali ebi byona olikoraho kiha eky'okukutanga kufa okaikara oli mwomeezi?" Felisite agarukamu n'obuculeezi ati: "Nyowe tinyina magezi maingi okugamba nti ndihandiika ebitabu n'ebizina n'ebicwereriirwe, kandi tindikumanya nti nditunga itungo lingi, baitu ninsobora kuba w'embabazi n'okukoonyera abantu n'okuba w'amakune, n'okutunga enganjani zange nukwo obu ndifa nsigale nyomiire omu mitima yabo".
monolingual_generation
Continue the following story in Rutooro: "Nyowe n'omutima gwange ogwijwire omuhimbo habw'ebigambo by'amagezi eby'omwana onu yangambiire, namweta yaija namuteeka ha kibero ky'okuguru kwange, nabaza na uwe mutunuuliire omu maiso namugira nti: Ruhanga naija kukuha amagezi n'ebitabu noobihandiika, n'ebizina noobicwererra. Kandi n'itungo naija kulikuha noolikoonyeza abandi." Baakigambaga ninkihakana ekyahandiikirwe ngu 'Omu kanwa k'enkerembe n'abanyakwonka numwo ogumize amaani, kuruga obu nkakiikiriza. Nkasiima Ruhanga habw'orugendo rwange runu orwa Tooro. Habwokuba omwana ebi yangambiire nibyo nkaba niinyetaaga okumanya omu kasumi ako. Itungo nkaba nyinalyo kulengesaniza na bagenzi bange Abarukwiragura ab'omu Uganda. Okwegesibwa omugurusi wange akaba akumpaire, ebitabu nkaba ninsobora okuhandiika kakuba nyetaho. Ekiro ntabyame nkaraara ninteekereza. Owaakaba aiziire sabbiiti yoona nkamara bbina byonka, nagira nti, 'kangaruke omuka okukora nswaze abafumu abangambiire ngu nsigaize emyezi mukaaga yonka nfe.' Ekintu kimu ekikuru eki nkaba mmazire okumalirra ntakarugire Ibonde nikyo kinu: nkaba ntarukwija kwikiriza okufa omu mutima gw'omwana ogu Felisite, owaakaba ayegere akyali muto ati, kandi na Nyowe yanyegesa ensita y'okwomeera. Ekikuru omu bwomeezi tibiri byanda n'obutoigo omuntu ebi amara omunsi, baitu omuntu ebi akora rundi ebi agamba omu kasumi ako aka amara ali mwomeezi. Obu nataahire omuka, nkabandiza ha kusegesa n'okusengiija obwomeezi n'ebikorwa byange kwihaho ifuro n'ebisunga kusigamu amata n'oburo byonyini. Nkasanga haroho ebintu bingi ebi nakoraga ebi ntarukwetaaga. Natandika okuba mbaliirizi ha buli dakiika n'esaaha yoona ey'obwomeezi bwange. Ekyarugiremu obusumi bwange bwona natandika okububara nk'eruuru. Nkeesanga nti nasiisaga obusumi bwingi muno omu kuteera orujali, omu kugenda ha binyumyo omu kubyama n'okuhetera, omu kulya n'okunywa. Kandi na sente zange naisiisiraga omu kugura ebi ntarukwetaaga, omu kunywa ebitamiiza n'etaaba n'omu kwigabira abantu abatarukwibara kwo, kandi kunu abarukwetaaga kwo baroho. Natandika okukora okukira nk'oku nakoraga bwona. Nkasanga nti ninsobora kukora esaaha ikumi na munaana buli kiro, nimbyamaho mukaaga zonka. Omu kasumi ako ak'obwomeezi bwange obukaba busigaireyo abafumu nk'oku baagambire, nkasobora okuhandiika ebitabu bisatu, n'ebicwereriirwe ebigufugufu ebirukusisana ebizina makumi asatu. Hali kinu nkateekereza nti obu ndiba ngezire, Felisite talirema okumanya ati nkyali mwomeezi. Ekimu ha bitabu ebi eki nayesere 'Linguzaayo' nuwe nakihongiire. Nkategeka ensimbi ezirukumara okubiteeza byona. Obwomeezi bwange obugufu bukaba nibunsemeza muno, nkaba ninsisana owaarukwiruka kaliitango kutangisa orufu. Omu bwomezi bwange obw'enyuma tinagonzaaga kukora muno, baitu hati obusumi bukansindikiriza nayefuma. "Ekindi ekikaba nikinsemeza nikyo eky'okumanya ngu nyina ensita, ifubo buli muntu weena eri yakugondeze okumanya, baitu eri nkaba nyerinzire okutagambira omuntu weena noobwakuba nyina nyowe. Ekindi eki nakozire nukwo okugweta. Nkagenda omu bbanka nagurayo empapura ezi ezi bagweteraho. Nateekereza kurungi nk'oku ndisiga ebintu byange omunsi. Nkabanza okuteekereza hali nyina nyowe, namuteera ha rubaju ensimbi ezi namanyire ngu niziija kumulinda. Hanyuma nimpondera amagezi g'omwana omuto Felisite, nagonza kusiga sente omu isomero erimu nukwo amagoba gaazo garaakozesibwaga okuheererra abaana basatu buli mwaka omu isomero eri okusoma. Ekicweka ekimu nakisiga okukoonyera enfuuzi omu Isaza ly'owaitu Bugoma
ha nazairwe n'abazaire bange ha baarugire. Ebi byona obu namazire okubihandiika mbitaireho omukono na baakaiso na bo bataireho kyonka batarozire ebi mpandiikire, nabirorra omu bbanka nabitamu, naragira nti: "Ebbahaasa egi erisumururwa mmazire kufa." "Hati nkaba nsigaliize ekintu kimu kyonka hali ebi omwana wa nyinento nyowe ebi yangambiire, nukwo kugirra abantu boona amakune, kubagabira, kukozesa engambo nungi n'okwijuka ngu, omuguuda n'omunaku, ow'ekitiinisa n'omuheereza akahanda kaitu kali kamu. Nuko akaina omu itaka. Noobu orukuba otungire ota, nuko koona ak'okasigaza omu nsi omwoyo obu gwahukana n'ekisweko kyagwo. "Omu muhanda nkaba mpaire dereeva ekiragiro nti owaraimukyaga omukono ayemerezeege motoka amutemu rundi buli tusangirwe nitwanguhiriza muno. "Binu byona obu namazire kubihikiriza kurungi nkooku nkaba ninsobora nasisana nk'arukugambira rufu nti kandi oraha? Rugayo oije ontwale owaanyu Nyabuyonga ha wakatwaire emyenda yoona. Orubimbi rwange ndugwisize orubu rwange ndusensiize. Obusumi bukaba numbwirra haihi, ebiro bikaba nibihwayo, na nyowe nkaba ninkorra kimu obwitane okutangisa orufu kandi ninsemererwa. Baitu kandi omu mubiri gwange nkahunirra okurora nti nkaba ntarukweyongera okuba kubi rundi okuceka. Omu mananu nkaba niinyehurra kurungi okukira bwona. Ebiro ebi byona nkaba nyehoiremu ntarukufaaho n'okurora abafumu obu narwaraga. Baitu hati obu naboine ebiro byasa kuhikira kimu hataroho kookurorraho k'okufa omu bwomeezi bwange, nahandikira abafumu bange baije beeyongere okundora. Nkagenda Kampala. Abafumu babiri bakaruga Nairobi baasanga omufumu ondi Kampala. Bantaahya omu irwarro lya Mulago namaramu ebiro bisatu nibaanyekebiija. Ha kiro Kyakana bandeetera amakuru ngu, 'Tuzoire ebintu bibiri omu bwomeezi bwawe. Eky'okubanza nikyo kinu, obu twakugambiire ngu noija kufa hanyuma y'ameezi mukaaga nitusobora kuba twasobeze, hakaba hatarumu kwo burwaire obwasisanaga nk'obuli omu sagama yaawe omu kasumi kali. Rundi ekya kabiri omubiri gwawe gurwaine n'amaani gwasingura oburwaire obu, obu twateekeriize ngu nibwija okukwita kandi tutaine mubazi gw'okubutamba. Hati weena tusangire oli mwomeezi nk'abantu boona aboomeezi. "Iwe arukusoma ebigambo binu noosobora okuteera akasisani omu mutima noorora omunligo ogu nabairemu obu baamazire okuntebeza amakuru ganu. Nkaba nyizire kuhurra ekiro eki ndifeeramu, bangambira bati, "oyomiire nk'ibaale." Nkaija ndi mufu hati nahurra ngu ndi mwomeezi. Omunda yange nagamba nti, 'nimukasobyege nka ira.' Baitu nyowe emyezi egi ei namazire omu kihanga ky'ekituuru eky'okufa ekaba enyegeseze bingi. Okubanza nkaba nzoire amakuru g'obwomeezi n'ensita y'okwomeera. Nkaba nyegere obukuru n'omuhendo gwa buli kiro kyona omuntu eki amara ali mwomeezi omunsi. Nkaba nyegere nti omuntu naasobora kukora kurungi emirimo ataliire rundi atanywire akabambura buli kiro buli kiro. Omu myenzi egi omukaaga nkaba ninsisana omuntu anyakuzairwe obwa kabiri. Kandi ekikuru kya byona omwana ogu omuto akaanyegesa ati, "Haroho okwomera omu kufa," kandi ngu, "Omuntu afa akyali mwomeezi, kandi ayomeera kunu afire." Nyowe ntagaruke enyuma nkamalirra kugendera aho ebiro byange ebike rundi ebingi ebikaba bikyasigaireyo omu maiso, kandi ebigambo ebi "Obu ndikura tindifa" omwana ebi yangambiire byaikaraga nibiteera ekide omu mutima gwange.
monolingual_generation
Continue the following story in Rutooro: Ow'Engonzi Zaanuukule Ezange Nkamusanga omumusiri gw'ebyakyo. Naanywegera ekyakyo kya Rooza. Obu yaimukire amaiso yandeeba, Yayesisaniza nk'atamboine. Baitu nkooku itaserekwa engozi ndikaitwa, Ebiimwemwe byamuhaagura amatama. Namweyuna n'ekihika nindaata, Namuramukya niimwatura empaako. Yainunuka yaanyoleka engonzi Ezirukuseeseka mali nk'obwoki. Yaanyanuukura naanyeta eyange, Nahurra ebikiratima byanteera. Habw'okugwaho burungi butoonya, Ow'engoonzi zaanuukule ezange. Namweta nti, "Ija tugende Adyeri Omu busozi oburungi obwa nseeri". Yayehengesa kunu naayenda Baitu natoma ekimuli omunda. Nayongera okusoona n'engambo Namukwata ha mukono nk'endeesi. Nk'akafunjo k'omunyanja ya Ntuntu Aka basika kunu nikeereeta. Twasuusuka nitumwegerra. Nk'abarukugya omu g'abeera. Namutomya ogw'omukatongo, Okufumukira omu kasozi nseeri. Baitu obu yaboine omukunyu ogwagwire. Yagira ati, "Nyowe amaguru gansaasa." Naanye omunda nagamba Nti, 'Ohabwire abwesakiire'. Twaikarra ha muti twateeka Twabaza orulimi orw'engonzi Omwange byali birooto Habwokuba nkaba ndi n'enganzi. Ow'engonzi zaanuukule ezange. Rweyamura akaba ali musigazi murungi owakaba asomere amazire siniya ya kana. Obu akaba akyali omu' isomero akaba aina enaganjani ye omwisiki enyamibwa ayayetwaga Nyakazaana. Baitu bambi obu barugire omu isomero bakaburahongana kumara omwanya mukooto. Baitu Nyakazaana akaikara omu mutima gwa Rweyamura. Ekiro kimu Rweyamura akaba ali na' abasigazi banywani be abayasomere nabo nubwo omu ou bayetaga Ruhweza amukaguza ati "Wewe, baitu ebyawe na Nyakazaana bikagarukira nkaha?" Rweyamura amwanukura ati "Ndeka mugenzi wange Nyakazaana okuruga obutwarugire omu isomera nagunu gujwa tinkamucwisaaga liiso" Ayongera amugambira ati bakaba bamazire emyaka ebiri batakabonanganaga. Nubwo Ruhweza amugarukama ati "Werekere eki kitaito muno Atwoki. Nyowe ijo nkaba ndi Jinja twagwamu ngana puku na puku ha baasi paaka, twagwangana omunda yampa n'esimo ye nginu Kinu kikasemeza Rweyamura muno kandi obuyamazire kutunga esimo ya Nyakazaana n'ekihika kyona atasiibye atamuraaliize kugenda kubaza na uwe. Yamugira ati, "Abb'oki ha simu omuntu tasobora kubalizaaho bingi. Nkwoyere ndaagira nkaki! Ningonza kukurora n'amaiso. Boojo noosobora kwija nitulya hamu ek'yekiro ha Kyamukaaga obu tulimara tugende omu
sineema?" Nyakazaana amugarukamu naasandaara ati, "Ngira nyowe hati bunu nkatandika kulya nk'ente, olindiisa onsobole?" Ha rubaju orundi orw'esimu Rweyamura obu yamazire okuseka yamugarukamu, na uwe naazaana ati: "Noobu oraakalya nubwo oraalya okize nyowe!" Rweyamura ekisandaaro ky'Abboki kikaba kimazire okumwoleka ngu aikiriize n'okusemererwa, nahabweki yagenda ha rubazo rw'okumutabarra n'obusumi. Yamugira ati, "Ndiija Abbooki nkutabarre ha saaha nk'emu aho. Adureesi y'owaanyu ngimanyire, owa takisi alimpikyayo." Nyakazaana amaliiriza ati, "Kale. Weebale Atwoki kututerra." Rweyamura afundikira ati, "Nsemeriirwe Abboki kuhurra iraka lyawe, kandinde kurora amaiso gaawe Kyamukaaga." Nyakazaana yagarra omukono gw'esimu omu nteeko yagwo asemeriirwe. Baitu Rweyamura ha rubaju rwe akagugarramu omuhimbo gumwijwire ekifuba. Akaba naasisana omusambi w'omupira gw'empaka anywisize gooro, rundi omuguruki agurukire oburaira bwe ha muguruko, hanyuma y'okugwa kabiri. Omunda ye akaba naagira ati, obutaikara hamu bwongiire engonzi. Lyaba ira, akasumi kahikire okwaturra Abbooki ogu nkooku mmugonza okufa, kandi nkooku ndukwenda tukwatanize hamu obwomeezi. Hati nkooku namara okusoma, na uwe ali haihi kumaliiriza. Twombeke eka. Ha! Omwana ogu akasemera weena. Ti kubaza, ti kuseka ti kurubata, ti kujwara! Ruhanga wange boojo aliinyikiriza? Boojo, haroho omuntu ondi ayamunagiire orukoora ebiro ebi ebi mmazire Kenya! Ninteekereza hati nangonza nkooku nyowe ndukumugonza. Ningumya nti naija kuunyikiriza. O! Ruhanga wange, Kyamukaaga kiraahika di!" Rweyamura Kampala ekaba etali waabu. Yazaarwaga Bunyoro. Abazaire be bakaba bombekere Kyabigambire ha ruguudo orwa Masindi. Kampala akaba ainamu abamanyi, baitu akeegomboozaaho okugoonya omu Sosoro senta, nuho arugirreege naagenda naabarora obu araaba akiri omu Kampala. Bakaba batakamugambiire ha bamutumire. Haroho enganjani ye muno ou baayetaga Pita Kayongo ou yagondeze kubanza kugenda kurora. Bakasoma hamu ira. Yakorraaga omu kitongole ky'amaizi, naakoonyera omukeeto omukuru ow'ekitongole eki. Akagenda okumurorra omu ofiisi ye ha Kyakataano orwebagyo. Obu yahikireyo, baagwangana omu kifuba, baaramukyangana, baabaza, baasandaara, emirimo yayeba, baijuka ebyenyuma, bacika ebinyakuroho, baalengera n'eby'omubiro by'omumaiso.
monolingual_generation
Continue the following story in Rutooro: Esaaha z'okwinuka zikahika Rweyamura akyaroho. Obu akaba naasa kugenda Kayongo amutanga namugira ati, "Leka Atwije tugendere hamu". Ategura ofiisi. Akaba aina ensimbi nke eza kaasi nka kikumi rundi bibiri, ezi baali basaswire kiro eki, habw'okwikara naabaza na munywani we, atagire mwanya noobukwakuba okwijuka okwitwara omu kabbenge kaabo oku zaahuru esaaha zitakahikire, nkooku yakoraga bwona. Nahabweki akarora ebbahaasa yaitamu, yahandiika eruguru yayo omuhendo gwazo n'omutwe gwazo, yagiboha. Akaba aina akaikaro ha yasigaga yayahura ekisumuruzo kye, agenda akitayo. Baturuka na munywani we bagenda. Bakaahukanira Nakivubo. Kayongo yakwata ogw'owaabu Nsambya, na Rweyamura yakwata bbaasi yamutembyatembya orwa Mengo, yasiga yamunaga haihi na Kampala Omukadde, yasirimuka naataaha omu Sosorosenta. Omutima gwe akasumi koona gukaba guli ha kiro kya nyenkya ekiro. Nugubara emigongo nk'enjoka, nuguteeekaniza ebi arasobora kubaza n'okukora kusemeza omurungi Abbooki. Ebiteekerezo nka binu; "Nyenkya nikyo kiro", kakuba ndemwa okwoleka Nyakazaana engonzi zange zoona kandi nkooku ndi musaija arukusobora kumuheera kimu ebi arukwetaaga ebisobora kumumara omu nsi, ndaaba ngurukirwe omugisa ogu ntalikwataniza bundi. Ningumya nti nangonza okukira boona, kakuba akaba atarukungonza akwikiriize ata bwango ati kwija kulya na nyowe eky'ekiro, hanyuma tukagenda omu sineema. Akusoboire kwekwasakwasa ati omutwe nugumuteera, rundi naagenda kumwokya isoke. Baitu boojo sente zinu ezi nyinaho omu nsahu ziraamara okumwoleka nkooku hati ntali nka buli obu twali hamu omu isomero? Kakuba ntungayo zindi nkongererezaaho tikyakuba kibi. Boojo nkuziihaha? Obwire obu bwaizire ekiro, Rweyamura yagenda omu kirabo Nakivubo okulya eky'ekiro, habwokuba omu Sosoro senta tibaacumbiraga abagoonyi, baabahaga oburaaro bwonka. Hakaba haroho ebbaara yonka habwa bo abaagonzaaga okwegurra ebyokunywa. Nakivubo hakaba haroho ebirabo bingi eby'ebyokulya, buli muntu yayegombozaaga nkooku arukusiima. Rweyamura akaba ayeboniire ekirabo ky'Omusiiri, eki baayetaga Zanzibar Hoteeri. Kyali kyecumi n'abaheereza baamwo b'amakune. Etaara z'amaani g'enkuba zikaba nizikiha oburungi n'okusemera obu zaaleetaga okuhweza kwazo nukuraba omu birahuli by'erangi. Obumeeza obukaba buroho engoye zaabwo ezirukwera nubwo bwabanzaaga okucundiriza omuntu. Mukama wa hoteeri akaba atairemu rediyo eyaikaraga neezina okusemeza abagenyi. Rweyamura ha yahikiireho abali bakaba bakeehere, nahabweki akaba aina omugisa okwegombooza akaikaro koona akaakasimire omu iriiro. Yakomaho okwikarra ha kameeza k'omukarugu ha rubaju. Yaragiriza ebi akaba naayenda okulya n'okunywa, atarukwanguhiriza n'obukwakuba okuhyabiriza. Omu Zanzibar Hoteeri, Rweyamura akamaramu esaaha yoona. Byona akaba aizire na Magazine ye, agitaire aho ha rubaju kunu naalya kunu naasoma mpora. Ha yaturukiire omu iriiro, esaaha zikaba zaahinguraho kake omu ibiri. Aheeru hakaba nihahweza nka nyamusana habw'etaara ez'amaani g'enkuba. Rweyamura abanza ayemerraaho kake, arora obulyo n'obumoso, hanyuma ateekereza ati, "baitu omungoonyo oku hati ningenda okukora ki? Obwire bukyali buto, kandubate mpora mpora ngende omu maduuka amakooto Nakasero, ndole abatunzi nkooku bacookere ebibambo byabo, ndengesanize n'emihendo ya Nairobi". Akwata omuhanda, arubata mpora mpora agenda kukora Abajungu eki beeta 'kugurra ebintu omu madirisa'. Ahingura ekizaaniro kya Nakivubo, ahika ha baasipaaka, aheta naatoma obumoso, arubata akaanya aroleriire enkiro ya Wandegeya, hanyuma acwanganiza aigukira omu ruguudo orukooto orubeeta Bbomborroodi. Atandikira aho ha batundira emigaati, haihi na Odyoni Sineema, ekicweka ekirumu amaduuka agarukukirra kimu oburungi omu Kampala yoona. Agenda naarora ebintu naayetwara mporampora, ebindi 'naagurra omumadirisa g'ebirahuli', naalengesaniza emihendo n'eya Nairobi, ha yamazire emyaka ebiri. Agenda ahikira kimu ha duuka ya Durepa. 'Omu kugura' kunu nuho yaboiniire ebintu ebimu ebirungi mali, ebi yateeberiize ati kakuba akomorraamu kimu akakitookera omuligirwa we Abbooki nyenkya, nikisobora okukanyisa engonzi ze hali uwe. Baitu kandi omu ndyanga ye obusimooni oburukumarra kimu bukaba butärumu, okugura ekyekiro ekirungi n'ebyokunywa oteho n'ekiikaro ekirungi omu sineema. Yatandika okuteekereza muno. Ahonaaho ekiteekerezo nubwo kyamurabiremu nk'omurabyo gw'enkuba kiti, "Baitu torukwijuka ensimbi ziri omu ofiisi ya Kayongo? Ekisumuruzo ha akitairege oboinege, ebbahaasa ogirozire, kandi orwigi oboinege tasigirege yaruboha! Nooha araakubona?" Baitu omurabyo ogu gutamugambire ngu 'ekiro haraaraho abalinzi. Gutamwijukye ngu 'Agobeza munywani we azimba enda. Gutamuhe ekiteekerezo ngu, 'Abaisiki abamu, omuntu bamugonza nkooku ali, kunu tikuli nkooku aina'. Nahabweki bambi Rweyamura yakwata omuhanda yarubata naajwambura, naagarra nambere abairege kara rwebagyo. Akasanga ekyombeko eki ekikooto ekikaba kirumu ofiisi ezindi nyingi kiteekere nk'etarumu omwoyo gw'omuntu omwomeezi. Ekyombeko kikaba kirumu enkuubo nyingi ezirukurabanganamu. Orubaju n'orubaju rw'enkuubo ezi, nuho hakaba hali enyigi ezirukutaahya omu ofiisi ezitali zimu. Rweyamura ataaha omu kyombeko, agenda naarubata obunkenke, ahika harukuubo orurukukubuka nirutoma omu ofiisi ya Pita ei akaba nakyaijuka kurungi, ayekuba obumoso aterekerra naataaha omu ofiisi ya Kayongo. Omutima gukaba gutandikire kuteera munoho okukira nkooku gukora bwona, obu akaba naagorra omukono okukwata ibona ly'orwigi. Omunda akaba naayekaguza ati, "Boojo haizirege omuntu yaruboha?" Baitu obu yarukwasireho yanyoora mpora rwakinguka, yayegarukamu ati. "Nangwa." Yagaruka yayehuuma ati, "Nsenyiirwe kiyaga." Yataaha omunda, orwingi yarugarraaho amaanyuma ge, nabwo mpora. Akyali ha bunkenke yarubata yagenda omu karugu nambere aboinege munywani we naata ekisumuruzo. Ahikaho; ata omukono enyuma ya kabada eyeekaba eroho, asanga haliyo akasumaali, ha kasumaali aho nuho hahanikirwe akasumuruzo. Akahanuurayo amizire omwoyo; aija akwatakwata naaserra akanyadeere kaakyo, nka kihimbaara oku akora. Akazoora, omukono ogumu gwikara nugukalinda kunu ogundi nuguleeta ekisumuruzo nugukitamu, anyoora, ahurra omunda kaabasuka kati pa! oyongera kwetebeza ati, "Ekiyaga nikikyaseenya," baitu iraka erindi eri akaba atarukuhurra kurungir likaba nirigamba mpora liti, "Eki otakaliire". Rweyamura asikayo kabada bwegege erugayo, atayo omukono akwatakwata akahurra yagihikaho eri yoonyini ei aboinege Kayongo naatayo agiihayo, agyegeka ha meeza, aboha eryahurro, Hanyuma agiihaho agirorra omu nsahu ye ey'empale eya ha nyugunyu agitamu ipeesa aliboha. Akwata ekisumuruzo akigarra ha kasumaali kaakyo enyuma ya kabada omu karugu. Obu yamazire okukora eki yayemerra yahengeka omutwe gwe okuhuliriza, atakaimukize orugendo rw'okuturuka, yahurra hataliyo muhwe gwa muntu. Yaimukya orugendo rwe orwa kabiri okuturuka omu kyombeko. Akaba ali habunkenke akasumi koona, amatu ge gakangaraire okuhuliriza akarukucwa koona. Tahurraayo kantu. Ahika ha rwigi arukingura, arurabamu agaruka arugarraaho, arubata akaanya ak'okuruga omu ofiisi okuhika ha rukuubo orukooto. Baitu obu akaba naaheta ati obwekubo obu obwamwihaga omu ofiisi ya Kayongo okumuta omurukuubo oruk ooto, akeecura omulinzi w'ekiro, n'omulinzi w'ekiro na uwe yamwekanga. Omulinzi onu Rwambuya nkooku baamwetaga rundi ha murundi ogw'okubanza akaba agiire omu kibuga, rundi akaba ali omu nkuubo ezindi, rundi akaba agwijagiireho timmanyire baitu obu yayekangire Rweyamura yahababuka n'iraka likooto n'enkizi ati,' "Niiwe oha?" Rweyamura agira ati ci! Rwambuya agarukiramu haihi omurundi gwa kabiri ati, "Niiwe oha?" Rweyamura uwe agarukamu mpora asobiirwe ati, "Niinyowe". Rwambuya akanwa kamwakwamu omurro naagarukamu Rweyamura eki agambire ati, "Niinyowe! Togira ibara? Nooserra ki hanu ekiro
oli musuma?" Rweyamura agarukamu bitarukwija ati. "Nangwa tindi musuma iwe omboine nkwasire ki?" Nyizire okurora Offii....." Rwambuya ayongerra kimu kubaliza haiguru atarukumwikiriza n'okumarayo ebye arukubaza, agira ati, "Muntu ki ou oraboine naagenda kurora ofiisi omu itumbi ly'akahogo" (kunu obu itumbi likaba litakahikire). Omulinzi atandika kwamirra mutaahi we ati," Rwahwire ----ee!" Rweyamura obu yaboine byakamba, agonza okumutemberamu aturuke omu kumirizi kunu naita omuhanda. Omu kasumi ako, bombi bakahurra kuruga ha nsonda endi ey'ekyombeko, Rwahwire naayetebuka naija kunu naakaguza ati, "Kiki? Kiki? Kiki Rwambuya? Nooha?" Omu kiikaro ky'okugarukamu Rwambuya aihayo esirimbi agita ha munwa, esuliza. Rweyamura agira ati naakona, agema entomi y'amaani agyokya Rwambuya omu maiso, amukooba, enkongoteera y'omutwe agibanza ha simente, amutambuka acuncumuka naaturuka aheeru. Rwahwire na uwe owaakaba naija baitu naahwerereza, akahurra emirindi, omuntu nairuka naaturuka, agira ati, "Nkuboine" amukurata naamuhambya n'enduuru emuli ha munwa. Baitu Rweyamura okwiruka omu isomero akaba atakwegiire busa, Leero kaaswa kunu okuroho okujuna obwomeezi n'ibara lye! Atenterra n'enguudo naasirimuka. Acwanganiza agwa omu nguudo endi, ayongerra kimu kwiruka naayebinga ebiituru by'emiti ya ha nguudo rubaju. Baitu abantu b'omu Kampala bazira enduuru. Abalinzi b'ekiro boona omu kacweka ako, ekaba ebaimukize, kandi emirindi y'okwiruka ha nguudo za simente ekaba neebahabura nambere omuhiigo guli. Rweyamura ayongera kwiruka, egi enguudo ei akaba arumu agirugamu agwa omu nguudo endi, baitu kandi enu bambi ekaba eri kibumbuliko, etarukuturuka, ekaba eri hagati y'enkarra z'amaju, hampero yayó haliyo orukomera rw'ekisiika ky'amatafaali, ha mugoma gwakyo eruguru bakombekeramu ebibbalibbali by'ecupa, n'ebicwekacweka by'ebirahuli, nkooku Abahindi bakora okutanga abantu okubatemberra. Abarukumuhambya bakaba nibaija nibatoka. Akaba ategerwe embaju zoona. Okwongeraho eki, omu mwanya gw'entambu nk'amakumi asatu omu maiso ge akaleeba omulinzi ondi ow'ekiro na uwe aimukiibwe enduuru n'emirindi n'etoko, ayesimbire, ayetegere nk'ekitimba okumuzingiza. Obu akaba akyali ati, ekiteekekerezo ekindi kimurabamu nk'enkuba kiti "Orwigi oru ha bumoso torukururora?" Na uwe ayegarukamu nk'omurabyo ati, "Iwe ego kwo." Ahindura entambu ze, airuka naarwebinga. Ozimanyire zinu enyigi ezinyakwikara ha bikomera by'amaju g'Abahindi. Ateekereza ati, "Boojo ndaasanga rubohere nandi rutabohere!" Agorra omukono n'ekihika kirumu enkizi, akwata ibona anyoora naasindika, rukinguka nurwesuusa ha pata zaarwo. Agira ati, "Otyo....haraija kindi...." Ekindi eki kibaka kitali hara. Akaba aigukiire omu Kizigati kya hakaanyuma k'eduuka, kunu nju y'okuraaramu ey'Omuhindi. Omu mwirima ahuumira ekipipa ky'ebisusu na faakalimba, kigwa kiteera obwogo hasimente, akitammbuka naahiija, omulinzi ahababuka. Omumaiso ge hakaba haliyo ekikomera ekindi. Agira ati, "Leero hati nkoleki?" Akaba ataina mwanya kuserra nambere orwigi orundi ruli; nabwo noobu yakuruboine akaba atarukugumya ati yakurusangire rutabohere nka ruli. Kyonka ekirungi hali uwe ebikomera bya hakaanyuma k'Abahindi tibikira kuraiha muno. Akaba naasobora kuguruka akaimukya emikono akakwata ha mugoma gwakyo. Habw'omugisa gwe rubaju rwa kunu bakaba batombekiiremu bicupa n'ebirahuli. Rweyamura ayetuuta, aguruka akwata hamugoma eruguru, ayesika aguruka agwa rubaju rwa kuli. Asangayo enguudo endi ateera ekiikoohe ati, "Ehuu" naateekereza ati, "Kampaho abarukumpambya mbatiire amabega." Arubata nairukamu naamagamaga. Obu akaba naahika ati ha koona y'enguudo, abaserukali babiri abapoliisi akasanga baamera, bakaba bamweserekeriire hanyuma y'okuhurra epumpu egi yoona. Baamuhamba obwara. Obulemu hati bwatandika buhyaka n'abalinzi b'obusinge bw'abantu omu rubuga nk'oru, abakaba nibakora omulimo gwabo. Rweyamura akaba naarwanira okufa n'okukira habwokuba abantu b'omu Kampala bazira kuhurra ngu onu musuma, noobu okuba oli omu mikono ya Poliisi nibasobora okukutagurataagurraamu. Baitu ekikuru kya byona Rweyamura akaba narwanirra ekitiinisa ky'ibara lye, n'omulimo gwe n'obwomeezi bwe bwona obw'omumaiso. Akaba ali musigazi muto aina amaani, omubiri gwe gukaba gumanyiire ebisasaizi n'okukora muno okutajwaha bwango. Okuteera entomi oku yayegere nk'omużaano omu isomero, akakusanga kuli kw'omugaso omu kasumi nka kanu ak'okwerwanaho. Nyenkya Kyamukaaga akaba araganiize Nyakazaana we okumuliisa n'okumutwara omu sineema. Bakihurre bata! Ebintu ebi byona byayekoba hamu byamuha amaani agatali g'obutoosa okurwanisa abaserukale. Omunda ye abagira ati, "Muunyesereekeriire mwankumba mwankwata, linda nu mbooleke aga nazairwe na go." Omuserukale omu amucwamu, owa kabiri obu akaba naasa okumuhamba obwara amuteera entomi n'amaani ge goona amunaga kuli; ow'okubanza obu akaba naasa okumugwera yamwesumba, yayongera okwiruka obutarora nyuma. Baitu noobu okuba oli musigazi w'amaani ota, akasumi kahika obu ojwaha okakondeza, amaguru gakateba, orwoya rukakuhwamu, omutima gukateera obutaikya gukasa oguraakuleetwa omukanwa. Rweyamura akaba ali haihi okuhika haihi n'akasumi ako ha yahikiire hakoona endi ey'oruguudo. Yayongera okwiruka yagikuba. Omumaiso ge ha rubaju rwa kuli orw'oruguudo yaleebayo motoka eyemeriire muhanda rubaju, etunuuliire ha arukuruga, agangaijuka naagyeyuna n'amaani amake ago aga akaba asigaizeemu. Akwata orwigi rwayo naahiija. Kiro eki kyonka akaba akwasire ha nyigi emirundi ebiri aina okugurukyagurukya niimugirra amakune niimutaahya boojo na rumu orwa motoka ruraamukunira rumutahye, omu kasumi aka arukwetaagiramu ati obwirukiro na h'okwebinga? Anyoora omukono gw'orwigi rwa matokoa n'ekihika n'amasiko abona rwamwekingurra na "Kaije". Agitaaha arukinga aikarra omu ntebe ya dereeva. Akwata ha kooma akaakya motoka erema kufeekya, ayongera okukasindika omurundi gwa kabiri, kunu ekigere akitaire ha ndeesi y'omurro. Na kuteezaayo. Akaba naikya naahiija muno nk'anyakuraaliire okwikya limu akamara. Obu yaimukize amaiso akaleeba omuserukale arukumuhambya naaheta koona naamwizira, gwamucwera maingi. Omunda ye yayeganyira ati "Leero nkabweza ira nkatabura nyingi hati ekyange kihoire! Baitu obu akaba ali omu kuhiija oku kwona, ekifuba nikyehaga nikyehagurra, entuyo neemwiturruuka nk'amaizi ahoire amasiko nk'arukwiha enjara omu banyinazaara akahurra iraka ly'omukazi erirukuheheera nirisisana oti rundi akaba aralihuliireho niriruga omu ntebe y'enyuma eya motoka nirigamba liti,"Baitu tohindura ekisumuruzo eki!" Omu nkizi n'ensazi yoona, Rweyamura akaba ayeberwe ngu kwija kwakya motoka obanza kunyoora ekisumuruzo nukwo osindika akooma k'okugyakya. Ahonaaho atarukufaayo kumanya anyakumuhaire amagezi n'ebindi byona ahindura ekisumuruzo ekikaba kimuli omumaiso omu kiikaro kyakyo, asindika akooma injiini eyorra. Ataho etaara ahanga giya, atenterra naarabaho omupoliisi arukumuhambya, enkufiira agikwasire omungaro, orusaya rumulebiire. Bakaba baagendaho omwanya, omuserukale bamusigire enyuma hara iraka erirukuheheera omu ntebe y'enyuma lyongera okugamba liti, "Nyikaire ndindiriize isenyowe. Iseenyowe mufumu, bamwetiire omurwaire. Nyizire na uwe, baitu nyowe nasigara omu motoka. Obu otaahire omu motoka tiinyina ekingambire, habwokuba nyikaire nyina ekihika ky'okumanya eki orukwija kukora." Rweyamura hati akaba amazire okumanya ati abarukumuhambya abasigire hara, yatwara motoka mpora mpora naahuliiriza orubazo orurukumuruga enyuma. Iraka likaba nirimusisanira eri amanyire kurungi, baitu atarukulikwataniza. Omukazi omuntebe y'enyuma na uwe akaba naasisanira kimu nk'arukumanya omusaija ogu anyakutaahire omu motoka ya ise baitu atarukugumiza kimu obu araaba naaroota rundi naarora. Rweyamura agendaho omumaiso kake, ahika ha muhanda rubaju aharungi, ayemereza maguru ana, enyakumwihire omu maino g'entale. Akubuka okubaza n'omukazi anyakumusahwire omu runyota.
monolingual_generation
Continue the following story in Rutooro: Obu yamwetegeriize, Rweyamura akacwekwa enkizi ei akaba atakacwekwaga omu bwomeezi bwe bwona, habwokuba omwisiki ou akaba atunurraine na uwe omu kairimairima k'omunda ya motoka, akaba atali ondi n'ondi, baitu ni Nyakazaana omurungi we! Kandi hati enkizi, ensoni obutiini n'etuutu byakiraho ebya kara. Akasiswa oti rundi airukiire enjura omu rufunjo. Nyakazaana na uwe owaakaba amazire emyaka ebiri yoona atakabonaga Rweyamura, nahabweki atananyire biro binu nkooku ajwara, obu yayetegeriize ngu omusaija anyakuli ha siteeringi ya motoka ya ise, ou abaserukale baizire nibahambya tali ondi n'ondi, baitu ni Rweyamura enganjani ye, byamuteera ibumbakanwa eri akaba atakaitiranaga omu bwomeezi bwe bwona. Abanywani banu bombi obu baamazire kuhuna okumara akaanya, buli omu atarukumanya ebirukurabanganamu omu mutima gwa mutaahi we; nubwo Rweyamura yabalize n'iraka lye niritukumiramu kake ati, "Abbooki omanyire okubinga motoka? Nyakazaana na uwe agarukamu n'iraka lye nirisisana nk'eryazindaara ati, "Ntaaha niinyega baitu tinkamanyire kutwara motoka ekiinyumaanyuma." Rweyamura amugarukamu ati, "Boojo kakuba ngikuhindurra, noosobora kugigarraayo noolindirra omufumu?" Nyakazaana agarukamu ati, "Ninsobora okulengaho." Hanyuma nubwo amukaguza ati, "Kandi iwe obu hati ndaakusigaha ekiro kinu? Ija tugende hamu Omufumu araakutwara ha orukuraara" Rweyamura akaba ataina mwoyo gw'okugaruka nambere baarugire, naatiina kusanga omufumu yaija naaserra motoka ye n'omuhara, n'okusobora kusoborra okuraakurataho ahonaho, nahabweki ayegumya ahakana naagamba ati, "Abbooki oku tindukwija okugarukayo, ndaagenda nyenka n'ebigere ha ndukuraara. Ka ngikuhindurre ngiroze ha twaruga." Akubuka, anyoora ekisumuruzo asindika akooma k'okwakya eyaka, ataho etaara, agihindura agiroza ha agiihirege. Akingura orwigi rwe aturuka. Akingurra Nyakazaana atunuliire ha rubaju na Nyakazaana na uwe aturuka atarukwikiriza amaiso ge okwitiraitirana n'age. Ahingura aikarra omu kiikaro ky'omubingi. Rweyamura amukingira. Ayeehikaaniza kurungi ha siteeringi, agitamu giya agisimbura neegurukamu nk'abeega boona, kunu Rweyamura amutunuuliire bwisobwiso. Agenda mporampora okuhikya obu yahweriireyo. Rwenyamura asigara omu kairima aheeru n'omunda. Atandika okusosooza omuhanda gwe mpora, omutima gumulemiire, okugaruka omu ngoonyo ye. Arubata naayetantara ebyererezi by'etaara, n'enkiro zoona nambere basobora okumumanyirra. Agira omugisa ataaha omu sosoro senta hatabaireho anyakumukagwize noobukwakuba okumwemereza. Baitu obu yahikire omu kisiika kye, yasika ebikingyo yabigarraaho, yataho etaara kake yayerora omu ndolerwamu, yagaruka yazizimya ahonaaho, yaikarra ha kitabu kye. Obu omuhito gwe nubwo gwasisaine ogurukutandika buhyaka. Yayekaguza ati, "Leero nyowe nkatangana ki?" Kandi akaba nahikya okwekaguza kwo ati. Omu mwanya gw'esaaha nka ibiri zonka akaba ayeretiire abanyanzigwa aba akaba atakatungaga omu bwomeezi bwe bwona. Okubanza omulinzi Rwambuya ou yasigire yaiha amaino, enkongotera yagibanza hansi, hati asobora kuba ali omu irwarro ogu tarukumugondeza okwomeera. Oyongereho omuserukale wa Poliisi, ali omu yunifoomu ya Gavumente omucwi w'ebirango kumuteera akamuta hansi rundi hati ou barukubuya ebizigira byamaiso naamugondeza okuba omu nkomo, naakozesebwa n'amaani ajwaire bwarabwankoko. Kayongo munywani we ou arasanga nyenkya sente z'abandi zoona zigenzire, hanyuma bazimupaatiikeho okwireha, atunge n'ibara libi ery'okuraaza ensimbi z'abandi omu ofiisi kunu ebbenge eroho, ogu na uwe naamukyena noobu araaba atakamanyire ngu nuwe. Omufumu ou motoka ye yatwaire, tarukusobora kumuteekerezaaho kurungi. Deeru ihangamura omuligirwa we Nyakazaana, ogu na uwe akaba amwebingireho. Kandi hamu n'ebi hakaba hataroho businge hagati ye n'omutima gwe, oti rundi omutima tiguli kicweka ky'omubiri gwe. Baitu obundi yayegumyaga ayegambira ati "Kasita nkaba ntarukwiba kwetungisa, nkaba ningenderra okutungira ondi okusemererwa". Baitu eki nabwo tikyamumaraga. Yatandika okuteekereza ati nibasobora okuranga omu mpapura rundi na ha rediyo omuntu anyakuhutaizeege Omupoliisi na Rwambuya nkooku arukusisana nibaihirra ha kusoborra kw'abantu abo bombi, omuntu naasobora kundangayo. Nkole ki nyowe hati, haakire kakuba ntarazairwe! Omutima habw'okumusarra muno omunda, aikaliire ha kitabu kye omu mwirima ekiro akateekereza habintu bisatu ebi arukusobora kugenda hamuguha, naami ako. Ekimu naasobora kugenda ha muguha, naayehanika naayeita, naaculeeza ebintu byona abarukusigara nibagamba nibagamba baitu naaba ayemazireho ensoni n'okusaalirwa okwainakwo. Ekya kabiri naasobora kugenda naayeranga hali Baapoliisi naabagambira byona. Naayemera ensoni n'enkomo n'okufeerwa omulimo gwe na
byona. Ekyakasatu naasobora kugenda hali omuntu wa Ruhanga omukuru w'eby'ediini naamwaturra byona. Hanu yaijuka ngu babarahiza okutaatura ensita z'omuntu weena anyakugenda hali bo okweijukya. Yaijuka kandi ebigambo ebi basoma Omu Kereziya ngu, "Omusiisi obu azira akaleka ebikorwa ebibi----- alijuna obwomeezi bwe." Hanu yahurra omutima gwe gwaikyaho kake. Yateera akabbiriiti yarora ha saaha, yasanga ziri munaana. Yagira ati, "Obwire bukyali hara." Yayekiika ha kitabu eruguru acwiremu kugenda hali Omukuru. Atalinde obwire kukyera kimu, akaba naataaga okugambiraho omuntu obujune bwe kitali eki bukaba nibwija kumunagirra nibumwita. Nahabweki obu bukaba nibutaabataabana buti uwe naaturuka. Kampala akaba agimanyire, nahabweki atatunge bulemeezi kuhika ha akaba naayenda. Yayeranga. Omukuru obu yamuboine yamanya ati, "Anyakuraire kubi omumanyirra amazinduka." Yamutwara omu kisiika ky'ensita. Bali bonka babiri Rweyamura yayesumurra. Omukuru ahuliriize n'embabazi n'okuganyira. Obu yamazire, Omukuru yamugambira ati, "Mwana wange hati omazire kwaturra nyowe, hati leka tuteeze amaju ogambire Isitwe." Baateeza amaju. Okusaba Rweyamura oku yasabire kiro eki akaba atakakusabaga. Obu yaimukire arugire ha maju ge, omutumba gwe gukaba nugwanguhirraaho n'omutima gwe gutarukumusarra muno. Baitu egi teri mpero. Omukuru akaikarra na uwe omu kasiika ako yamuhanurra ebi esemeriire okukora. Bikaba bitarukurahuka. Okubanza, akamuhanurra ati agende arole Nyakazaana amugambire byona. Akaba naatekereza ati nikisoboka kuba ngu Nyakazana ebigambo ebi tabigambiirege ise kandi talibimugambira, yamuha amagezi amwesige. Ekya kabiri yamuhanurra okugenda hali Pita Kayongo kumugarurra sente ezi, Rweyamura ezi akaba akyaina omu nsahu y'empale ye eya ha nyugunyu. Omukuru yamugumya ati, "Nkooku ali munywani waawe naasobora kukuserekera naatakunaga aheeru. Na uwe mwesige." Omukuru obu yamazire okubaza ebi, bombi baaculeera okumara akacu. Rweyamura akaba naateekereza ati, Omukuru ainayo kindi eki araayongerayo. Obu yaboine kitaizire, nubwo yakagwize ati, "Kandi taata abapoliisi mbakoleki?" Omukuru yabanza yaikaraho kake naateekereza, hanyuma yamugarukamu ati, "Abapoliisi baleke bakole omulimo gwabo. Obu baraakuserra bakakuzoora obaaturre byona, obu batalikuzoora, kiriruga hali iwe ira eki olikora." Rweyamura yaimuka yasiima, yaraga. Omukuru na uwe yaimuka yamukingurra orwigi yamuraga ati, "Irooko ogende... .. Akwebembere.... Akwebembererege. Nyowe nkasiga Rweyamura naaturuka naakwata ogwe naanye ninkwata ogwange. Ebyamufiireho ebindi ntabimanye. Baitu ngoza kuteekereza nti ataleme okworobya n'okusingura engonzi z'omu mutima gw'omwana mugenzi we ou yagonzaaga ati. Kakonko Nyamugona Kakonko n'omukazi Majege, baabyamaga kitabu kimu. Kakonko akaba ali munyeete, kandi mugufu nk'enkonera, akulize amasurubbu ha munwa, acwekere oruhara ha mutwe. Omulimo gwe omukuru omu ihanga, gwali kwombeka n'amatafaali. Majege mukazi we Ihunde akaba ali w'okusemererwa nk'entaahi kandi w'okusandaara nk'entuuha hali abataahi aba haihi. na hali abamanyi ab'aheeru, busaho ayaakugizire obulyo okugamba ati, Majege asobora okwangana, rundi Kakonko okumwebiriikirra. Baitu Abagahya nkooku bagamba, "Eby'omunju bimanywa embeba." Kakonko omunyeete omwombeki, obu yaimukaga ajwahire okukora bakamwihurra ebyokulya akalya, akaiguta akatemba kubyama, orusaya akata omu kaganja, ahonaaho atandika okugona. Amasurubbu ha munwa gwe eruguru, geetuuta gagaruka geegarra. Enju yoona omu kizima ogira oti rundi manyeki barungi harumu arukuteera ikondere! Majege omuhumakati bambi, hanyuma ya talitali y'eby'eka, yalindirraaga oturo twe ekiro, oturo muhuumuza enjwahi, oturo mugarra ncuro. Baitu bambi atugwijagirre nkaha omurungi! Kunu musaija we naahiriita naahiira enyindo obuzina, Ayasamwire akanwa nk'empyo. Baitu Majege omu makune n'engonzi, ebi akaba aina hali iba, akaijuka eby'omu isomero ira, abaana ebi baakoraga omu bbodingi, hali bagenzi baabo abanyeete abaaraaraga nibagona. Nkooku baasoobyayoga omukono mpora omwana, bamumiga enyindo n'ekyarugamuga omwana ahababuka, ahindukira kuli aculeera. Omubazi ogu, Majege akalengaho okugujumburra iba. Baitu obu gwalemaga okutamba, Majege omu makune amaingi, yasoromaga omubazi ogundi. Omubazi ogundi ogu gwali, okusindikaho iba n'enkokera naasisa nk'arukugamba ati 'Gira mpora tugwijagire Atwoki na Mahiiha ya hanu tehurra etaija okutusahura omu nju. Baitu okusindikaho kake n'enkokera eya Majege omunyiginya Omusaigi nakwo obu kwalemaga okutamba, Majege yagiraga obundi ati, "Leka mmusindikeho muno rundi ikondere lyakuculeera." Baitu abantu nkooku bagamba 'Emiiguto hasemera inganaingaine!'
monolingual_generation
Continue the following story in Rutooro: Habwokuba ebijumburro bya Majege hali iba arukugonzebwa Kakonko bikamuleetera okubiihirwa kukooto okwarugirwemu Kakonko omunyeete okwebiriikirra Majege we enganzi hali isezaara Rufundamu Omusaigi omuka ye ey'ekyaro Busaiga. Naayoleka isezaara asaliirwe. ati, "Majege omukazi wampaire tampa businge kuhuumura. Obu mba nata orusaya hansi, atandika kummiga enyindo. Obu mba nasa okutwalirirwa, ansimba enkokera omu mbaju! Ngarurra ebintu byange otwale omwana waawe." Rufundamu omuzaire w'abaana yahindukira Majege asaaliirwe. Yamusimba ekikaguzo nagamba ati, "Majege mwana wange." Mugenzi waawe omwenza ki?" Majege omutezi nk'abenda yagarukamu nk'atarukwenda. ati "Ebigambo nkaba mbikabiizeeyo, leka hati mbite aheeru. Eky'okuraara muro nkabona kingi, habw'okugona kw'Atwoki. Obu araaba atarukuunyenda, Araali muhe ebintu bye agende. Nyowe kansigale hanu mbyame, ntarukusisiimurwa entogoro za Boopi. ntarukuhababurwa amakondere g'Atwoki!" Rurondooka Omusaija onu Rurondooka ou orukwija okusomaho akaba ali musaija agumiire eka, araihire, nairagura omubiri, aine ekiimironko n'omutwe gw'akabengo ogukaba gutandikire okucweka oruhara, amaino g'obutaagi, n'enyindo y'omujuba. Omu kutwarra hamu, akaba ali murungi w'okusemererwa kandi w'amakune. Rurondooka akaba aswire aine n'abaana bataano Mukazi we Asita Kyaligonza akaba alindiire haihi, kijumba ky'Omwitirakati. Akaba ali mukozi ayagonzaaga eka ye n'abaana be. Baikaraga omu rubuga orukuru orwa Gulu omu nsi y'Abacooli. Rurondooka yagonzaaga muno okunywa amaarwa, baitu omutwe gwe gutarukusobora okugalema. Yakoraga omu kitongole kya Piida. Habw'okunywa kwe oku okwingi, omwezi ha gwahwerahoga omusaara gwe yabaga agucwire amatu, gusigaire guli kipumpu okuhikya akasumi obu kaahikire ab'omuka obu baalemerwe okutunga akasura k'okurunga omukubi n'akasukaali k'okunuliisiriza aka caai. Omukazi enkinzo tiyamuhwaga omu ngaro, okuteera ebikoba n'okwigarra waihuru. Akasabbuuni k'okunaaba kaabaga k'okujumira omukago. Ez'okuheererra abaana n'okubagurra yunifoomu zaabeera kimu z'empambiiro. Kyaligonza yalemesebwa nkooku araarolerra eka n'abaana. Rurondooka ibara lye lyonyini likaba liri Jeemusi Itungo, erya Rurondooka bakalimurukirra habw'omulingo ogu yarubatiramuga obu yabaga amazire okugeeseesera. N'omukazi na uwe bambi bakaba nibamwetera ekirukirro kya iba, bati muka Rurondooka. Tikyamusemezaaga. Asita Kyaligonza obu yaboine hookwiha akantu hoona halemere yagira ati "Kanyecwere amagezi nkonyere abaana bange". Yatandika okusuubura n'okuhiisa amaarwa, habwokuba akasanga ngu nikyo kintu ekirukukira okuleeta sente nyingi ahonaaho. Baitu obulemeezi obu yatangaine nubwo bunu, ha kiro eki gaahyeramuga, Rurondooka yagendaga araaliza banywani be boona agabateekera banywa bagondora nk'abarukusemeza kwo obugenyi bwa munywani waabo. Kandi tiyagarukiraga aho honka, habwokuba obwire obu bwakyaga nyenkya, obusente bwona omukazi obu yabaga atunziremu abumwihisaayo n'okumukanga n'okucoomera nukwo agende nabwo abunywe obu arainuka. "Baitu amagezi tigaba g'omu," embuzi neegambira engo. Kyaligonza obu yaboine byaba biti, yacwa amagezi yatandika okuhiisizaaga amaarwa ge omu bataahi abakaba beetegeriize obulemeezi bwe obw'okuliisa, okujweka n'okuheererra abaana. Baitu nabwo akasente koona aka yakatundaga obu kaasigarahoga akagira ha akaserekere, obu yaijaga akaserekurraayo agenda akanywa. Abasaija abarukukira obwingi bamanyire okuteebereza kurungi nambere abakazi bakira okusereka ebyabo. "Akwirukya nuwe akuha amagezi," aba ira nkooku bagamba. Kyaligonza obu yaboine ebi byona bimulemeseze, yatandika okuteekereza muno akaikaro akandi aka asobora okwahuramuga obusimooni bwe obu, obu akaba naasonda. Ahonaaho ekiteekerezo kyamwijamu nikiteera nk'omuyaga nikiiruka nk'akairiringwa, baitu yakikwata n'amaani yakigumya yagonza okukirengaho arole. Rurondooka akaba aine ekintu kimu eki yagonzaaga muno, kandi ekitaramurugahoga noobu yabaga atamiire ata, noobu yabaga akondiize nkaki. Niyo enkufiira ye enkooto erukusisana nk'eza Baadiisi baajwaraga ira baitaireho n'ekyapa ky'entuuha. Enkufiira enu ekaba ekozerwe n'amagezi, ina omwaya omurusu rwayo n'ogundi omu mbaju zaayo. Kyaligonza yateekereza ati, "Ekiikaro ekirukukira oburungi n'obusinge okuserekamu ensimbi zange, iba nyowe nukwo akaleka kuziinyibaho n'okuzinyihisaayo, nukwo kwita ha mutwe gwe. Ekiikaro kinu busaho n'omu asobora okukyekenga noobukwakuba okukiteekerezaaho." Nahabweki, Kyaligonza eki yakozere nukwo kumalirra okuserekaga siringi ze zoona omunda y'enkufiira ya iba nukwo kugamba ha mutwe gwa iba Rurondooka, hanyuma y'okwihingisa akaita omunsimbi ez'empapura. Omwami we obu yagarukaga ekiro naarondooka ataine agabaza n'ageemerra, esapeeho akagyeiha ha mutwe naataratara akagihanika ha musumaali gwayo ekeesimba nk'ekyapa ky'abateezi ba mairo, akatemba omu kitabu kubyama, enyindo akaihiira obuzina, akatandika okugona, atakyamanya ebirukufa aheeru, Kyaligonza asoobooka mpora ahanuurayo enkufiira agitwara omu kisiika ekindi, acumika akatadooba, asuukura omu bisweko by'omunda y'esapeeho abbwekayo obuguuda bwe. Abaziira aburanganiza kurungi, agigarra ha musumali gwayo etungeera. Agarukayo abyama. Kyaligonza obu yabonaga nooti ez'itaanoitaano n'ez'ikumiikumi zaakanya, aziihayo azihingisamu eza abiriabiri. Ez'abiriabiri na zo obu zaahikaga omu kikumi, ezisereekurrayo azihingisaamu eza kikumikikumi nukwo haleke kuzooka ikuuma lyona rundi okulemeera okutali kw'obutoosa, baitu ebbenge ye ikale nkooku yakahangirwe. Omuzaano gunu gukaba gutandikire kunurra muno omukyara Rurondooka. Yaguzaanaga limu rundi kabiri buli sabbiiti. Akasumi obu kaahikaga kugurra abaana engoye rundi kubaheererra fiizi, hati ebikaba bifookiire kimu gabu ye, agenda omu bbenge ye ha mutwe gwa iba, asereekurrayo ezi arukwetaaga amara amabanja ge, agura ebi arukwenda, hataroho n'omu akengere ha aihire sente. Obumu habw'okuburabuza obusinde, rundi obu yabonaga iba amutaireho muno amaani, yagiraga sente nke ziti aiserekanambere zisobora okuzooka bwango, iba aigwaho agenda asemeriirwe nk'anyakutwaire eky'omuhendo ntamanya airukire na byoyanswa enswa zoonyini zimuli ha mutwe. Ha kiro kimu, Rurondooka akagaruka omuka atabire, amabanja gakaba gamuhinguraine n'ensimbi z'okunywa akaba atainazo omu nsaho. Akagaruka omuka karaho okukira bwona. Akaija naaboya, naaserra akaiho ha aratandikira obulemu oburamutungisa sente omunsaho, akagarukayo. Habwa Rurondooka okutaahaga obwire buhoireyo buli kiro buli kiro, omukazi akaba amanyiire okwihura ebyokulya bye akabifundikira kurungi, akabimuteera ha meeza ha rubaju nka hali. Obu yagonzaaga okulya alya, obu ataarasiimaga aleka. Leero kiro kinu obu yaizire yafundukuraho esahaani, yabikwataho yasanga bihozire. Yaboigorra omukazi ati; "Binu ocumbire byokulya ki? Buhoro nk'obuhoro buli! Mukazi iwe kokangaya ira tomanya oku mba baro? Abaana abo booha? Eka enu egira nyineeka ondi? Habwaki buli kiro buli kiro ondiisaaga obuhoro? Mpa sente ezi otunzire hati ngende omu hooteeri nyeserurre ebyokulya ebirukutagata ndye." Kyaligonza: " Nyowe tiinyina...................." Kyaligonza obu akaba atakamazireyo eki erukugamba, yamucwamu bwangu naahagukira haiguru ati, "Sente oinazo. Bakangambira ngu hati amaarwa ohiisiza omwa Nyangoma n'omwa Kaiti, kandi byona nooha yakuhaire orusa okuhiisizaaga oku amaarwa?" Kyaligonza na uwe abaza kunu na iba naaleeta ati, "Nkugambiire nti hati
tiinyina sente, ezi nyikaire nyinaho nizo ngulizeemu sukaali n'ebyokulya by'abaana." Rurondooka aguniriza ati, "Kandi ezaasigaraho waitaha? Omu bwato bw'amaarwa bwona nihasobora kurugamu siringi ezi zonka? Obu oraaba noogonza obusinge, leeta sente hati hati. Amahembe galiira ha nte." Kyaligonza na uwe akayukire amugarukamu ati, "Hati orusoma runu rwakaba kutandika, orasaswire fiizi z'abaana nandi orabaguliire engoye z'okujwara? Iwe obu obona nibagenda nibasoma nibajwara nibalya, ogira ebi byona birugaha? Bitoonya kuruga omu iguru nk'emaanu? Ngira biruga omu kwehaahatira n'okufaabbiina kwange. Ninsisana oti rundi tingira musaija, n'abaana oti rundi tibagira isebo. Iwe ezaawe okora zoona oitaha?" Iba Rurondooka amugarukamu ati, "Tikiri kyawe iwe omukazi okunkaguza sente zange ha nzita. Nyowe mmanyire nkooku ntegekera eka yange. Iwe nooragirwa okuunyoleka mbere ota sente zoona ezi oiha omu maarwa n'omukisura." Kyaligonza amugarukamu ati, "Ziheererra abaana baawe zibajweka, zibaliisa." Rurondooka naayeyongera okubaliza haiguru n'obusobozi agira ati: "Nyowe ninkusaba ezisigaraho, nizo ndukwenda hati hati bunu kiro kinu." Abatobato omu bitabu bakaba batandikire okukangarra n'okwimukya emitwe n'obutiini nibagira bati, "Leero aiziire kara kiro kinu Isiitwe!" Omulingo Rurondooka ogu akaba alumu kiro eki gukaba nigusisana nk'ogw'omuntu owaakaba ataine kwo kantu omu nsahu, kandi ekya kabiri nikisisana ngu, omu kasumi kanu amaarwa gakaba gamusweriire kimu obu ataagatayoga ayesanga atarukusobora okuteekaana. Habwokuba nukwo kiba kiti abantu obu bahinguraniza etamiiro okumara omwanya mukooto. Nukwo nu maau wange ntakwikaizeeho, Jeemusi na Asita obu bakaba bali omu nkungani enu, ekiniga kya Rurondooka kyaswakirirra kimu, yakwata omukyara we Kyaligonza yamusika yamuhuumiza ekisiika yabanzaaho obuso. Obu akaba atakabuurwire, yamukakamu oruhi omukazi yakunga abaana boona omu nju baayekanga, ab'obwisiki baatandika okurra. Rurondooka ateera amurabaho ahwera omu kisiika ha kaifo, atandika okutindura ebintu byona naaserra sente ezi araanywa kiro eki. Hanyuma y'okwanjalika ebintu, yagwaho orupapura rumu rwa siringi ikumi omukazi oru akaba ahamiize nambere yayetaga hara, nuho omu kisago kye omunda omu pamba. Rurondooka arugayo n'obusinguzi arukwasire omu ngaro naarwolekereza omukazi ati, Nambere enju yabo ekaba eri hakaba hatali hara okuruga ha Poosita, kyali nk'ekicweka kya mairo kyonka. Asita obu yagenzireho omwanya muke, ebintu yasiga yabisereka ha muhanda rubaju habwokuba bikaba nibiremeera muno. Yarubata naahyabiriza, naagenda kake naarora enyuma habw'obutiini okuhikya obu yahikire ha Poosita. Yataaha omu kasiika K'esimu, yaterra aba takisi, yabeeta okwija okumusanga ha Poosita. Akaija kubona izire takisi neeyemerra ha Poosita. Yagiirirra yagambira dereeva ati; "Niinyowe nkwesere ningonza ontwale Patiko, baitu ebintu byange biri omu maiso aho, ndakuragirra oyemerre." Nandi omubingi wa takisi ati: "Ikarra tugende." Yaikarra ha ntebe enyuma akangaraire, amaiso gamuli omu idirisa aheeru omusaija taikara kumuhinguza ebintu bye omu mwirima. Yamwemereza obu baahikireho, Kyaligonza yaruga omu motoka, dereeva akaija okubona omukazi naiha emigugu ebiri omu kisaka nagireeta, yaturuka aheeru yamukoonyera baagita hakaanyuma ka motoka. Dereeva yakenga ati haroho ekisobere hali omukazi ogu kyonka tiyakaguza. Baitu yamugira ati; "Mukyara noomanya nkooku Patiko kiri mairo nk'amakumi abiri okuruga hanu kandi nkooku kisobora okukutwaraho siringi nk'amakumi ana?" Kyaligonza yagarukamu naikiriza ati, "Ego ninkimanya kurungi, tugende oleke kutiina niinyija okukusasura." Kyaligonza akamanya omunda ye ati, "Kasita ningenda owaitu noobu iraaba itahikire ab'owaitu baliyo." Dereeva motoka yagiha omurro, yacumika etaara yahweza kurungi. Oruguudo kuruga Gulu kuhika Patiko rukaba ruli rurungi, rutereekeriire rutarumu na busozi, kandi obwire habw'okuba bw'ekiro ha kaba hataroho motoka nyingi omu muhanda, nahabweki batasiimbye batahikire ha nkubuko y'owaabu Asita, Patiko. Yamutaahya omuka ya ise na nyina n'abaabu ha yazairwe. Rurondooka obu yagarukire omuka omu itumbi akaija naayeta kunu naahaaka omukyara we, naagonza okugarra obusinge n'okumwebesa ebibairehoga kara. Baitu atahurreyo iraka erirukumugarukamu. Obu yahikire omu kisiika ky'omuhara omukuru yamusisiimura yamukaguza ati: "Nyina inywe araha?" Omwana yamugarukamu ati, "Agenzere Abohere ebintu bye byona yagenda." Rurondooka atagarukemu, akahuliiriza ebigambo by'omuhara ahunire, hanyuma yakubuka yagaruka omu kisiika ky'omukyara we. Obu yayeyongiire okurora n'obwegendereza, akasanga kwo engoye ze zoona zitarumu. Ekindi akarora ekisiika kyona nikisisana nk'ekinyakutindwirwe abasuma, ebintu byona bigangalikirwe kunu na kuli. Rurondooka akaba atakyaijuka ngu eki nuwe akikozerege kara kiro eki, obu akaba naaserra sente z'okumugarraayo okunywa. Obu yazoire ngu suutukeesi y'omukyara we na yo ekaba etali omu kiikaro kyayo yagumya ati, "Asita eki agambirege akikozire kwo" Yaikarra ha mugoma gw'ekitabu atuntwiire, amaarwa gaasisa agarukumuhwaho. Yayekaguza ati, "Boojo asobora kuba agiiraha omu bwire obu obw'ekiro?" Baitu yayegumya ati; "Tagiire hara, nyenkya araagaruka. Hanyuma yatemba ekitabu kye yayesweka yabyama. Asita onu omukazi ayazookaga kurungi, kandi nyinabwenge mali ayagonzaaga abaana be na iba, noobu iba araaba akaba aina obuceke obu, ataikirize Rurondooka kugwijagira obu yatembere omukitabu. Rurondooka na uwe yagonzaaga muno mukazi we kandi naamutamu ekitiinisa; baitu kandi haruguru ebi yamukoraga tibyayolekaga ngu naamugonza kwo. Omu mutima gwe haimukamu obulemu bw'amaani, omuntu okukora kubi ou orukugonza kandi ou orukutamu ekitiinisa. Nyenkya Rurondooka akaimuka kara. Obu akaba atakagenzire omu ofiisi, yabanza yayerabya omu bataahi okutata rundi Asita taikara kuba nuho agenzerege. Baitu hoona obwokurorraho obu yarozire bukaba nubwoleka ngu tagiireyo. Yagaruka omuka abaana batakagenzire omu masomero okusoma. Baamwizira omu omu nibamusaba sente z'okuhayo habw'ekyanyamusana omu isomero. Obusente obukaba busigaireho ekiro yabwekokoora yabubaha. Abaana baagenda omu isomero. Omunyoro Rurondooka yasigara naaboha enju ataine w'okusigaho. Omu Piida nambere yakorraaga, bagenzi be bakazoora ahonaaho ngu haroho ekinyakusobere hali Rurondooka waabo ow'obutoosa ou bamanyiire ow'okusemererwa n'okusandaara. Abamu bamukaguza bati, "Jeemusi obaireki leero! Oli kubi?" Baitu yabagarukamuga naayegumya haruguru ati ali kurungi. Baitu omu mutima akaba aina ensoni haw'okwijuka ebigambo ebi agambirege ekiro naakungana n'omukazi n'abaana nibahurra, habw'okuteera omukazi n'okumucundubuura kumuhuumiza ekisiika, n'okugenda omu kisiika kye akatindura ati ebintu bye. Omu kasumi ako, Rurondooka akaba akengere ngu Kaligonza agenzere kwo owaabu. Yahurraaga aine ensoni okuteekereza nkooku asobora okugenda omu maiso ga Isezaara okutongana n'omukazi. Ebi byona bikaba bireesere okuhinduka ha nyikara ey'obutoosa eya Rurondooka, bataahi be aba akora na bo obutoosa ei baayetegeriize ahonaaho.
monolingual_generation
Continue the following story in Rutooro: Omu ihangwe Rurondooka yagaruka omuka, kunu tiyakikoraga obutoosa. Akagenda okurora ebintu nkooku bikaba biri omu kasumi ako rundi manyeki taikara kusanga n'omukazi yagaruka; baitu akasanga eka yoona eculiire, efukire nkooku yagisigire nyenkya. Musana ogu atalye ekyanyamusana, akaba ataine mwoyo gw'okugonza kulya. Orwebagyo obu yainukire, yagenda atereekeriire yagaruka omuka okusanga abaana. Hakaba haroho ebyokulya eby'omuhara omukuru Kajumba akaba naasobora kucumbira bagenzi be kiro eki. Rurondooka hati akaba amazire okumanyira kimu nkooku omukazi yayangaine ali owaabu Patiko. Akaba nahambirizibwa okugaruka omuka kara kurolerra abaana, kutegeka ebya haka. Ebizibu omukazi ebiyarwanaga na byo uwe ebi akaba atakabonaga yatandika okubiitirana, kandi byaijaga bikurataine nk'ebisa by'embuzi. Engoye z'abaana okuzoogya, ebyokulya omuka n'omu masomero, okurolerra ebitungwa n'ebikwato byabo. Rurondooka obu yagarukaga omuka asanga yalemeera, yafuka tiitiiti. Abaana batakyasemererwa, enjunza ezikaba zitaboneka omuka ye zaatandika okulya abaana ebigere. Rurondooka yasanga omulimo gumuhinguraine kandi atarukusobora kutunga omukoonyezi ondi ahonaaho. Ebintu ebi byona obu byamazire okwetuuma aho, byamwolekera kimu omugaso n'engonzi za mukazi we omu mulingo omuhyaka. Jeemusi yaikarra hansi yaihayo orupapura, yakora omu nsaho y'omunda y'ekooti ye, yaihayo akacumu ka fonteini, yahandikira omukyara we ebbaruha ey'engonzi okumusoonasoona agaruke. Yagitweka owaabu omuka. Yalindirra n'ekihika Asita eki araagarukamu. Baitu Asita eki yagarukiremu kitamuhe muno maani, habwokuba obu yamazire okusoma ebbaruha ye, yakwata akacumu na bwino erukunanata yahandiika ha rubaju rwayo ebigambo binu; "Eka yaawe tindigigarukamu okuhikya obu olireka etamiiro." Yagikuba nkooku yaizire yagita omu bbahaasa endi, yagihandiikaho ibara lye yagimugarurra! Ekihika kya Rurondooka obu yaboine omukono gwa mukyara we ha bbahaasa noosobora okutoma nkooku kyali, kandi ningumya nti okumurora omunda nooyetegereza nkooku yabaire obu yasumurwire ebbahaasa yasangamu ebbaruha ye yoonyini ei yahandiikire niyo bamugaruliire, eyongiirweho n'obugambo buli obuke omu bwino erukunanata. Omuntu kukugarurra ebbaruha ei omuhandiikiire, kireeta ebiteekerezo bingi. Nikisobora okumanyisa ngu taine rupapura okukuhandiikiraho, taine mwanya gw'okuruserra; nikisobora okumanyisa ngu ebi omuhandiikiire naabigaya rundi tarukubyenda, nahabweki ekirukukira nukwo kubikugarurra. Obundi nikisobora okumanyisa ngu takyayenda okugaruka okuhandikirana na iwe n'okwahura ebbaruha zaawe. Rurondooka obu yamazire okusumurra ebbaruha ye arozire na buli obugambo obugiroho omu bwino y'omusaai, yagyegeka ha rubaju rw'emeeza ye atagikubire, yaikara emuhangire amaiso. Okumara ebiro ebike ebyakurasireho ebigambo by'orukarra oru orugufu omukazi oru yamuhandiikiire, 'Tindigigarukamu okuhikya olekere etaamiiro', Rurondooka akaba atarukusobora okubikingira aheeru y'omutima gwe, akaikara naabiteekereza. Harubaju orumu akaba naamanya ati, mukazi we akusoboire okumuhandiikira naamutura okumuteera empi, kumuhuumiza ebisiika, kutindura ebintu bye, kutwara obusente obu akaba ayahwire kukonyeza abaana be; baitu ebi byona atabifeeho, okwihaho etamiiro ye, kandi ekindi akaba atarukumutura kunywa amaarwa baitu etamiiro. Hanyuma y'omwanya gwa sabbiiti nk'emu Rurondooka obu yamazire okuteekaana, kuruga omu nkizi ei yatungire ha bbaruha ey'okubanza, kandi obu yamazire n'okwehanuuzaho abaabu n'enganjani ze, yamalirra okuhandiikira omukazi ebbaruha endi ey'okwetonda atarukugirabya omu poosita, baitu neetwarwa omwesigwa we Kaakulikaakunu owaakaba naasobora okumwongererraaho ebindi n'akalimi; kandi habwokuba Manywayo owaabu omukazi arukusobora okukikora atamwongiireho ebizibu ebindi. Rurondooka obu yamazire okuhandiika ebbaruha ye kurungi yagyongeraho obugambo bunu ha mpero, "Akiiki nkwesengeriize leero enu otagingarurra. J.I". Kaakulikaakunu akaba ali mutaahanju omwa RusotaIsezaara Itungo, nahabweki obu yahikireyo omu bwire bwa nyamusana aho, akateera naarabamu. Boona obu baamazire okumuramukya, yaihayo ebbaruha ya Kyaligonza yagimukwasa. Asita akaba ataina eki arukugira ngu ky'ensita omu bbaruha ya iba, nahabweki yagisumurra yagisomera aho omu maiso g'abantu boona n'ebigambo ebindi Kaakulikaakunu ebi akaba naayenda kumugambira abimugambirra aho. Kaakulikaakunu na uwe yatandika okwetondera Asita omu ibara lya Itungo, Asita ahuliiriize kwonka atarukugarukamu baitu kyonka ab'owaabu abamu nubo bakaba nibagarukamu nibakaguza Kaakulikaakunu ebikaguzo. Orubazo obu rwahoire, Asita Kyaligonza yagenda omu kisiika ekindi okugarukamu ebbaruha ye. Atabandaaleyo habwokuba ebi akaba naagarukamu bikaba bitali bingi kandi munywani we noobu araaba yamujumire omukago kutamugarurra ebbaruha ye, ebigambo ebi ebike ebi ya handiikire akabita habbaruha ya iba ha yasoboire okutunga akaanya. Binu nibyo yamugarukiremu na bwino y'omusaai: "Tiinyina mpapura z'okukuhandiikiraho. Obu olisiima otungire omwanya, oliija n'abakuru b'owaanyu baikarre n'ab'owaitu obagambire nkooku ndi mukazi mubi. Asita." Obu yamazire yagikuba nka kara yagita omu bbahaasa empyaka yagiboha baitu eruguru tiyagihandiikaho, yagitwarra omukwenda ou baatumire okugigarurra iba. Jeemusi Itungo ekirukirro Rurondooka, amaiso akaikara agatataire omu nkiro n'ekihika, alindiriize Kaakulikaakunu, habwokuba ebbaruha ei yatwaire akaba agihandiikire naayetonda naamujuma omukago naamwijukya obusumi oburungi bwona obu baakamara hamu. Naamutebeza abaana be nkooku bali kandi nkooku barukumwetaaga kandi ekindi akaba aina okunihira kwingi omu mukwenda we owaakaba aine obuzaale bwa haihi mali na mukazi we kandi kunu nganjani ye. Nahabweki noosobora kuteebereza noorora obusaalizi obu yatungire obu yasumurwire ebbahaasa yasanga omunda ebbaruha ye yoonyini niyo bamugarulire, n'obugambo obuke obuhandikirwe omu bwino y'omusaai. Kaakulikaakunu na uwe atamanye ngu ebbaruha ei yatwaire niyo baamuhaire kugarra. Rurondooka yaikara aculiire ainamiriire hansi kumara akasumi, hanyuma nubwo yakozire omu nsahu ye ey'empale, yaihamu ekibiriiti yateera akasungu yakwata ebbaruha ye yagyokya yoona okuhikya esiiririire kimu. Rurondooka akaba abonaboneseze omukazi emihito nyingi, omukazi na uwe akasumi ke kaali kahikire kumurumya. Eby'amakune bikaba bitakyaroho. Kiro eki Rurondooka owaakaba akeehezeeho okunywa kwe habwa talitali ya haka na habwa sente kwikoonyeza abaana ebi byona akabihwaho yahwera omu birabo kwetamba omuhito habw'okwigaliriza obusaalizi bwe n'ebitamiiza. Kuruga obu ebigambo byasobera kimu, okuhikya abaabu obu baahambiriziibwe okutwara abaana abamu okubalindira omu maka gaabo. Kaakulikaakunu nk'omuntu owaakaba amanyire embaju zoona kandi ayarozire Kyaligonza omulingo akaba arumu, yasoma omutima gwe kandi na habw'okumanya ebi yahandiikiire iba yaimuka yagenda hali Barwenda ise Itungo. Yamugambira ati, "Akasumi kahikire ebigambo binu obitaahemu n'omukuru mutaahi waawe Rusota. Muka Itungo nyowe nkamurora tali w'okugaruka kwo, rundi, buli iba alekere etamiiro, abaana omukazi tarukubafaaho. Itwena ebya Itungo tubimanyire, omukazi noobu yayangaine akahikya, mukazi ki ondi akusoboire kugumiisiriza akahikya nambere Kyaligonza yahikize? Noosemerra oyete Itungo n'abakuru b'oruganda tumuhane tutakategekere kugenda Patiko." Rusota ebigambo bya Kaakulikaakunu akabisiima baitu yamugarukamu ati, "Ogw'empanangano tigwijura kifuba, noogira oti Itungo ha yakahikira aho tinkamuhanaga ha kigambo ky'etamiiro ye egi? Hati ngigyo eka ye, yagiseesa. Nyowe Rusota ninyija kutegeka na uwe ekiro, tugende tumugwe omu maguru, kandi turaagira tuta? Abakuru ababiri Barwenda na Rusota obu baamazire kwikirraaniza ha kiro ky'okuhuliiririzaaho enganaani z'abaana baabo, baatandika okweteekaniza n'okuteekaniza. Rusota akaraaliza abantu abarukuhika omu ikumi na babiri, abasaija n'abakazi. Bakapangisa motoka enkooto eyabatwaire yabahikyayo ha kiro Kyamukaaga. Bakasanga omba Isezaarabo babalindiriire.
Baabakunira nk'engeso yaabo oku eri, baabajuna emiigo, baabaikaliza kurungi, baabaterurra omwani obu baamazire kubaramukya. Emitooro egi ey'okubanza obu yamazire okuhwa n'abantu boona abaraaliziibwe okusorrokana, otaireho na baakibwetaahya abaabu Rusota n'omukazi - aba Barwenda baikaliire bonka n'aba Isezaarabo bonka, nubwo Rusota yayesere omuhara Kyaligonza na uwe yamwikaliza aho ha rubaju. Yakekemura emimiiro ye, hanyuma yatandika okubaza nk'arukubyehugya aroleeriire Barwenda ati, "Okagonza okwija kundora kiro kinu, kandi nindora oleesire n'ekitebe ky'abantu kikooto, gira turole tugambire ekibaleesere." Barwenda akubukaho kake asiima omugambizi we Kaakulikaakunu atandika okubaza ati, "Waitu tutabaliire mukazi waitu Kyaligonza. Na iwe nk'omusaija mukuru anyakwine eka noomanya abantu abaikaraine babiihizangana, bakungana, obundi barwana, bagaruka bagarukanganamu, baikarana. Itungo na Kyaligonza bakabiihizangana baarwana, baitu ebi hati babyebwe baganyirengana. Kyaligonza agaruke omuka ye asange abaana be hati abarukutaabaana nk'entaama ezitaina muliisa." Yamara yaculeera, naamanya omunda ye ati omu kubaza bingi omuntu talema kukorraamu ensobi. Obu akaba naamara ati, Rweru Isento Kyaligonza naamwanukura ahonaaho, naamugira ati, "Ebigambo leka kubiraba haruguru kwonka, byaturre kimu obimaleyo. Omukazi nyinabwenge aina eka ye inganaingaine, abaana, n'ebintuungwa, kwija kwimuka ekiro omuka akairuka, akamara ebiro ebi byona ali owaabu, iba akamuteeraho kugarukayo akalema, nihaba haroho ekintu kikuru eki amukozere. Kandi nu gunu toogire ngu nugwo murundi gw'okubanza Kyaligonza kwiruka omuka egi, noobu araaba emirundi endi ataija omwa ise, bakataho enkurato bakateera emisango. Omwana ogu itwena tumumanyire niitwe twamukulize, aba muculezi nk'entaama, kandi agira amakune nk'abenda. Ekimwirukya omuka ya iba, mukyatule bbwa mwakaizire itwena tukihurre. Eby'ensereko biriibwa embeba, obu iba itabiriire bijunda." Rweru yamaliiriza naadikirizamu Itungo ati, "Obu haraaba haroho endwara omuka ya Itungo, mugigambe bagisoromere omubazi bagijumburre ekire." Obu yamazire kubaza, boona aba ha rubaju rwa Rusota baikirraaniza na uwe bati, "M-M!" nibasiima ebi agambire. Abahanuuzi abamu bakaba nibateekereza bati haraakurataho abahanuuzi abandi baingi orubaju n'orubaju, batindule buli kantu koona aka bamanyire hali Itungo rundi Kyaligonza. Baitu obu bakaba bali omu biteekerezo ebi, bakahunirra okurora Kyaligonza naasiima Ise owaakaba amwikaliire ha rubaju naagonza okubaza yamwikiriza. Kyaligonza yatandika ati, "Tindikugonza twikale hanu kusiisa omwanya gwaitu gwa busa. Nyowe Itungo ntamurwanise, ntamujume, ntamukwateho, na uwe eki naakimanya"- Hanu Itungo yacwa omutwe naikiriza n'abantu boona nibarora-"Kandi ntairuke omuka ye ngu habwokuba tindukumugonza. Nimmugonza nkooku nakamugondeze obu yanswire, kyonka engeso ze nizo zintamire, tindukuzenda, nizo nyiruka kandi na murundi gunu nizo nairukire, kandi eka ye tindigigarukamu rundi buli engeso ezi azicwire. Njwahire kuteerwa empi n'emiigo eby'orutata omu maiso g'abaana bange, ntamirwe okuboigolerwa nk'embwa. Ngwire ensazi n'okwehahaatira, kuheererra abaana n'okubajweka oti rundi tingira musaija. Njwahire kwikara niinyota eby'okulya buli kiro, okwikarra ha kiihuro nyenka oti rundi iba nyowe akatabaara. Kinkwasa ensoni n'abaana bange kwikara nibatwetera ibara lya Rurondooka, ekirukirro kya Itungo habw'etamiiro ye. Deeru ihangamura obu nyehaahaatira kukoonyera abaana be, obusente bwona obu mba nsoromere na bwo aija obuunyihaho obu aba amazire kugoromora eze omu tamiiro na handi ha ntarukumanya. Ha mba mbutaire hoona noobu hookuba nambere nyakabawa ezarra abunonooza abwihayo, abutwara abunywa. Deeru kya ira byona obu byandemeseze nubwo nacwire amagezi g'okuzimwahuzaaga atamanyire agendege nazo aijwaire rundi azeesangiriire. Toboine ekintu obu kikuba haihi muno obundi oikaraho kukihweza. Baitu ha rubaju orundi, eki nakozire nikyoleka oku mmugonza kandi oku mmwesiga, kandi ekindi ekirukukira aho boojo naakukozire ki? Na hati ou murukurora ogu, sense zange ainazo ha mutwe gwe." Itungo owaakaba ahunzire amatu naahuliriza omukazi ebi akaba naamunyegerra omu maiso g'abaginzansoni, kandi buli kigambo kyona Kyaligonza eki yanagaga nikisisana ekirukumucumita nk'empindo, ahonaaho yayekwata ha mutwe abantu boona baaseka, baitu baagira bati omukazi naasandaara rundi naagonza kujaalimya iba. Baitu uwe yayongera okugamba ati, "Okwoleka amananu gange leka aiheyo esapeeho egi (yagibaragirra n'omunwa) etamuragara kandi etamuruga ha mutwe mutaasangemu sente ezi nakakomakomere nindeedereza kumukoonyera ogu n'abaana be agaruka aruga aho kumpembamu empi n'okunsekura emiigo." Kyaligonza obu akaba naamara kubaza ebigambo ebi yatulika omu maziga yarra, abantu boona baamutunurra n'okuganyira naasikurwa baitu batarukwetegerereza kimu amakuru g'ebigambo bye ebi ebya ha mpero. Omu kahuno akaakurasireho nuho Rweru yaturukiize ekikaguzo ahindukiire Itungo Rurondooka ati, "Ebi mukazi waawe ebi akunyegeriire noobiikiriza?" Rurondooka agarurukamu n'ensoni ati, "Ego, ebimu nimbiikiriza kandi bincumisire, kyonka ebimu nk'okugamba ngu ntaaha nyetwekere sente za Kyaligonza ha mutwe gwange tindukukiikiriza." Kyaligonza kunu naayesusura amaziga n'ekyebu ky'esuuka ye amaiso gamunanasire ainunuka agarukamu ati, "Ngira esapeeho ye ngigyo eri aho, agiiheyo mugirolemu." Itungo yakubuka yarora enkufiira ye ha ekaba eri. Kyaligonza omunda omutuma gwamucwera maingi, naateebereza ati rundi boojo ensimbi ezi iba akaizonzoora yaziihayo, baitu haruguru yayegumya. Abantu boona hati amaiso bakaba bagahangire esapeeho ya Rurondooka, buli omu ei akaba amanyire kurungi baitu bataine bumanzi kugiihayo kugiroramu, nibateekereza bati omukazi naagonza kujaaliimisa iba. Baitu kyanyuma nubwo omusigazi omu mwene waabu Kyaligonza yaimukire yagenda yagiihayo naaseka yagitwarra Asita agijuumwire ati, "Ziraha sente ez'orukugamba eziri munu?" Agihindurana omunda n'aheeru boona nibarora. Asita Kyaligonza aragira owaise ati, "Gitwale hali omu maiso ga Itungo okwate akawempe osale ehuuzo ezibaziire akakoba ako ak'omunda." Baamuheereza akawempe. Abakaba nibateekereza ngu by'okusandaara baatandika okuhingisa ebiteekerezo byabo, n'okutungura ebikya kurora ekiraakununuka omu nkufiira. Omusigazi Kazooba yatandika kusara mpora mpora ehuuzo z'orubaziiro, obu yagalihizeeho yatayo ekyara, akahurra kyahika ha rupapura, arusikayo mpora arunaga ha meeza, baarwanjurra, baasanga ruli rwa siringi kikumi. Abantu abakaba nibasisana abamizire omwoyo baikya enyalimu, ebintu bibatiire ibumba kanwa. Kyaligonza hati aragiza iraka erirumu amaani ati, "Weeyongere oirreeyo omumaiso." Kazooba nuwe rutakyanga agenda omumaiso, ahurumurayo ezindi ibiri ziri hamu na zo za kikumi kikumi. Yayeyongera okwetoroora esapeeho yoona yasangayo empapura za nooti isatu zindi eza abiri abiri, n'orwa kiswiga orwa ikumi rumu. Zoona hamu, siringi bikumi bisatu n'ataano. Abasaija baateera orwoya, abakazi baayekwata ha matama nibasukuna. Rurondooka bikaba bimutiire akahuno, amaiso agahangire omukazi oti rundi akaba atakamwetegerezaaga yakaba kumuswera. Hagati y'akahuno ako buli muntu atakacwiremu eki aragamba nuho Asita yaimukiize naafundikira ebigambo bye ati, "Ebyange ebigambo bihoire, mboolekere nkooku iba nyowe mmugonza, oku mmwesiga, oku mmunanukira. Sente ezi namwahuliire n'abaana be nzizo, nzimuhaire azitwale, aikoonyeze abaana baitu. Nyowe tindigaruka omuka ye rundi buli alekere etamiiro, yahingisa n'engeso ze." Asita obu akaba naamara kugamba ebi naamatuka naaruga omurukurato naahingura ha kaifo, n'abakazi boona abakaba bali omu rukurato baimukira hamu nk'abaragaine, baamwegereka. Abasaija baasigara bonka bagahangirengana.
monolingual_generation
Continue the following story in Rutooro: Hanyuma y'okuhinguraho omwanya muke buli muntu nabaza na mutaahi we anyakumuheriire, ensimbi ziri ha meeza "n'ebbenge" yayo ejuumikire ha rubaju rwazo, nubwo Rweru yabalize n'iraka likooto abandi boona baaculera ati, "Ebintu byona abakazi babitulekiire. Okucwa okwabu kuhoire, bo tibaikazaamu." Ayongeraho na kinu ati, "N'okwaitu na kwo tikuroho, byona hati biri hali Itungo." Ahindukira Itungo amugira ati,' "Mutaahi waawe akugambiire ati naakugonza, ensimbi ezi yakwahwize otaimanyire nzizo azikuhaire itwena niturora. Irooko ogende ogarukeyo omuka yaawe. Obu olikahikiriza ebi akusabire, oligaruka otabarre mukazi waawe." Boona baikirraaniza n'okufundikira kwa Rweru, baimuka, orukurato rwayabuka. Abagenyi baabaha ebyabo baarora nkiro ya Gulu. Barwenda akaba apangisize motoka ya bbokisibbode eyatwaire abantu be boona hamu ikumi na babiri. Obu baamazire kwikarra boona bahunire, Barwenda yakaguza Kaakulikaakunu, kunu eki arukuserra akimanyire ati "Itwena tuhoireyo?" Kaakulikaakunu yamugarukamu ati, "Boona barumu." Barwenda ayongera akaguza ati, "Abaisiki boona bahoireyo?" Kaakulikaakunu nabwo ayongera agarukamu ati, "Boona bali omu biikaro byabo." Hanyuma nubwo yagambire ati, "Ragira Omusaija asimbule tugende. Baamuragira baimukya baagenda. Bakamara mairo yoona batarukubaza baitu hanyuma ya mairo emu egi, bakabona omusigazi omu Rutabalengya naabbaruka n'enseko ati "Kai", n'abandi na bo abaroho baamukwasa. Rutabalengya yaseka muno amaizi gaamuragara omumaiso, yaihayo akatambaara yatandika okwesusura. Abaseki obu baaculiire hataroho n'omu anyakukagwize mugenzi we ati "Nanka nooseka ki?" Nubwo Kaakukikaakunu yahindukiire Itungo yamukaguza ati' "Jeemusi bunu hati nootegeka ki?" Jeemusi owaakaba amazire omwanya ogu gwona ahunire kwonka baitu kyonka omutima gwe nugutunda nigugarra ebi yamugarukiremu bikamuhuniriza yamugira ati, "Okubanza sente zinu tizire zange, ningenda okwimuteera omu bbanka okuhikya agarukire. Ekya kabiri, niinyija kugenda Itojo omwa Manweri nyiheyo ebyoma byange eby'okubaija, nkingule ikorro lyange omuka ntadike kubaija buli rwebagyo obu ndainukaga, na ha
mpero ya sabbiiti obu ntagenda omu ofiisi." Yaculeera okumara akacu hanyuma yayongeraho na kinu nk'arukuhaya ati, "Ekya kasatu, omuntu weena ou aligaruka kuunyeta ibara lya Rurondooka rundi kulyeta abaana bange rundi omukazi wange ndifa na uwe." Kaakulikaakunu yamugarukamu akyanganukire ati, "Byona obigarukiremu masaija. Emikono emigara Sitaani niyo aserurra emirimo enyakwita amaka. Kandi ekindi Apuuli, obu oliba ocwire etamiiro nooha aliba naagaruka okukwomyaho ekirukirro?" Hanyuma y'ameezi mukaaga, Asita akaba amazire okunanuka ati eki yasabire iba akitungire, yagaruka omuka ye. Nyowe nkasiga nibacumba obugenyi nibalya, nibataha ey'omu kikambi nibanywa, nibasumurra Fanta na Kookakola nibeegonora. Abaisiki nibataho guraamufooni nibazaana, nimboha suutukeesi yange ningita ha bbaasi nindugayo. Akasozi ka Nseeri Hali Akasozi ka nseeri hali, kaikara nikaanyetereza, obu mba naakahikire kaanyoleka akandi nseeri, obu mba ninkyateekereza, mpurra akandi nikaamirra. kati, "Konkomoka hansi omu kahanga oyambuke akasaaru Nsuura, otembetembe oije hanu." Nkooku naanye nahangiirwemu ekirozi, kandi nsangwa ngira akasagiro, nkwata omuhanda ngenda. Nkonkomoka omu kahanga, ntembatemba omu katwetwe, nyitiraitirana Kasozi nyineeka, andamukya ati, "Kamanyi mirembe?" Mmugarukamu nti, "Nkasangwa nimmanya." Angambira omu rulimi orurukurahuka ati. "Yemerra aho oleebe hanyuma oikarre hansi ohuumule, okwate ebyakyo oboyeho kunu ohurre obunyonyi nibuzina. ohurre enjoki niihuma, zinu niinywegera ebyakyo. Akayaga okaboine ota, hateete na hamburara?" Ebi byona Kasozi ka Nseeri hali abinkaguliza kumu kumu ndemesibwa eki ndaarora, mburwa eki ndaagarukamu. Baitu obu mba nkyali aho, mpurra iraka lindi nseeri Nirinterra kuulu, nk'abaana oku baazaanaga ira Nibeeta bagenzi baabo bati, "Kuulu nkweserekeriire, Nyongera okuhuliiriza kurungi, iraka lyeyongera okugamba "Liti", Yee-ye-e! Kaningamba na iwe." Obu nyongera okwetegereza, nsanga niriruga Katongonseeri, Akatongo nikaanyeta n'ekihika, okugenda kuligira oburungi bwako, Okuhaisaniza emera yako n'okwekuusa emikorogoto y'emiti yako, Rundi n'okulya entuutu n'amakererre gaako agengere.
monolingual_generation
Continue the following story in Rutooro: Omunda mpurra ekihika kyankwata, omutima gwatandika okuntaigira. Nyinunuka ndora izooba nsanga obwire bukyaikaire. Ngambira Kasozi nyineeka nti, 'Owaitu nahurra baanyeta. Ninyinja kuraba omu katongo nseeri ndigaruka kiro kindi. Ntandika okurubata ninjwambura okubungira Katongonseeri. Nyinabwenge Katongonseeri, antangirirra ha myegeego. Ampabura eby'okwerinda, anyoleke eby'okufaaho. Ntaaha omunda omu itongo, ndaramira haiguru emiti. Nsindikaho ogumu omukooto mpurra iraka lyangamba Liti, "Osindike enage omukogoto!" Mpunirra omugono ndabaho. Amababi agoomere hansi gakansemeza muno okurubata, Naahurraaga hansi nigazina, gati kwa! kwa! kwa! Obu nayetoroire ha myegeego, ha rubaju orw'obulyo orw'itongo. Naagwaho entuutu zengere zinu hansi nizireengiija Nyinama n'amaibaibane okunoga, ntandika n'okukoma n'amairu. Kunu irusu nirindagara oti rundi haroho arukumbinga Ntondoora ninta Omu kanwa,
zinu nsorooza ninta omu nsahu. Omwanya gutaabe mwingi amairu gange gampwaho. N'amasahu goona gaabooga habwokuba akatongo kanu koona Kakaba kaijwire entuutu nizisisana nkooku bagamba Entonzi etakabonaga muhoro. Nkaba ntaha w'okuruga aho kuba isenkati omutima gwange Atarantimire naagamba ati, "Ebirungi bisigwa Ateenyi Ente zisiga embuga omu Barama n'omukikaali ky'omukama. Abasaija baruleka niruleeta oruseke rwa Mwebingwa" Nyiha ebigere ngenda nyeyongera okwekebiija Akatongo kijubwa ak'omweru Obu nahikire rubaju orundi ntasemererwe nk'okubanza. Habwokuba omumuhanda gwange nkasangayo ekisusu ky'enjoka. Nakyecura ningaruka enyuma ningira nti niyo yoonyini encwera. Obutiini obu bwampoiremu nakikwata bwegege omu ngaro, Niinyegambira niiyehuuma nti obu ndataaha omuka. Ndaakikangisa abantu nk'enjoka! Baitu okukirabya omu bisaka ebi nkabanza kukyeta muzaano,
monolingual_generation
Continue the following story in Rutooro: Hati mmazire okumanya nti ekyehohooro ky'encwera Nikisa ifuro kwonka, Amahwa gakakitaagura n'amatojo gaakicwacwana Nkaba ntandikire okwegonza omu karorro k'akatongo Orusulizo ntaire ha munwa, nindubata nk'ali owaitu; Baitu akayaga obu kaahindwire, kaateera nikangarurra okusemererwa kwange kwakeeha, habwokuba obwoya omu nyindo zange Bukakaga iharrumi ly'enjoka, isoke lyanduga ha mutwe. Ekisusu eki nkaba nkwasire ogwakitwaire ntagubone! Habwokuba okukugambira amananu nkaba nteetekaniize Okwitirana mukama wakyo. Naraga nyinabwenge omu itongo, ebikiratima nibinteera Nahwanguka ntabijwaire nintoma enkiro endiijo. Obu natiire akatongo amabega mpikire busibwanseeri, Nkahurra iraka erihango okukira amaraka aga mbere Nagamba omunda yange nti "Deeru hati nkitangaine! Iraka linu erihango, lyarugaga Kantaaraara. Akasozi kanu Kantaaraara, kasisanaga omu kurora kwange Omusaija omukuru omugufu ajwaire esirwali ngufu, Amwire isoke omutwe. Habwokuba akasozi Kantaraara. Kabaka kahiire oruhiira baitu obunyansi bwako obumu Bukaba butandikire okumera. Deeru ekyansemiize muno Nibyo ebyakyo ebi enyamibwa, ebikurata empiira ezihya Omu kasozi kanu Kantaaraara, bikaba birugireyo ensemere Bijwaire bicikinyiize nk'omugole ayecumiire iba. Kantaaraara akasozi kantangirra n'amakune, Kangambira nikansoborra, ebigambo ebirungi nka binu; "Imukya amaiso gaawe orole, obunyansi bw'ekiyonga N'emiti egi emike, eyatabukire kuhya omurro. Leero ihangamura dora, kibonwoomu ky'ebyakyo Ebiija limu omu mwaka hanyuma y'oruhiira rw'ekyanda Genda oboyeho orole, obu orasiima kucwa otwale." Nagenda nkooku yandagiire, natangirirwa ebinyiginya by'ebyakyo Ebimanyirwe hantu hoona, ngu nibyo 'Bankizaaki'. Kantaaraara yangarukamu, ebigambo ebi ntalyebwa. Kandi nkooku Kasozi yandagiire, nayecwera eby'okutwara. Obu nahikize ebi ndukwenda, naraga n'okusiima. Kantaaraara yangarukamu ebigambo ebi ntalyebwa Ati, "Hati oli w'omunju, n'enkiro ogyeboniire." Obwire bukaba bwahwayo, n'izooba lyasa okutobera, Nasirimuka ninguruka, ninyeteega nkaigusire Entuutu zange omu nsahu, ebyakyo byange omu ngaro Nayerengya ninyeyuna magurwana motoka yange Landaroova, Ei nasangire endindiriire, omu kaikaro ha yasigaire. Nagaruka ha kyeya omu mbata, abaingi ha beema okugayuka Obusozi bwanseeri hali Obu nkaba nintaaha omuka, naijuka orufumo orugamba Ngu, "Akarungi okalya na Ndikatebya n'orundi orwongeraho ngu Ekyogaba buli okyahwire na isenkati omutima yantima Ati "Amagita tigahwera kuguru kumu," Mukaheerwabusa Ateenyi, Mugabirege busa abandi, Nakubuka ahonaaho omba Kanyomozi, Kyonka nasanga ataliyo nagabira abaana be entuutu Nakwata n'ekiganda ky'ebyakyo nakisigira abaana okukimuha, Kanyomozi agonza ebyakyo ninnihira akabitoora n'okuligira. Baitu ngu Kanyomozi akahunirra obu yarozire ekyakyo kyona. Nikimukaguza n'obuculeezi kiti, "Ngambira weza Abwoli, Abaisiki bankiza ki?" Obu nataahize ebyange omuka nabita omu rubindi rw'ekipiripya, Nabiteeramu amaizi byanywa. Obwire obu bwakiire nyenkya, Nakora omu nsahu yange nasanga pakitimane yange caali, Oteho na fonteeni bambi, obusozi bubisigaize ! Baitu ninkugambira taata yange, okubura kw'ebi byona, Noobu lyakuba iharruumi ly'encwera, noobu kyakuba ekisusu kyayo Noobu ekuba yo mali, otaireho n'obunyamarumbu, Tibirimpinda naakataito okwanuukura n'omuhimbo Akasozi ka nseeri hali akaikara nikaanyetereza. Nkuroho Musaija ki atakahonderezaaga omwisiki rundi omukazi omu biteekerezo rundi n'amaguru, akamuhikya ha akahikire hoona, kandi obu nu gutali murundi gumu gwonka, baitu enkanjaiga n'enkanjaiga! Naakusemererwa okumanya abaisiki n'abakazi na bo obu baraaba bahondereza aboojo n'abasaija omu biteekerezo rundi n'amaguru. Omwisiki omu, Sitela Kahuukya, Omunyorokati, Omwitira mwihwa w'Abacwezi, akaba ali Landani omu Bungereza. Akaba aina emyaka abiri na gumu ey'obukuru. Mwisiki mukemuke ati. Murungi nk'ekyakyo, akanyindo ke kasongoire oti rundi bakakamukwasizaaho. Amaiso ge make marungi nk'ekirengo ky'omubiri gwe oku kikaba kiri. Isoke kikabara. Akaba naalyokya nk'abaisiki boona abarukwemanya Abarukwiragura oku baakoraga omu Landani. Obu wabanzaaga okulibona ogira oti onu omwisiki isoke bakamutiiza ery'Abasumaali. Ebikya bye eby'endangira bikaba birumu nk'ebigonzi. Obukumu bwe bukeehere, busongoire, nibworoba. Ekicweka kimu kyonka omuntu eki yakubazire nk'ekihango ha mubiri gwe, kikaba kiri ekibunu kye. Yarubataga naayesoona, kunu akaba amazire amyaka nyingi eti omu Bungereza nambere barubata ekitaabaane. Yabazaaga mpora naikya. Omu kujwara kwe, yahinduranaga engoye ze buli kiro ezaamufubataga nk'ezaamuhangiirweho ; kandi niimuhiisa nk'ekyenju. Kahuukya yakorraaga omu ofiisi ya Kamiisana wa Uganda omu Landani. Yaraaraga omu kiikaro ekikaba kiri mairo nka itaano okuruga ha ofiisi egi ei yakorraamuga. Yagenderaga buli kiro omu gaali y 'amaani g'enkuba ei yatembaga esaaha ibiri n'edakiika ana na itaano obu bbaasi yamuhikyahoga omu kasumi ako. Yahikaga omu ofiisi esaaha isatu n'edakiika ikumi. Omusigazi ayabandize okumukuratira emirundi nyingi omu biteekerezo hanyuma yayehwamu yagira ati leero kammukurate n'ebigere, baamwetaga Milton Rwakaduku. Akaba ali w'emyaka abiri n'etaano ey'obukuru. Akaba araihire akendukire, aina ebyeyera n'amaiso g'ebinoko. Yabazaaga n'iraka lirukuheheera naanaga omutwe orubaju n'orubaju, nk'arukwesengereza omuntu. Akaba amazire okusoma kwe okwamutwaireyo, baitu atakatungire omulimo ogugumire okukora omu Landani. Yagendaga akwasire ensahu ye eya buriifukeesi ei yatwarramuga empapura ze n'ebitabu bye. Ha kiro ekimu ekyali Kyakasatu, Rwakaduku akaikara alindiriize Kahuukya ha sitenseni y'egaali. Ha saaha ikumi n'emu n'edakiika ikumi akabona aizire omwisakihika omurungi, akakizi kaamucweka baitu yayegumya nk'abasaija. Yamwirirra haihi yamuramukya na Kahuukya na uwe yamugarukamu kigenzi. Yahingura yataaha omu gaali y'amaani g'enkuba. Ekaba ijwire abantu baingi nibainuka. Rwakaduku na uwe yagitaaha yagonza okutandika orubazo, baitu Kahuukya tiyarwekambisa. Akaba atamumanyire. Yamugarukamuga ekigambo kimu kimu. Obu bahingwire sitenseni ibiri abagenzi abandi baaturuka. Rwakaduku yagamba omunda ye ati Otyoo, yagenda yamwikarra haihi, baitu nabwo orubazo rwalema okunana. Sitela obu yahikire ha arugiramu yaimuka yakwata ensahu ye na manvuuli ye, orwingi rwayekingura nkooku ikora ez'egaali y'amaani g'enkuba yaturuka. Rwakaduku yayongera okugamba omunda ye ati ; "Nkururoho", Baahika ha irembo nambere haikara omulinzi anyakukebera tikiti, Kahuukya yayolekayo eye yarabaho. Rwakaduku akaba ali enyumaho kake. Sitela arubata aturuka aheeru ya sitenseni, ayekuba obumoso ahika ha bbaasi ye enyakumutwara agitemba. Obu yakubukire okurora enyuma, akabona na nyamusigazi waawe amuroho. Na uwe agitemba. Baagendaho omwanya gw'ekicweka kya mairo bbaasi yayemerra, Kahuukya yarugamu na Rwakaduku na uwe yasimburruka. Enkiro y'owaabu Kahuukya ekaba eri busi bwa kuli bw'oruguudo, nahabweki yabanza yayemerra yarora kunu na kuli, yabona motoka niziija yabanza yalindaho kake hanyuma yacwanganiza. Obu yarozire enyuma ha ibega lye, akabona omusigazi amukurasire. Omu kaanya kake kati akaba amukwasire, ayongera kuleetereza orubazo. Omu kasumi ako nubwo Kahuukya yamukagwize ati, "Baitu iwe noogyaha?" Nandi Rwakaduku ati, "Kansendekeriize iwe, iwe obu kunu nuho oraara? Kooruga hara weewe!" Rwakaduku ayongera kwesika naamwirra haihi, barubata bali rukarra rumu. Rwakaduku naabaza, Kahuukya naikiriza, nambere hali ekikaguzo naagarukamu ekigambo kimu rundi n'orubazo rugufu muno. Obu baarubasire haihi nk'ekicweka kya mairo, baahika ha irembo ly'owaabu Kahuukya. Enju ekaba ezitiirwe orugo rw'embaaho nk'amaju ga Bungereza agamu oku gazitirwa. N'orwigi rw'omu irembo na rwo rukaba ruli rw'embaaho. Kahuukya akateekereza ati rundi aho nuho araagarukira amurage. Baitu obu akaba naagorra omukono okukingura orwigi omutuma gwe omunda gukahurra ogwa Rwakaduku nugugamba guti, "Nkuroho." Yakingura orwigi rw'irembo yarabamu na Rwakaduku omwana w'Abamooli omwihwa w'Abasonde, yarurabamu. Baahika ha matembero g'okutaaha omu nju. Kahuukya atandika okuhwihira omunda ye ati, Leero ab'omuka obu barankaguza bati ogu nooha ndagira nti nooha? Obu ndagamba nti, Timmumanyire baranyikiriza?" Akora omu nsahu ye ey'omu ngaro aihamu ekisumuruzo habwokuba buli muntu omukuru omuka egi akaba aina ekisumuruzo eky'okumutaahya omu nju akingura. Orwigi arukwata ali ha rubaju na Rwakaduku arurabamu. Kahuukya agaruka arugarraamu. Omu maiso g'orwigi hakaba haroho orukuubo rugufu nurwigukira omu kisiika ekigalihire ekikaba kitunuliirwe enyingi isatu. Orwigi orumu ha mukono gw'obumoso rukaba nurutwara ha rwemo rwa ha mulyango orw'abagenyi orw'okwikarraamu n'okubalizaamu. Kahuukya arukingura Rwakaduku arurabamu. Amwoleka entebe ya soofa enungi erumu n'ebisago agiikarraamu. Sitela ahonaaho aturukamu orwigi asiga yarugarraaho. Enju Sitela Kahuukya ha yaraaraga n'owanyina owaakaba aswirwemu, ekaba eri nkooto ya kainaasatu. Kahuukya yaraaraga omu kisiika kya haiguru omu kainaasatu. Obu yaturukire omu kisiika, omu maiso ge nuho hakaba hali amatembero agarukugenda haiguru. Yatandika okutemba mporampora nk'arukukubara entambu ze, okuhikya obu yahikire omu kisiika nambere yaraaraga. Ensahu ey'omu ngaro yagyegeka hansi, manvuuli ye yagihanika ha ngango. Yayejuura ekooti ye ey'embeho, yayebutika ha kitabu kye ekya sipuringi n'amaani. Kikaba kiroho emifaalisi ebiri erukworoba muno. Kyamugurukyamu kake, kandi eki nikyo akaba naaserra omu kwebutikaho ati. Yabyama agaramire okumara akaanya. Akaba naateekereza ha mugenyi we kibwetaahya. Hanyma y'edakiika nka itaano, akaba amazire kuteekereza amagezi g'okumucwera okumuturukya. Yaimuka ahonaaho nk'arukuruga omu turo yagenda ha ndolerwamu yayerora, yakwata bburaasi yagyerabyamu, isoke erikaba lijagararaire yalikuma. Yayekora omu maiso kweihamu akajonjo koona akakubaire nikasa okutondekamu. Yakingura orwigi yatandika okusirimuka hansi mpora nkooku yatembere naasisa arukubara amatembero. Obu yahikire hansi, akingwire orwigi, ataahire omu kisiika, yaikarra omu ntebe. Rwakaduka omwoyo gwe gwasemererwa, habwokuba omwanya Kahuukya ogu yamazire haiguru gukamusisanira nk'omwingi. Kandi Kahuukya obu yagarukire ayeihireho ekikooti kiri ekikooto asigaire omu ngoye ze ez'omu nju, kandi oteho n 'okwecayura kuli yayecaywire atakarugire omu kisiika, yazookera kimu hali Rwakaduku nk'atali wa hansi enu. Nahabweki Rwakaduku yayetaho akaimwemwe ha maiso ge, omutwe gwe yatandika kugunaga kunu na kunu. Baitu bambi obu akaba atakaturukize ekigambo ha kalimi ke kahuukya yamwebanza. Yamugira ati, "Waitu oranganyira kusisana nk'atakutangiriire kurungi, kandi n'okusisana nk'arukukubinga, baitu nyowe nsangirwe ntegekere kara ho okugenda, kandi nyina omuntu anyakundindiriire, ningonza kweteekaniza n'okujwara ngende. Tikiri kirungi iwe okukusiga hanu wenka omu kisiika." Rwakaduku naanaga omutwe kunu na kunu agarukamu n'akaseko ha maiso ge ati, "Ndaakulinda tugende hamu". Kahuukya amugarukamu ati, "Oranganyira waitu, baitu ou ndukwija kugenda na uwe tikirukwija kumusemeza kubona onkurasire rundi nkutwaireyo." Rwakaduku agarukamu nk'arukukaguza n'okuhunirra ati, "Mhu?" Kahuukya amalirra kumuturukya. Aimuka ayemerra agira ati, "Kankuturukye nkuhikye ha irembo." Rwakaduku akwata ensahu ye aimuka atarukwenda, asaliirwe, akubukira orwigi orumutaahizeege, arukingura, ahika omu kasiika ka hagati, na Kahuukya we amuli enyuma. Akubukira omukono obulyo, araba omu kakuubo ahika harw'aheeru, na rwo arukingura aculiire, baturuka aheeru. Baraba omu irembo bahika omu nguudo. Kahuukya akaba atandikire okusemererwa habw'okwejuujura kibwetaahya. Abaza nk'abantu ba Bungereza boona oku bagira ha muntu batamanyire kurungi, obundi omu mulingo gw'okweihaho rundi kutandika orubazo ati, "Leero kiro kinu kisiibire kiri ky'akarangi." Rwakaduku agarukamu ati, "Kyamahano toboine nyowe ekooti yange ey'embeho tiinyizire na yo." Kahuukya akyali ha rubazo rw'obwire amugarukamu ati, "Katunihire tuti ekyanda kiturukiire kimu." Rwakaduku omugisa gwe gwali guhikire hati agarukamu ati, "Obwire bwa kunu oburukutagata n'esaaha z'omusana n'okuhweza-habwokuba zitandika nk'esaaha ikumi z'ekiro zihika ha saaha nka ina z'ekiro kindi- zeetagisa omuntu kugira ow'okurubata na uwe omu paaka naakumara amasu." Kahuukya obu yaboine byasa okurandagatana kugaruka ha byatandikiire yagira ati, "Kankugarukize hanu Ogorobe." Rwakaduku akubuka bwango amuha omukono okumuraga atarukwoleka ha maiso ngu asaaliirwe, rundi abiihiirwe rundi asemeriirwe. Kahuukya na uwe amuha ogwe. Rwakaduku ayahukana na uwe n'okunihira ati, "Tuligaruka tubonangane bundi." Kahuukya amusekera bwinonsonga. Baahukana. Rwakaduku yakubuka yarubata naasirimuka ainamiriire obu akaba atakahweriireyo yakubuka yarora enyuma. Akaleeba Kahuukya na uwe naahwerayo ali haihi kuhika ha irembo. Boojo akaba naateekereza ki omu mutima gwe? Tokaboine ekisaaliza nk'omuntu kwehuutira eki tamwehuutiire nk'omuyaga nugwehuutira ibaale. Kahuukya obu yataahire omu nju yagenda yateerateera ha rwigi rw'ekisiika kya nyakaabu yataahamu yamuramukya, yamurabiramu n'ebifiire omu ofiisi. Rwakaduku nk'abantu boona omu nsi akaba aina obuceke bwe n'ebintu bingi ebyamulemaga okuhikiriza baitu eky'okukuraatiriza Kahuukya omunyiginya, omu biteekerezo rundi n'amaguru kikaba kitali ekimu hali ebi ebyamulemaga. Hanyuma ya sabbiiti emu kurugirra ha kiro kiri eki yamusendekereriizeeho yamutaahya owaabu, akateera esimu omu ofiisi ati, "Ningonza kụbaza n'Omukyara Kahuukya. Baamumuha ha simu. Kahuukya yaimukya esimu n'omukono gwe ogw'emoso kunu ogw'obulyo gukwasire ekalamu tihaikara kubaho ebyokuhandiika. Ateera kuulu y'esimu ati, "Halo-o-o" Rwakaduku na uwe kuli agarukamu ati "Halo-o-o, ogu n'Omukyara Kahuukya ?" Kahukya agarukamu ati, "Ego niinyowe ndukubaza iwe niiwe oha?" Nandi Rwakaduku ati, "Ka niinyowe Rwakaduku." Kahuukya ahuniriire agarukamu ati, "Rwakaduku?" Rwakaduku agarukamu ati, "Ee, torukunyijuka Mukyara, kankakusendekereze sabbiiti eri nakuhikya omuka!" Kahuukya hati yamanya ou arukubaza na uwe. Agarukama ati : "Ee niiwe ? Oiriirwe ota?" Rwakaduku : "Ndiyo kurungi" Kahuukya: "Kiki noogamba ki?" Rwakaduku: "Ntiire esimu kukuramukyaho. Iwe aho omu ofiisi oinuka esaaha zingaha ?" Kahuukya agamba omunda ye ati, "Esaaha zange nyinukiraho, n'ezintainukiraho niikukwataho ki?" Haruguru agarukamu ati, "Tiinyina saaha ezigumire ezi nyinukiraho, kirugirra ha mulimo oguba guroho. Obundi ngenda kara, obundi ngenda nkeereriirwe." Rwakaduku: "Baitu ningira nti mwinuka esaaha ikumi n'emu nk'offiisi zoona. Ndiija nkurole obu oliinuka kara." Kahuukya naagenderra okumwoleka nkooku atarukumwetaaga agira ati, "Kangaruke ha mirimo ya bandi nkole. Ogoroobe." Rwakaduku atandika okugarukamu ati, "Olinsanga....." baitu akahurra omukono gw'esimu nugugamba, nugugaruka omu nteeko yagwo. Yaikara akwatiriire ogwe agutunuuliire okumara akaanya hanyuma na uwe yagugarra omu nteeko yagwo. Ha kiro Kyamukaaga Sitela Kahuukya akagenda kubungira omwana wa isento Yemina Kacaku. Na uwe akaba naakora Landani obwanaasi. Baabazabaabaza baatebezangana ebirukubafahongana, baayolekangana ebisisani by'abanywani baabo. Baageya aboojo, baataho abasaija. Hagati omu rubazo rwabo omu nuho Kahuukya yakaguliize ati, "Weewe, omusaija ou barukweta Rwakaduku omumanyire?" Kacaku, "Milton Rwakaduka?" Kahuukya ati, "Rundi nuwe ogu, ibara lye ery'okubatizibwa tindimanyire. Musaija araihire, nairagura w'amaiso g'ebinoko, n'obuso bw'ebyeyera, naabaza n'iraka lirukuheheera." Kacaku agarukamu n'obwangu bwingi ati, "Ego nuwe ogu Milton." Ayongeraho ati, "Na iwe atandikire kukwebohaho?" Bombi basekera haiguru bakwekwenuka. Obu baaculiireho kake. Kacaku yagambira mugenzi we ati, "Iwe ogu tomumanyire? Tinuwe ogu ayapaswire Maajiri kuruga hali Katimbo ngu naagya okumuswera kandi kunu obu bambi Katimbo nuwe yaleesere Maajiri kunu asome nukwo hanyuma amuswere. Yabasiisira bombi, n'okumuswera tiyamuswera." Kahuukya agarukamu ahuniriire n'omukono ataire ha kaleju ati, "Ee, nuwe ogu? Nyowe nahurraaga ibara omuntu nkaba ntakamuroraga." Nandiki Kacaku ati, "Amanyire kwebooheraho abantu baitu kandi tagira ha abahikya. Manya bambi akaba ki? Asisana omurwaire, tamanya kutandika omuganjano n'omuntu, aija naakugwamu ati atabandize nakukuteekaniza, olemesibwa eky'okukora. Abantu baingi bamumanyireho ebintu bingi. Haroho obumu obu akaba abuzirwe ekisiika ky'okupangisa kuraaramu n'omulimo gw'okukora, omusaija omu bambi yamugirra amakune yamutungira omulimo yamuha n'ekisiika ky'okuraaramu omunju ye, ekyakurasireho nukwe Milton kugonza muhara we. Kandi Abajungu nkooku obamanyire, omwana byona yagenda yabigambira abazaire be. "Ekyarugiremu omusaija yagira ati, Weewe irooko ogende handi itwe hanu titukyasobora okukuraaza." Hanu Kahuukya yahungya omutwe yayetaho n'amaiso g'okunuga Kihumakati kyonyini, yakontoza yagira ati, "Mhuu" Kacaku yayongera orubazo rwe ati, "Obu yatungire oburaaro bundi, eki yabandize okukora nukwo kuserra omuganjano na muka omusaija owaakaba naamuraaza. Ekyarugiremu maau yange nukwo kufeerwa oburaaro n'omulimo ogu akaba naakora omukicweka eki." Kahuukya agarukamu ahwihaire ati, "Nyowe ebi byona nkaba ntabimanyire kandi n'okumumanya nkaba ntamumanyire." Amurabiramu nkooku yamusendekeriize n'oku yamuteeriire esimu. Kacaku amugira ati, "Otagira oti obu ogu nugwo murundi gwa ha mpero. Rwakaduku obu amara kukusimbaho enkondo y'akaleju aba muzibu kumwehaihura." Kahuukya agarukamu nk'anyakumaliriire ati, "Nyowe obu aligarukamu kunyebohaho ati ndimujuma" Kacaku amugarukamu atarukuseka ati, "Noomujuma naaseka, naanaga omutwe kunu na kunu naayeyorobya nk'omukazi." Kahuukya aseka n'okuhunirra ati, "Iwe koomumanyire kundi, na iwe akakukuratirizaaho? Tongambira okamwejuujura ota? Nyowe tingonza basaija abanyakwekora eby'ekikazi." Kacaku na uwe aseka muno, n'ekibaamukagwize yakiigalirizaayo batandika kubaza bindi. Hakarabaho sabbiiti emu hanyuma y'orubazo oru orwa Kacaku na Kahuukya, kyali kiro Kyakataano Kahuukya akaba nainuka okugaruka omuka ayeteekaniize kugenda kuhuumura kurungi-habwokuba omu Landani omu ofiisi Kyamukaaga tibakora. Obu akaba naataaha ati omu tureeni y'amaanig'enkuba naikarra ha ntebe akaija kubona na Rwakaduku naamwikarra ha rubaju. Yamuramukya naamugwerekerra nk'omuntu weena anyakumazire omwanya mukooto atakaboine munywani we. Baitu ningumya nti Milton tiyalemaga okwikara na Sitela buli kasumi omu mutima gwe. Itwena nukwo tukora tuti hali abo abatugonza bo noobu baba bataturoho. Tureeni ekaba erumu abantu baingi muno abarukwinuka. Entebe zoona zikaba ziijwire, abandi beemeriire, abamu nibasoma empapura zaabo, abandi nibabaza. Rwakaduku atandika okuteekaniza omuhanda gw'okutaahiramu Kahuukya ihunde rye. Rwakaduku nk'abasaija boona akaba amanyire ngu abakazi abamu bagonza okubahaaka n'okubanwenweka, nahabweki alengaho amagezi ago ag'okumusiiga n'akalimi. Atandika ati, "Abwoli Kahuukya okasemera nk'enkwazi. Oburungi bw'isoke lyawe tinkabubonaga omu baisiki boona aba Uganda abali omu Landani. Engingo zaawe zoona ziri nk'ez'omunyiginya ou baganikya owaakaba aina ebikya nk'eby'entwiga, enda nk'ey'enjoka enyindo y'engusuuru amaiso g'ebituutu, isoke nk'ery'entuuha, emikono y'emigoigo, amaguru g'enziringe, n'eminwa erukujwa obwoki. Iraka lyawe liri nk'enanga y'omubeera. Abwoli nyina ekihika okulihurra." Kakuba Sitela Kahuukya akaba ali Mujungu, kyakuseemiize omuntu weena okurora ebikubyo binu okubikaba nibimukoraho. Habwokuba Abajungu habw'erangi y'omubiri gwabo booleka ha maiso ebirukubafa omunda. Obundi ha maiso aho bahinduka banata, obundi beera tiitiiti nkorupapura, obundi basisana nka bburuuru eya ha mutwe gw'ekikonkomi. Okuhinduka oku kweyoleka hamaiso gaabo nukurugirra ha kuhaisanizibwa, kutiinisibwa rundi kubiihizibwa n'ebindi nk'ebi. Baitu nabwo Kahuukya ataleme kwoleka okusemererwa ha maiso ge, Rwakaduku aga akaba atunuliire obutengya mboni, naagaserraamu ekiramwekambisa okutwara orutambu rundi. Kahuukya rundi noobu araaba ataratungire omuhimbo mukooto, baitu ataleme okugayuka Rwakaduku omu bwekambi bwe okumuserraaho omuganjano. Kahuukya, rundi habw'omulingo Rwakaduku yamutandikiiremu, oyongererezeeho n'ebigambo ebi yahuliire Kyamukaaga kiri, iraka lye obu lyaturukire litasisane muno nk'enanga omu matu ga Rwakaduku. Yatandika namusiima ati, "Otyo muno waitu ebigambo ebi ongambireho, baitu n'abandi barabintebiize kwo bati. Kandi ekindi, abaisiki ba Uganda abali omu Landani ka baingi, iwe isoke lyabo okalimanya ota?" Rwakaduku: "Nyowe omu Landani mmaziremu omwanya mukooto, mbarora obu baija okusorrookana omu nkurato z'ekitebe ky'abeegi ba Uganda abali omu Bungereza." Kahuukya naakyamudiida ayongera ati, "Iwe nukwo kugamba omu kiikaro ky'okukora ebi mwiziriire kuhanuura oikara ha kurolerra abantu n'okubadiida?" Rwakaduku omwana w'Abamooli Rutahirwa amugarukamu n'amakune ati, "Abwoli, amaiso tosobora kugatanga kurora ebintu n'abantu, n'okuligira ebirukukira oburungi." Tureeni y'amaani g'enkuba ekaba niiruka muno nk'okwayo, neeyemerra ha buli sitenseni, orwigi nurwekingura, banu nibaturuka, abandi nibataaha, orwigi nurwekinga, neegaruka niimukya. Abantuneebacikya, neebacunda nibahuumirangana, kyonka nibakoonyerwa eby'okukwatirra ebi baatairemu kulinda abantu kugwa kuhutaara n'okuhuutaaza bagenzi baabo. Kahuukya obu yaboine eri haihi n'okuhika ha sitenseeni y'owaabu yayetegeka, yakwata ebintu bye omu ngaro, yaimuka yayemerra, yairra haihi n'orwigi. Akabona na Rwakaduku na uwe nukwo yakora. Orwigi obu rukaba nirwekingura ruti naayesimba aheeru, naayanguhiriza natemba amatembero, naahika nambere haikara omukumirizi anyakusorooza tikiti, naahayo eye nk'abandi naarabaho naagenda. Rwakaduku na uwe akaba naamulya orukuura, baitu akaba ataguzire tikiti ha yataahiire omu tureeni, habwokuba akaba atarukukugumya omuhendo ogu araasasura, akaba atamanyire kurungi akasoro bahiiga ha kasobora okuturukira omu rusaka. Omu kiikaro ky'okulindiirra akasasurra aho ha irembo, nk'abandi oku bakora, yagonza okusoobooka okurabaho omu kanyigirikaine kabantu. Ninteekereza akaba naatiina kusanga obusinde bw'omuhiigo gwe bwafuka. Baitu omukumirizi akamusanga naahweza. Habwokuba obu akaba yagendaho entambu nke ziti, akahurra omukumirizi naayamirra omu Rungereza ati, "Iwe Garuka!" Rwakaduku omu matu yacweramu ebiti. Omukumirizi obu yaboine atarukufaayo naayehyatira kwonka okuhwerayo yasiga ebya ha irembo yairuka yagenda yamukwata. Kahuukya akanagayo limu yabona 'Nkuroho' we nibamugarraayo. Yamukwatirwa embabazi omunda baitu handi yagira ati, "Enkya yagira baamunjuna" Obu yayeyongiire okucumiitiriza yagira ati. "Boojo Omusaija ogu naalemwa okusasura siringi emu yonka? Tagira na nsoni ati barambona bata omukumirizi naanyemereza omurwanjale rw'abantu? Boojo ekihandiiko eki bahanika omu sitenseni zoona ngu omuntu kakuba agendera omu tureeni atasaswire bakamukwata nibamulehesa siringi bitaano omurundi gw'okubanza, ogwa kabiri nibamukwata emyezi esatu, takibona? Hati naateekereza ati nooha asobora kutamu omuntu wa mulingo ogu ekitiinisa?" Baitu Kahuukya nk'omukazi akaba atarukusobora okumanya ngu abakazi abamu baina amaani maingi agatarukurorwa agacunda abasaija abamu. Rwakaduku akaba amaliriire okwemera ensoni kakuba bamukwata okukira okulindirra okusasura siringi emu akasanga Kahuukya omurungi nk'omwisiki w'omuruganikyo yamusiga rundi yamuburaho. Kahuukya ebiteekerezo biri byona ha byamurabiire omu mutwe akaba amazire okuheta koona naagenda nambere yakwatiraga bbaasi ye. Enjura y'oruhuuhirro ekaba neegwa aheeru. Kahuukya nk'abandi boona abakaba baina manvuuli, ayanjurra eye egyesangiriza. Obu yahikire ha kikondo kya bbaasi, tiyagonza nuho kwemerra. Yayekuba omu rukuubo orukaba ruli hagati y'amaduuka abiri naatiina ati Rwakaduku taikara kumukurata akamusangiriza. Baitu handi akaba naaguma ati hanyuma y'ebi ebimubaireho, taasobole kuba n'obumanzi okumukurata. Baitu Kahuukya omu kakuubo atabandaleyo. Akaba ayesangiriize manvuuli ha maiso ayeswekeriire baitu amaguru ge nigazooka- Arukwiragura omu Barukwera - Rwakaduku obu yamazire kujangurra ebye n'omukumirizi, yayanguha bwango Rutahindwa okuserra Kahuukya. Yamugwaho omu kakuubo ataine na kasoni ha maiso. Yamugira ati, "Abwoli waba onsigiire ki?" Omu kasumi ako bbaasi ibiri ziija zikurataine. Kahuukya arugayo ataaha omuli emu na Rwakaduku ati "Nkuroho." Kahuukya obu yaboine biri biti yagituruka ahonaaho, yairuka yagenda omuli endi eye ekaba emuli omu maiso, ekyatangirwe motoka ezigiri omu maiso okugenda. Rwakaduku agira ati, "Nkuboine", na uwe agituruka agenda omu y'omu maiso. Kahuukya akasanga haroho ekiikaro kimu, akiikarraamu. Rwakaduku owaakaba naagonza kumwikarra ha rubaju bimusobera, ahambirizibwa okutemba omu kainaabiri habwokuba bbaasi z'omu Landani zoona ziba Kabandole baitu omutima gwe n'eriiso bikaba biri hansi. Sitela Kahuukya obu yateeberiize ati naasobora kwetebera omuhiigi, yamalirra kutarugiramu aha arugiramu bwona kandi ha yarugiiremu buli Rwakaduku obu yamusendekeriize. Ahinguraho airraayo omu maiso sitenseni emu, baitu omuhiigi akaba atali w'okwecwaho bwango ati. Na uwe aguma omu bbaasi okuhikya obu yaboine'omuhiigo gwe gwaturuka. Kahuukya hati akaba amaliriire okurwana, habwokuba n'akateekerezo k'okutandika omuganjano mukemuke ogw'obumanyi na Rwakaduku kakaka kahweriiremu ha sitenseni obu baamukwata. Bbaasi obu yayemeriire Kahuukya yagirugamu, yacwanganiza enguudo, yakwata omuhanda gwe okutoma omuka. Rwakaduku akabanza okutangwa motoka okucwanganiza, obu zaahoireyo enyindo yaita hansi, yatoora obusinde. Yarubata najwambura yahikaho Sitela yatandika orubazo ati, "Motoka za kunu zikahingurana, nizo zaaba zintangire okucwanganiza." Kahuukya n'iraka erirumu okukayukamu kuke, amukaguza ati, "Baitu noogyaha kandi habwaki nonkuraatiriza oti, ndi munyankomo?" Rwakaduku nk'atarukufaayo kintu kyona agarukamu ati, "Abwoli, ninkusendekereza kandi ningonza okubaza na iwe." Kahuukya naayeyongera okukayuka agarukamu ati, "Nyowe tindukwenda okumpaakahaaka, kandi tinkuraaliize nti oije onsendekereze. Ijweri nabwo nukwo waizire oti. Munywani wange ayatuboine hamu akasigara nankaguza abiihiirwe ati, "Oli Omusaija ou oikaire na uwe nooha?" (Boojo kinu kyali kyamananukwo?) "Kandi ekindi enju ha ndukuraara, teri nju yange, nju y'abantu bakuru. Tindukusobora kutwarayo bantu nkooku nkasiimire. Noosemerra ogarukire hanu. Ondeke." Iraka lya Kahuukya likaba litandikire okwimuka na manvuuli omu ngaro ze akaba naagihungya muno okugumya ebigambo bye. Abagenzi omu muhanda bakaba nibasobora okurora ngu hagati y'abasigazi abo bombi haroho ekitarukufubata kurungi. Kahuukya ayongera kuha amagezi Rwakaduku ati, "Ogende oserre ondi ow'okusendekereza, Nyowe tindukwenda kugaruka kusendekerezibwa abantaraliize. Onganyire." Rwakaduku akaikara amutunulire nabaza ebigambo ebi. Yamanya n'okuhunirra ati omwisiki ebigambo naabigambakwo amaliriire, baitu bikaba bitarukumusisa haruguru omu kurora okw'okubanza. Rwakaduku yagarukamu mpora ati, "Nukwo mukyara, obu oraaba otarukugonza kukusendekereza, kangarukire hanu. Obu olisiima olindaaliza." Kahuukya atagarukemu yakubuka kwonka yagenda, akaba atarukugumya ati hati amwehohooliire kimu, nahabweki yayerabya obuhandahanda obwa hara kuburanganiza obusinde, kakuba agonza kugaruka kumukurata. Rwakaduku asingirwe, omukira agutaire omu maguru nk'embwa oku ekora mukama wayo obu agihinda okumukurata, yasosooza ekirale kye yagaruka 'omu kaye'. Boojo akagarukayo naateekereza ki? Boojo muhanda ki ogurukukira oburungi rundi ogu alirabamu bundi okwita omukago n'omunyiginya onu? Abaisiki abarungi basisana ekyakyo kya rooza. Oburungi bwabo bucundiriza abantu baingi abarungi n'abatali barungi okubaizira. Baitu nkooku rooza egira byombi, amahwa hamu n'oburungi n'okuboya, nibasobora okucumita n'okwehaihura aba batarukwetaaga n'abatali barungi, habw'okulinda okuboya n'ebyakyo ebinyakuli omuli bo. Maama Wange Akaana k'obwisiki k'emyaka mukaaga ey'obukuru, ibara lyako Kazigati. Omu kyaro kya Buhinga, omu rubuga Kabarole, omu Bukama bwa Tooro, omu mwaka 1930. nyina ko azindukire ekiro okugenda omu mpinga Kazingo, okugurayo ebinaga n'enguli y'okuhunikamu oburo obu aragisangayo. Kazigati kasigaire omuka konka na bagenzi baako babiri. Omwojo Kisembo w'emyaka esatu n'ekicweka n'akaisiki Basemera k'omwaka gumu n'ekicweka. Kuruga Buhinga kuhika Kazingo n'ebigere otwairwe ogwa makutu mairo ikumi. Amagenda n'amagaruka nizo abiri. Izooba niritobera, abaana nibahungira, enkoko niitaaha niiharruka nizitemba ha ruhaara rwazo. Obunyonyi omu miti nibutiitiira. Maama wa Kizigati aiririirweyo, orugendo ruli hara n'ebigere. Kazigati naasobora kurolerra bagenzi be nyamusana, baitu ekiro bambi n'omwirima n'obutiini bw'obuto, akaba atandikire kusoberwa. Ebiteekereezo bye byona bikaba biri ha "Kahanda" habwokuba nuko katwaire Maama we kandi nuko kasemeriire kumumugarurra. Nahabweki akatandika kukajima omukago omunda ye ati: Kahanda karuga omuka nikatoma aheeru, Ngarurra Maama wange. Kahanda kagalihire Kahanda kafunzire, Ngarurra Maama wange. Izooba niritobera omwirima nigwija, Enkoko itaahire n'abaana nibaita amaiba, Ngarurarra Maama wange. Titwina nku n'akatadooba tinkaboine. Ebyokulya bihoire n'amaizi gaseesekere Kahanda ka nyabusozi Kahanda ka nyabubaale, Kahanda ka nyabuterre, Kahanda ka nyabisaabu, Ngarurra Maama wange. Kahanda k'omurufunjo, Kahanda k'omu bisaaru, Kahanda ka nyabubira, Kahanda ka nyabubingo, Ngarurra Maama wange. Kahanda nyamwegoda, Kahanda ka makutu, Kahanda kacwekere, Kahanda nyakatokato, Ngarurra Maama wange. Kahanda ninkuramya, Ngarurra Maama wange. Kahanda k'entangatangano, Kahanda ka ha nguruko, Kahanda ka nyaburaara, Kahanda ka nyaburaro, Ngarurra Maama wange. Kahanda omu bwerre, Kahanda omu kahanga Kahanda omu ntembotembo. Kahanda omu nkonkomoko. Ngarurra Maama wange. Abaana nibahungira, oturo twokubaita, Omwirima nigwija n'enku tiiroho N'akatadooba tinkaboine Ngarurra Maama wange! " Ha saaha ibiri z'ekiro omwirima gutiire ensi yoona eculiire Maama wa Kazigati ayetwekere ekinaga ky'enyugu, agiteekeremu ekinaga ky'ensoha omunda akitairemu ebihimba n'enjagi ezirukwera n'ekijuma nkuba n'obutuzi yagaruka omuka Buhinga ajwahire atuutukire, omutima gumwemeriire. Enjura ekaba egwire omu muhanda akaba ayetwekere alemiire. Obwire ha bwatandikiire okuteerana akaba ayekagwize emirundi ndagira nti ingaha ati. "Boojo deeru abange ndabasanga!" Obu yahikire ha mulyango, kunu naatura ebi ayetwekere, atarukufaayo engoto nkooku emugangire yayeta n'enkizi ati: "Kazigati murumu?" Kazigati n'abaanyina bakaba babyamire hansi kwonka omu bukomero bagwijagiire. Kazigati ahababuka n'ekihika naagira ati, "Koowe Amooti." Amooti amugarukamu n'enkizi ekyamurumu ati, "Abaana baraha?" Kizigati kunu naakingura orwigi amugarukamu ati, "Babyamire hanu hansi otabarubata." Maama: Kandi Abwoli boojo togira oti koobate omu bitabu byabu! Kazigati: Amooti twikaire tukulindiriire nitugira tuti oraija bwango omwirima gwaija, omu kisiika natiinayo twabyama hanu. Maama: Basemera! Kisembo! Mwimuke nyizire, mawe, leero ensi ebamigire embaju timwisigaize. Ebyokulya obahaire baalya? Kazigati: Ego baliire, baitu bihoireho, amaizi goona gaseesekere, Kisembo aikaire naarabaho ensoha yagihuumira yatenta gaaseeseka. Maama: Teyatikire? Kazigati: "Nangwa nyizire bwango nagikwata neetenterra." Maama: Leka ndabeho ngende ncumike akatadooba. Ahwera ha kaifo akwata ha musago nambere yasigire yasereka ekibbiriiti naatiina abaana kwokya enju. Akiihayo ahanuura akatadooba na ko kuruga nambere yasigire yakasereka. Akacumika. Omusana gwaka omu mwirima gwabo. Abatobato abata omu bitabu abasweka, ababyamya kunu naagira ati, "Kababyame bati obwire buhoireyo n'amaizi tigaroho, baranaaba nyenkya." "Aturuka aheeru ataahya ebinaga bye, abihinguza omu kisiika ky'omu rwemo. Kazigati atandika okumusubirirra ebifiire haka. Na uwe amurabiramu eby'orugendo rwe. Hanyuma na uwe amuragira agenda abyame. Katuutu na Kapucu Ise Maama atakabyamire ayekaguza wenka ati, "Leero nyowe binu ebigere mbibyamye ha n'esaabu yabyo eti! Atalinde kwegarukamu, yamatuka n'akataara ke yahingura ha kaifo. Omu mutima gwe akaba naasiima Nkya habwokuba abaana, eka, ebikwato n'ebitungwa, byona abisangireho. Ekintu ekirukukiraho obubi kyakusoboire okubaho abaana abato bati basigaire bonka haka okumara ekiro kyona. Ayeganyira ati, "Obutagira wanyuma nukwo bukagira buti!" Atalinde kwegarukamu, yamatuka n'akataara ke yahingura ha kaifo. Kazigati akaba ali omu kitabu naatwalirirwa. Obu akaba atakahweriireyo, omutima gwateera gwagarra. Yaijuka munywani we Kahanda. Yaimuka, yagenda yamwemerra ha rubaju, yamukwata omukono n'obugaro bwe yamugumya. Yainunuka yamuraramira omu mboni y'eriiso naamwegerra yamusiima ati, "Kahanda nyakuruga omuka nootoma aheeru. Mamaino kungarurra Maama wange." Yagarukayo yagwijagira. Ifuro n'Amata Akaisiki Katuutu kakaba katakahikize emyaka etaano ey'obukuru. Kakaba katwaire oburungi
bwa nyinako Kajobe n'amagezi ga iseko Kapucu. Kaagonzaaga muno okubaza n'okukaguza ebikaguzo ha buli kantu koona aka kaaroraga n'aka kaijaga omu mutwe. Ise ko Kapucu akaba ali musaija omwetegereza, omugumiisiriza, atarayekanasaaga ebikaguzo by'abato. Uwe na uwe na Kajobe bakaba beekambisize abaana baabo okubatebezaaga n'okubakaguzaaga ebi barukusiima. Baitu obumu byababuranganizaaga ebindi bibakwasa n'ensoni okubigarukamu. Hati nu teera akasisani omu mutima gwawe orole Kapucu ali omuka ye. Aikaliire omu ntebe ya sofa enkooto ey'abantu basatu. Ekiro Kyasande esaaha nka mukaaga n'ekicweka aho. Kapucu n'ab'omuka ye bacurwire okusoma. Omusaija onu Kapucu ayakoraga omu Gavumente omu kitongole ky'ebibira, akaba aikaliire ahuumwire, aihireyo ekitabu kye naasoma. Omukyara we Kajobe akaba ali omu icumbiro naateekaniza ekyanyamusana. Ahonaho Kapucu akahurra emirindi y'ekito neeruga omu kisiika ha kaifo. Ni Katuutu aizire kutebeza ise amakuru n'okumusogoita ebikaguzo. Aija amwikarra ha rubaju omu ntebe ya sofa. Kapucu amaiso agaiha omu kitabu eki akaba naasoma agaroza omw'omuhara. Katuutu atandika ati, "Taata hati obu twaba nitusoma omwegesa yatutebeza ebigambo by'omusigazi ayayegomboize okubonabona n'abantu b'ihanga lye, okukira okwikara omu kusemererwa omu kikaali ky'Omukama." Ise habw'okugonza okwetegereza Katuutu obu araaba ayetegeriize kwo byona ebi bamwegeseze amukaguza ati, "Hanyuma kiki ekyabaireho?" Katuutu atandikire okutagata habw'okutunga omugisa ogw'okutebya ebi bamwegeseze, agarukamu ati, "Hanyuma Omusaija ogu akairuka omu kikaali yayebembera abantu b'ihanga lye yahaiha omu bwiru." Kapucu ayongera amukaguza ati, "Boojo akakora kurungi?" Katuutu amugarukamu ati, "Baitu taata bagamba ngu omu bikaali abantu balya kurungi, bajwara kurungi. Haliyo abairu n'abazaana n'abaheereza, ngu haliyo n'amakondere n'entimbo. Tihaakuzookereyo omuntu ondi owaakwebembiire ab'ihanga lye kubaiha omu bwiru?" Kapucu na uwe nk'omuhara akaba atandikire okusemererwa n'okwesiima okubona atungire omugisa ogw'okusobororraho omwana onu omuto ekigambo kinu ekikuru omu bwomeezi bw'abantu. Okwegombooza n'okukomamu ebi ebirukukira oburungi, obukuru, omugaso, okwikaraho n'okunana, kunu obundi omu kuzooka okwa ha ruguru bisisa ebitarukusemeza. Agarukamu omwana ati, "Kyamananu omusigazi ogu ataleme okutunga omulimo mukooto okucwamu eki asemeriire okukora hagati y'eby'okusemererwa n'okwesemeza uwe wenka, n'eby'okwefiisa akeefuma okujuna ab'ihanga lye. Kakuba yayegomboize okwikara omu kikaali rundi tihaakuzookere omuntu ondi omu kiikaro kye, kandi ekindi tihaakubaireho owa akubaire naamwijuka na hati hoona Akusisaine nk'abantu abandi boona Ababiito n'abagaragara abalya kurungi, bakatoonyereza buli kiro, ba kahuliiriza entimbo, bakaguruka amakondere, hanyuma bakaragara nk'orwakyo, bakeeba bakabura batakyaijukwa muntu." Hanu Kapucu ebi akaba nabaza yabanza yabirugaho yakaguza Katuutu ati, "Oraboine abantu nibaiturra amata rundi pepisikola omu giraasi?" Katuutu aikiriza ati, "Ee, kambabona. Omuntu obu aiturra amata omu giraasi agikwatiire hansi n'omusumba mwingi, ehaaga bwango egira n'ifuro lingi." Ise ayongera amukaguza ati, "Baitu kandi kakuba aiturramu mporampora habaho ki?" Katuutu agarukamu ati, "Egiraasi ehaaga amata, baitu tihabaho ifuro lingi." Kapucu amukaguza ati: "Iwe boojo kakuba oikaire noogura amata ago rundi pepisikola wakutwaireho kiha?" Katuutu agarukamu bwango nk'arukusoleza ati, "Nintwaraho egiraasi enyakuroho ifuro." Ise amugarukamu ati, "N'abantu baingi omu nsi munu nukwo bakora bati. Beegomboza eki tabaiguse habwokuba nikizooka kurungi ha ruguru basigaho eky'omuhendo eky'okwigusa." Omunyoro Kapucu ayongera aleeta ekyokurorraaho kindi. Agambira omuhara ati, "Omu nsi munu nitusisana nk'abantu abali omu duuka rundi omu katale. Noomanya omu maduuka agamu n'omu butale obundi osanga emihendo y'ebibambo n'ebintu ebindi bagihandiikireho. Ebintu ebirungi muno, ebirukunana osanga biroho emihendo mikooto. Ebindi ebitali by'omugaso muno, rundi ebitali by'okwikaraho n'okunana, ebicucuka bwango, obisangaho emihendo ya laisi. Baitu hati teebereza orole, kakuba haija omuntu ow'itima ekiro, akakwata emihendo yoona akagihingisahigisa. Ebibambo eby'emihendo emike nibyo akataho emihendo emikooto, n'eby'emihendo emikooto akabidibya. Kiki ekirukubaho?" Katuutu agarukamu bwango nk'arukukaguza ati, "Obu taata nikisisana nk'omuntu arukugura ifuro?" Ise amugarukamu ati, "Ogarukiremu kurungi. Abantu baingi tibabanza kwetegereza kurungi n'okwekebiija eki barukugura. Katugambe tuti tibasisana nk'abarukuta ebintu omu minzaani okubirenga, n'ekirugamu bafeerwa, rundi aba ira nkooku baagambire, "bairuka n'orutahazire, bagura byoyanswa." Katuutu akaguza ahonaaho amakuru g'okwiruka n'orutahazire n'okugura byoyanswa. Ise amusoborra kurungi, ayongera n'okumugambira ati, "Omu bwomeezi bwaitu bwona twina okukomorra, okwegombooza n'okucwamu, eby'omuhendo n'ebitali by'omuhendo, ebirukuhwaho bwango n'ebirukunana. Gamba kakuba omusigazi naagonza okuswera, naasobora okurora omwisiki kijumba, atoonyeriize, ise muguuda....." Hanu Katuutu amucwamu bwango ati, "Hati ogu taata tasemeriire okumuswera?" Ise na uwe amugarukamu bwango ati, "Naasobora kumuswera baitu naasemerra amuserreemu n'ebintu ebindi, nk'obwesigwa, okukuna, obukozi n'engonzi. Habwokuba oburungi bwe n'obuguuda bwa ise nibisisana orwakyo, obu biriragara bikahwaho halisigaraho ki? Nikyo kimu n'omwisiki, tasemeriire okusikwa akalimi k'omwojo konka. Naasemerra amute omu minzaani amupime atakamwikiriize." Katuutu naagonza kuzaanisa ise, habwokuba bakaba bali nganjani muno, amukaguza ati, "Bunu iwe taata, maama akabanza yakupima omu minzaani?" Obu ise akaba atakamugarukiremu, bakabona maama naaleetwa omu mulyango. Akaba ahuliire ekikaguzo ky'omuhara yakagwize ise. Abakaguza naasandaara ati, "Obu ninyowe mwikaireho? Kandi Nyowe niinyijamu nta omu rubazo rwanyu?" Bombi obu bakaba batakagarukiremu yabeeta ati, "Ebyokulya biteekaniize mwije tulye." Bombi baimuka baamukurata omu kisiika ky'okuliiramu. Obu bakaba nibalya Kapucu yagambira omukyara we ati, "Atwoki, Katuutu aikaire nansubirirra ebi babeegeseze omu Kanisa y'abato." Kajobe akubukira Katuutu amukaguza ati, "Abwoli babeegeseze ki hati?" Katuutu ayagonzaaga muno okutebya ebi ahuliire n'ebi arozire, bakaba bamuhikize. Yagarukamu yasoborra byona nkooku akaba naabiijuka. Ebyokulya yabanza yabita ha rubaju. Obu yamazire nubwo Kapucu na uwe atandika ati, "Ha waizira, nyowe naba ninsobora Katuutu nkooku kiri kikuru muno ebintu okusisa arukubirenga omu minzaani, hanyuma okabiha emihendo yabyo." Kapucu akaba amanyire obuganikyo bwingi obugufu obu yayeyambisaaga okusoborra engiga ezi yabaga naabazaaho. Omu kasumi ako nubwo yaijukireyo oruganikyo rw'omukazi owaakaba atamanyire kulengerra kurungi emihendo y'ebintu. Yatandika ati, "Ha mwogo gwa Butyaba omulimba akorora omwana atamanyire okuziha naagwa omu nyanja. Obu yaboine amaizi gaamwibika gaagaruka gaamwiburra omurundi gumu, yairuka ahonaaho yayedibika omu maizi yamwiburayo yamujuna. Hanyuma y'ebiro nkabisatu, omwana akaba ali omu mpinga na nyina, yaleeba omulimba ayamujunire. Yasima nyina yamugira ati, "Maau, omusaija ogu nuwe yanjunire ijweri obu nkaba ninsa kwitwa enyanja." Nyina omwana yamweyuna. Obu yamuhikireho yamukaguza ati; "Niiwe wajunire omwana wange ijweri obu akaba naasa kwitwa enyanja?" Omulimba akaba naatekereza ati nyina omwana naagenderra okumusiima, yamugarukamu n'akaimwemwe ati, 'Ka ninyowe Maau!' Nyina omwana nubwo yamugarukiremu aswakiire ati, 'Kandi akakufiira ke akaba ajwaire okakataha?" Katuutu yahunirra ati, "Mawe! Boojo omukazi ogu tamanyire kusiima n'okurora ngu obwomeezi bw'omwana we nubukira akakufira ako konka!" Okulya ha meza kukaba nukugenda mpora muno, habwokuba boona bakaba nibabaza, kandi nibahuliirizangana. Kandi ekindi ekiro kinu nkooku kikaba kiri Kyasande, boona bakaba baine obugabe. Kapucu eby'omukazi wa Butyaba yabirugaho, yatandika kutebeza omuhara eby'emitego. Yatandika ati, "Omu bwomeezi bw'abantu harumu emitego nyingi, kandi ensita ya buli mutego gwona eba emu." Katuutu n'ekihika kingi naagonza okumanya akaguza, "Neeha egi?" Ise amugarukamu ati, "Ninkwizira. Buli mutego gwona kirahuka okugutaahamu, baitu kiba ky'obulemeezi okugurugamu. Abantu baingi---otagira oti abato bonka baitu n'abakuru na bo---bagwa omu mitego, nibaitwa ebike, ebitali. by'omuhendo, nibasikwa ifuro kunu ebingi eby'omuhendo biriyo." "Niinyijuka ira ha kyaro Kiculeeta, hakaba baroho empisi mahiiha, eyekaba etuntwize abantu, neerya enkoko zaabo n'embuzi, na buli kantu koona aka yakagwahoga. Nubwo omusaija omu yamaliriire okugitega n'ekiriba. Yarora obulenge bw'embuzi obugagire yabuta ha mbasuko y'ekiriba. Empisi obu yaizire yanunkirwa okuboya kw'enyama yarora n'omulyango ogurukutaaha omu kiriba guli mukooto tiyafaaho kurora ngu omunda ha mpero yagwo mufunda muno. Kandi tiyararamira eruguru okurora ebisobora okugigwera nibigiita. Yataahayo okwihayo akanunka. Ntamanya niitwa ebike kunu ebingi biriyo, habwokuba ekaba etakairiire hara akati nikagicumita neefa n'obulenge etakabuhikire." Kapucu abanza aleka kubaza, akoma ehuuma ye n'omuhyo gwe kumaliiriza ebyokulya bye ebikaba bitandikire kuhora ha sahaani. Baitu abakaba nibahuliiriza orubazo rwe ha meeza bakaba batarukwenda aleke, na uwe akaba naasisa arukunulirwa okubaza naayegesezaaho n'omwana. Nahabweki obu yamazire okumira ebikaba biri omu kwanwa yafundikira ekicweka eki eky'orubazorwe ati, "Kikuru muno omuntu weena okubaganizaamu emitego n'etali mitego omunsi munu. Orufumo rw'ensi rugamba ngu, 'Ekenga eri nsongora----' Kajobe arumaliriza ahonaaho ati 'efa garamaire.' Katuutu akubukira nyina amurora n'amaiso g'okumunyumiza. Amusaba okurumusoborra...... Nyina Katuutu obu yamazire okumusoborra orufumo hati Katuutu amaiso yagahindukiza ise nigisisana agarukugamba ati, "Obu taata wamara? Toyongera okantebezaayo oruganikyo rundi orurukukwata ha kwegombooza, okukomorra kwetantara emitego n'okutagura ifuro?" Kapucu kitamutwarre omwanya okusoma ebiteekerezo by'omuhara. Yaijuka enganikyo ze ibiri yatandika okutebya orw'okubanza ati, "Omu rubuga orumu omunsi ya Bafaransa, omwana w'obwojo akarora orutindo rw'egaali y'omwika rucwekere. Ahanooho yaijuka ati Omu kasumi katali kaingi egaali y'omwika ijwire abantu ekaba niija kwija kurabaho. Ekirukumanyisa ngu abantu boona abakaba bali omu gaali egi, bakaba nibaija kufa, egaali obu eraagwa omu kisaaru eky'orutindo rukaba rutambukire. Omwana yatandika okuteekereza bwango. Ahonaaho akahurra okuhirra kw'egaali niija. Akaba ajwaire esaati erukunanata. Yagijuuramu ahonaaho, yagibohera ha kiti. Yairuka n'amaani naateera orutindo amabega, naagenda omu maiso ha byoma egaali y'omwika ebi egenderaho. Yayemerra hagati y'omuhanda naahungya esaati ye n'amaani n'ebikiratima nibimuteera. Kikaba nikisoboka omubingi w'egaali y'omwika okutamurora n'okumutemberamu akamwita, kandi nukwo kyabairekwo. Omubingi w'egaali ha yamuboniire n'okukwata ebiziiza okwemereza tureeni, kandi n'omwana ha yatungiire omwanya okuguruka okuruga omu maiso gayo ekaba emazire okumurubata okuguru okumu yakucwaho. Obubakaba batakamutwaire omu irwarro n'okuhururwa kwingi, akasiga yabasoborra eki yagenderiire." Katuutu agamba naamuganyira akiikire engoto ati, "Caali! Omwana ogu akahayo okuguru kwe okujuna obwomeezi bw'abandi kunu akaba atabamanyire!" Ise agarukamu naagumya ati, "Ky'amanamu akaba amaliriire n'okuhayo obwomeezi bwona. Okucwamu kwe n'okukomorra kwe n'omuhendo ogu yataire ha kintu eki gwali gwa haiguru muno." Katuutu yatunurra ise n'ekihika ahunire, omutima gwe guli ha mwojo ogu, baitu kandi naasisa arukugamba nk'Abaganda ati, "Nsimye bwongerwa" Na nyina na uwe akaba naanulirwa enganikyo ezi, Kapucu abateerayo orwa ha mpero ati, "Ha kiro kimu aboojo mukaaga bakaimukya baagenda okutemba orusozi oruraihire kandi orurukulemeera okutemba. Bakagenda n'omwebembezi waabo omusaija omukuru. Baahikayo baarutemba. Baitu obu bakaba bakyaliyo enjura yagwa haija ekiho, obuterre n'obutiti, okusirimuka kwali kw'akabi mali. Orubaju n'orubaju rw'akahanda aka bakaba nibarabamu, hakaba haliyo ekiinongoro kikooto. Bakaba nibagendera ha ndebolebo. Omu mwirima ogu n'ekiho n'obutiti n'obuterre, omu ha boojo abo yeterebuka yagwa yayeborongosa omu kiinongoro. Bakamuhurra naayekumbya bataine ky'okumukorra. Bacwekwa enkizi, ebigambo byabateera akahuno. Omu kasumi ako omwebembezi wabo yacwamu ati nibasemerra basiisire, beebohere ha miti rundi ha mabaale okuhikya obwire obu buraahweza. Baitu Kyemba, munywani wa Kyoya, omwojo ogu ayagwire, obu yaikaire tiyabeerwa. Hanyuma yagenda hali omukuru omwebembezi waabo, yamugambira ati, "Ningonza onyikirize ngende ndole Kyoya nkooku ali." Omukuru yahunirra, yamugarukamu ati, "Kandi hati nikikyagasa ki? Kyoya amazire okufa, kandi na hati obu oramukurata omu mwirima n'obuterre n'obutiti bunu noija kutungirayo akabi noohutaara rundi noofeerayo." Baitu kyemba yahambiriza okuhikya omukuru obu yamwoheriize ati, "Irooko ogende." Baamutiiza tooci, yabaahukanaho omu mwirima. Kandi ky'amananu akaterebuka yagwa, yahutarraayo, baitu munywani we yamuhikaho. Obu yamuhikireho haahinguraho akaanya kake kati yamukabira omu ngaro. Obwire obu bwakiire nyenkya, yasenjura mpora mpora yagenda yahika hali batahi be. Yabasoborra byona. Nubwo omukuru waabu yamugizire ati, "Tinkugambiirege nti tikikyaine mugaso okumukurata? Munywani waawe afire, na iwe dora hati nkooku ohutaalireyo oti!" Baitu Kyemba yamugarukamu ananukire ati, "Kibaire ky'omugaso hali nyowe okugendayo waitu." Omukuru yamugarukamu naamukayukira ati, "Kibaire ky'omugaso ki?" Kyemba emanzi yayongera okumwanuukura ati, Kibaire ky'omugaso, habwokuba mmusangirege atakakabire, kandi obu ampuliirege yaimukya omutwe yangira ati, "Niiwe Kyemba?" Namugira nti, "Ego ninyowe." Hanyuma yangira ati, "Nkimanyire nti noija kwija!" Kapucu ha yamaliire okutebya ebigambo binu boona emitima ekaba ebeehanikire, habwokuba obu yamazire boona baikya orwoya rw'amaani nibaiha hara. Kapucu yafundikira ati, "Hali Kyemba omuhendo gw'omuganjano gwe hali Kyoya, gukaba nugumukirra obusinge bw'okwebohera ha muti. Kandi ebigambo ebi ebya ha mpero 'Nkimanyire nti noija kwija' bikaba nibimukirra efeeza n'ezaabu. Akeegombooza amata yasiga ifuro. N'omusigazi waanyu ogu ou baabegese zeeho nukwo yakozire ati, akasiga okusemererwa kw'omu kikaali yajuna obusiiriira bw'abataahi be, yabaiha omu bwiru. Akakomaho ebirukunana n'ebirukwikaraho, yasigaho eby'akacu kake n'amakiisankya. Baimuka ha meeza baategura ebintu. Katuutu yahwera omu icumbiro okukoonyera nyina okwogya ebintu. Omunyoro Kapucu yagarukira ekitabu kye ha mulyango naanihira ati omuhara araatwara akaanya atakagarukire kumusogoita n'ebikaguzo ebindi. Omuka (Omuhandiiki ali omu Ihanga) Nkaba ntakeetegerezaaga ntamanya, Ekiikaro ekyetwa "Omuka" Oku kikira ebindi byona oburungi, Okukihita ebindi byona oburungi, Okuhikya obu nagenzire omu ihanga Namarayo emyaka nyingi. Obu nubwo nahuliire okwegomba Kw'okugaruka omuka owaitu, Omunsi ei nazaaliirwemu, Omu ihanga eri nayoroliirwemu. Nasaba Omukama runtwara, Nti Waitu ngarra omuka owaitu, Omuka nambere baanyeta empaako, Owaitu nambere baammanya obwihwa. Mboyerwe nibatobeza enyungu, Muka Byenkya naahotora oburo, Omuhara naatooranisa esabwe. Okuboya nukuunyisa amairu Ningonza kuboyerwa ebyenju, Nibajunga keeri omuba Kankya. Ningonza okuboya kw'embuuku Omu masinde g'ensenyerre, Abakazi baraaliire okusiga, Bategere iguru obulimi. Ngarra omuka owaitu, Mboyerwe ente niikyaro, Kahoza naihembera ekoomi. Ningonza mboyerwe obwasingo Igana ligomere omu isaazi, Ningoza okukaga okuboya Kw'omwani gwakize omu isamba Enjoki niihuuma ha rwakyo, Niisoroma ebiraakora obwoki. Nyoyere eyobyo n'enswiga, Nataho ekitakuli ky'omwokyo, Gaitaho n'ekinyonga ky'owaitu. Muka Byabu araire azaire, Omuka mpurre embuzi niijuga Kibaraasi ezigaizire ebiri, Akahaya rutanga rw'embaale, N'eruusi kabogo eza Ntwiga Omuka nyenkya ninjija kutaaha obugenyi, Kwebiiha naagaba omuhara Omwihwa! Omwiha! Omwihwa araha bamuhe ekibego! Ningonza kwimuka ekiro, Nkahurra kadiiko neegamba, Kunu obugoma nibudiikiira, Ndondo ataahize omugoole. Hurra! Hurra! Hurra abantu nibarra Rundi omwana wa Wenkya akufa. Bataaha baroleriire ha liiso! Amaraka nuho garukwiha! Nyoyere Krisimaasi y'owaitu, Enyakwizira omu kyanda peregecu, Hatali enu eya munuka, Ey'omukufuka tiitiiti. Omuka, ndole nibasimba ebitooke, Abasiki nibaiha eteete, Aboojo nibatema obugara, Nyineeka naagura omukaro, Nyinabwenge naasa omuherya. Nyenkya ninsoma misanto, Nyowe ninyirra kabunduguru, Weebale kuhikaho Adyeri, Na iwe weebale kusaba Ateenyi, Tumutendereze! Omuka, Nyenkya kiro ky'empango, Omukama naajwara ekondo, Mpurre amakondere nigaana Kunu entimbo niisikimba. Ha kyaro mbaire ha kyaro! Kunu abasaija nibaramya Okaali, Ningonza okurora obusozi n'obweya Omuyaga niguteera emburara, Oruhiira nirwokya eteete, Obunyansi nibuhuulikahuulika, Okuboya nukusa okw'eseeta, Ndole amabingo g'enganda N'engoro omu kisaaru nseeri, Ebitakura kunu omu ihanga. Waitu, ngarra omuka owaitu, Otaabone omutima gwange nigwera Nduge omu mbeho y'ihanga Nteerwe akasana ntagate, Owaitu ha banjuma amaijukuru, Oku nuho ndukwenda kugaruka, Nuho ndukwenda ahonaaho ongarre Nsandaale n'abaana ba Kitara Nsanzirane n'Enzaarwa z'Owaitu." Ekiro ky'Okwoleka Obwenda "Deeru sinka nyowe hanu ndimukorra ki Araali ogu?" Ebigambo ebi bikagambwa Maliya Kaabarwani naateera ise amabega, kunu amaizi nigamukunkumuka omu maiso. Tihali habw'okufeerwa n'okusaalirwa rundi kugira oti manyeki rundi ise akaba amujumire. Baitu akabigamba habw'okweganyira obuceke bwe n'obutasabora bwe kugarurra ise ekintu ekisobora kwoleka mali okusiima kwe n'okuhaisaniza habw'ebi ebi akaba amukoliire enyuma kandi n'ebi akaba naamukorra omu kasumi ako. Araali ogu ise, baamwetaga Paul Rwakasuuliza. Akaba ali nk'omu myaka nkaaga ey'obukuru. Akatandika emirimo ye ey'okubanza nka bboyi w'Abajungu, aba yaheerezaaga omu bicweka ebitali bimu ebya Uganda. Ha yainukiire omu bwabboyi kugaruka omuka akaikarra hansi okuswera omukazi n'okweyombekara eka, akaba akuzire mali. Hanyuma akazaara abaana b'obwisiki babiri. Omuzigaijo Maliya Kaabarwani, n'omusubiro Evaasita Kaabadooka. Emyaka Rwakasuuliza ei yamazire naakoorra Abajungu, akaba agyegiiremu okubara abaana b'obwisiki nk'ab'omuhendo mali okwingana abaana b'obwojo. Nahabweki bahara be banu obu baakuzire baahika okugenda omu meegero, akamalirra okubaheera kimu okwegesebwa okurukukira oburungi nkooku arukusobora. Emyaka egi ey'okubanza omu bitebe bya Puraimare akagisobora kurungi habwokuba fiizi zikaba zikyali nke, baitu bombi obu baahikire omu bitebe bya sekendure, akatandika okutunga obulemeezi kwija kuroomya fiizi n'ebindi eby'okumara okwetaaga kwabo. Yatandika okuguza kimu kimu ha bintu bye ebirungi ebi akaba asoroize omu busigazi bwe, n'ebindi ebi akaba ahairwe bakama be Abajungu aba yakorraaga. Ha buli ntandikwa y'orusoma yoona obu yamaraga kuhayo fiizi ateera ekiikohe ati, "Ehuu" Eki kyahwa. Ruhanga ayebale. Ata enkaito omu bigere kutandika kusoroma ez'orusoma orundi. Kaabarwani na Kaabadooka baali beegi barungi n'egeso zaabo zikaba z'omu bantu. Bombi baaroraga n'okuhaisaniza okurumu okuganyira nkooku isebo omugurusi yatalibanaga kubatungira obukonyezi, kandi nkooku akaba atandikire okweyahukaniza n'ebintu bye ebi yagonzaaga na bo ebi baaligiraga omuka nukwo aroomye obusente bw'okubeegesa. Kaabadooka obu yamazire ekitebe kya mwenda, kandi obu yaboine obulemeezi nibweyongera obw'okuhikya eby' okubakoonyeza, akateekereza muno omunda ye obu haazookereho omusigazi arukugonzaakwo okumuswera. Yamalirra okwikiriza okuswerwa nukwo haakire ise atalibanire omwana omu. Nyakaabu Kaabarwani na ise ekiteekerezo kye eky'okuswerwa n'okutahirra eby'obufumbo ali muto ati batakigonze. Ise akamugambira ati, "Okusoma kwawe nikugenda kurungi, kandi nyowe noobundaba ntaine mulimu, baitu fiizi zaayu ninsobora kwiregyalegya ninzihikya." Baitu Kaabadooka habw'engozi Mpuuga ezi akaba amwolekere, kandi na habw'okugonza kwikizaaho ise omu bulemezi bwe, kandi obu yaboine na nyina uwe naamusemba yagumirayo. Na bali baamuleka. Ekikorwa kinu ekya Kaabadooka okwikiriza okuswera kyali ky'embabazi mali hali ise n'eka y'owaabu baitu okuswera kwe kutakonyere muno, habwokuba ha baamalire eby'obugenyi, ituungo lyabo likaba lyeyongiire okukeeha. Kaabarwani yaroraga buli rusoma ise na nyina oku barukwekokoora akabainako koona nukwo bamute ha bbaasi bamugarreeyo omu isomero Buganda, ayege asemeriirwe. Okusobora okuzoora fiizi n'ebyetaago ebindi byona eby'eka, Rwakasuuliza akatandika okukora omulimo gw'obukinjaagi. Kutunga ente zinu ez'okwita obundi kyamwetaagisaaga okugenda hara muno okwisuuburayo. Ha murundi gunu akakwatirwayo oburwaire bwa nimoniya obwamutabwire butamwisire, n'omuhara Kaabarwani yaruga omu isomero kwija okumurwaza. Baitu habw'omugisa yacwa ebigoye, yatega, yakirra kimu. Kaabarwani habw'okumanya obunaku bw'omuka y'owaabu tiyayejaakaga. Abandi noobu baajwaraga enkaito bakanywa sukaali omucaai yabo, uwe amaiso yabahangaga abiri. Buli rusoma, ha busente bwe obuke obu baamuhaga okwekoonyeza, yayahurahoga akacweka aka alisobora ira kugulizaamu ise akasembo akarukuzooka okumusiima habw'ebi byona ebi yamukoliire n'ebi yabonaboine habwe. Baitu kandi obusente obu akabucwa omutwe obu baamwetiire ise ali w'okufa. Hanyuma y'ebi byona ebyabaireho, akasumi kakahika Maliya Kaabarwani yamaliiriza omusomo gwe ahikire kurungi. Kakaba kasumi k'omuhimbo n'obusinguzi omuka yabo yoona n'omub'oruganda n'abanyubeemikago. Okwezi kwali kwa Desemba. Krisimaasi ekaba niirirra haihi. Kaabarwani akaba ategekere okugabira ise akasembo mali ak'Ekiro ky'Amazaarwa. Biro binu haroho ebiro bingi omuntu ebi arukusobora okwolekeraho obwenda n'okusiima hali omuntu rundi abantu ab'arukugonza rundi aba arukugayuka. Abantu baingi biro binu baijuka buli mwaka ekiro eki baazaaliirweho. Abandi baijuka ekiro eki baasweriireho rundi eki baasweriirweho. Abamu bacumba obugenyi obu bahikya emyaka abiri n'etaano rundi amakumi ataano baakaba kutandika ekintu nanka. Haroho ebiro ebikuru omu madiini nka Idi eky'Abásiraamu, Paasika obundi ekyetwa Ekyokuhumbuuka eky'Abakristo. Omuntu aho naasobora okwolekeraho Obwenda n'okusiima. Abantu abamu bamalirra okwoleka obwenda bwabo tihali ha kiro kimu kyonka omu mwaka hali omuntu omu, baitu okwoleka obwenda buli kiro hali abantu aba baikara na bo, omu bikorwa, n'akalimi n'amakune. Abandi booleke obwenda n'okusiima hali Ruhanga habw'ekisembo ky'obwomeezi bwabo, rundi habw'okubakiza endwara enkooto. Kirungi okukyeforra nk'ekiragiro okwoleka obwenda hali omuntuhaakire omu-buli kiro nk'Abasikautu oku beeranganiza. Kaabarwani akalindirra akasumi aka yamaliireho okwega yakakwataniza na Krismaasi. Akaba amanyire ekintu ekimu ha bintu ise ebi akira kugonza, kandi na uwe eki yakoraga okumugondezaamu, niyo ekooti ye ey'erangi ya kibuubi. Ekooti egi yamufubataga kurungi, yamuhiisaaga, kandi niyo yamuturukyaga omu bantu. Omu kasumi kanu ekaba ekuzire. Pamba ekaba etandikire okuturuka ha mabega, n'enkokera zikaba zitiirwe ebikoba. Ekiteekerezo kya Kaabarwani kikaba kiri kumugurraamu ekooti endi, erukusisanira kimu n'eri yoonyini. Nahabweki akagiihayo omu nsita yagiihaho ebirengo byayo byona kurungi, yabitwarra omubaziizi kaswa amubazirreemu endi. Ekooti ya kibuubi ekabaziirwa kurungi nkooku Kaabarwani yagondeze, n'obusente bwona obu akaba asoroize okumara emyaka egi yoona naayesigisa kanu na kali bwagihweraho. Obu hakaba ha kyasigaireyo ebiro bisatu kuhika ha kiro kya Krismaasi kyonyini, Kaabarwani akaba atakyasobora okubumbaatira ensita ye. Nahabweki akagenda yaihayo ekisembo kye nambere akaba akitaire, omuhimbo gumwijwire ekifuba, yakireeta akisembere kurungi omu rupapura rwa kigaaju. Akasanga ise na nyina baikaliire ha mulyago. Yateeza amaju omu maiso gaabo, omutima gwe niguteera munoho okukira bwona n'ebiyengeyenge bimuli omu maiso habw'okusemererwa kwe okwingi yagira ati, "Araali nkuleetiire akasembo kaawe kanu k'Ekiro kya Krismaasi, noobu karaaba kali kake, baitu k'okwoleka okusiima kwange okw'omunda habw'obukoonyezi bwona obu watuhaire na Kaabadooka omu kwegesibwa kwaitu. Nimmanya nti wayesigisaaga bingi, kandi niimmanya nti n'oburwaire obu obukaba nibusa okukwita ijweri bukarugirra ha kutalibana kw'okuntungira fiizi n'ebindi. Ninkusaba okaikirize." Rwakasuuliza ahuniriire muno, yaimukya emikono yayanuukura aculiire, ekisemboomuhara eki akaba amuleetiire. Ekigambo kikasisana ekimutiire ibumbakanwa. Yakikwasa omukazi. Hanyuma nubwo yasisaine nk'arukweyanuukura wenka ati, "M-m!" Nubwo asiima omuhara ati, "Weebale Akiiki." Okusiima kwe okwingi kukaikara omunda baitu omukyara we nuwe yakizire okusiima muno n'ebigambo bingi. Hanyuma y'akacu, nubwo Rwakasuuliza yaimukire yayekuba ha kaifo yaihayo akasanduuko kasemberwe omu rupapura, uwe na nyina aka bakaba bamutegekiire. Kakaba karumu ebirongo by'enkaito. Rwakasuuliza akaba amanyire nkooku abaisiki boona omuhara aba yasomaga na bo nkooku baajwaraga enkaito, baitu Maliya akaba atarukusobora okwigura habwokuba sente ezi yamuhaga zikaba zitarukumumara. Na uwe nukwo kusonda kwimugurra ha kiro Kyokuzaarwa ekya ha mpero eky'okwega kwe, oku akaba amaliriize n'obusinguzi. Rwakasuuliza obu yagarukire arugire ha kaifo, aikaliire hansi yatandika orubazo rwe orugufu ati, "Akiiki nkooku ocwiremu ebisembo bya Krismaasi kubigaba ekiro kitakahikire, na itwe katukuhe akyaitu twakutegekiire." Kabarwani akyanuukura n'emikono ebiri kandi asiima muno n'okuhuunirra, hanyuma aimukaho ahonaaho kugenda kusumurra n'okurora ekiri omunda. Nkooku baakagambire ngu 'Akabenga otabohere kaisa ekihika.' Akasanga biri birongo bibiri eby'enkaito ezirukwera tiitiiti. Yayanguha bwango yanaaba ebigere, hanyuma yabyomeereza na taulo, yazeerengamu. Yayeyongera okusemererwa obu yasangire niimuhika kandi niimufubata kurungi. Kaabarwani obu yarugire omu kisiika nambere abazaire be bakaba bali Rwakasuuliza yagamba omukazi ati, "Sumurra Adyeri, turole Maliya ebi abohere." Adyeri Kaabatalya asumurra ekitereke. Baasanga eri kooti enungi ey'ekitiinisa, kandi erukusisanira kimu n'ekooti ye kibuubi boona ei bamanyire, ei agonza kandi enyakumuhiisa muno. Obu yagyerengeremu yasanga neemuhikira kimu oti rundi ekamuhangirwaho. Yayeyongera okusemererwa n'okusiima, kunu ou akaba nasiima akaba ataroho. Mukazi we Kaabatalya agarukamu naacumiitirizakurungi enyuma hara ati, "Obu kaabarwani bambi obusente obu wakamuhaga kwekoonyeza tiyabukwatahoga emyaka yoona egi, yaikaraga naasondera ekooti egi!" Rwakasuuliza ebintu byona ebirungi kandi eby'omuhendo akaba abigulize bahw'okuheererra abaana be abo. Omu kasumi kanu obulemu akaba abumazire n'ebyokurwanisa abijwire. Akaba asigaliize kusiima Ruhanga ayamusoboize byona, kandi ayamukirize n'oburwaire obu obukaba bwizire okumwita, kandi ayahaire muhara we omuto eka. Araahayo ki hali Ruhanga? Ekintu eky'omuhendo akaba ainakyo omu kasumi ako niyo ekooti enu omuhara ei akaba amuhaire. Yayekaguza asobiirwe ati, "Boojo ngiguze nyihemu ensimbi nziheyo ekisembo hali Ruhanga nandi ngireke? Kaabarwani alingamba ki obu alikihurra? " Obu akaba naakyateekereza ebigambo ebi nubwo yaijukire ebigambo by'ekizina ebirukugamba biti, "Baraga emigisa yaawe, huumuza omutima gwawe," Yaijuka ebigambo by'Abakama abafumu abaarubasire orugendo rukooto muno nibatwara ebirabuko byabo eby'omuhendo okurabukira Omwana Omukama Yesu. Yaijuka naayegarukamu ati, Ruhanga buli kiro ansaba ati, "Mwana wange mpa omutima gwawe!" baitu mmuhaho kake muno hali gwo buli kiro. Yaijuka orufumo rw'ensi orugamba ngu 'Egakamirwa niyo egacwerwa.' Yayekuba omu kisiika yahanuurayo ekooti ye ey'omuhendo yagitwara hali omubaziizi wa suutu naagibungya. Omubaziizi yagimuguraho omuhendo gwa siringi kikumi n'abiri. Zoona nukwo yakaikwasire yarora omu bbaahaasa y'ekisembo ky'okusiima eky'ekiro kya Nweri, okwihayo nk'ekihongwa kye eky'okusiima hali Ruhanga Kagaba Yahurra akyanganukire omu mutima gwe. Yaijuka n'engambo y'aba ira ngu 'Ekisemerra omutwazi nikyo kisemerra n'omutwalirwa.' Maliya omuhara na uwe atatunge okuhuumura omu mutima gwe hanyuma y'okutunga ekisembo eki eky'omuhimbo kuruga hali abazaire be. Akaba naayegomba okugabira Adyeri nyina hamu na Rubbani isenkuru, na Nyabaleega nyineenkuru akasembo k'okubasemeza ha Kyokuzaarwa omu myaka yaabu egi ey'obukuru. Omunda ye akaba naagamba ati, 'Iwe eby'omumaiso nibimanywa oha? Baitu kandi nabwo naayongera naayekaguza ati, 'Iwe ndabaha ki ? sente ndaziihaha? ekooti y'Araali zoona ekaimaraho. Boojo omu bintu byange nkuguza ki ekisobora kundeetera omuhendo ogurukujuna?' Ateekereza ha nkaitoze, baitu ateteerwa. Atandika okurwana obulemu omunda ye hagati ye n'abandi. Ha mpero ABANDI n'obwenda bisingura. Ahingura omu kisiika aihayo enkaito ze, abanza aikwata omu ngaro azihindurana nk'arukweyongera okuzeetegereza n'okwirigira, iziga limu limuragara, n'erya kabiri litahoAg'abaisiki tigaikara hara-aigarra omu sanduuko yazo, ayesusura amaziga, aturuka aheeru agende kwibungya. Itasimbye enkaito enungi nk'ezi. Baimuguraho siringi nkaaga. Agenda n'omuhimbo omu maduuka agurraaho nyina na nyineenkuru na isenkuru ebisembo byabo. Asigaza ekisembo kye eky'okuta omu bbahaasa habw'okusiima Ruhanga habw'emigisa yoona ei yamuhaire omu kwega kwe. Ha kiro kya Krisimaasi kyonyini Kaabarwani akaba aina Kabarwani na Rwakasuuliza eka yona bagenda okusoma ensoni naagira ati, "Deeru Araali obu arabona enkaito zange ntaijwaire arangamba ki" Baitu kandi akaba aina ekihika okurora ise naagenda okusoma atoonyere omu kooti ye empyaka ei yamuhaire. Akaija okurora aihireyo akakooti ke kali akakuru nukwo ajwaire. Asoberwa oku araamukaguza kandi kunu na uwe obu ebigere biri busa. Baitu hanyuma aguma, amwirirra haihi amugamba mpora ati, ha kiro kikuru nka kinu? " Rwakasuuliza ekikaguzo nka kinu akaba naakinihira, nahabweki obu kyaizire yagenda yaikarra hansi yayeta omuhara yamukurata, yagorra omukono yamukwata mpora ha ibega yamugambira ati, "Akiiki, muzaana wange, ninkusaba onganyire. Omanyire nkakusiima n'omutima gwange gwona habw'ekisembo kyange eky'omuhendo kandi eky'omutooro eki wampaire, kandi n'obulyo obu wayolekere obu wakingurra, kandi obu nakitungire nikyo kyali kintu kyange ekirukukira omuhendo. Baitu Akiiki ekooti yange nkagitunda ijo, na sente zoona ezi naihiremu ninzihayo ekisembo hali Ruhanga okumusiima habwa byona ebi yansoboize habwawe. Byona biruga hali Uwe." Yamaliriza ati, "Hati nu na iwe irooko ogende ojwale enkaito zaawe oije tugende tusome." Kaabarwani obulemeezi ha mutima gwe bukeehereho kake, atiize amaju omu maiso g'omugurusi we, ainamire atarukurora ise omu maiso, abaza n'iraka erirukworoba nk'arukwecwera omusango ati, "Araali ninkusaba onganyire. Na nyowe enkaito ezi mwampaire nkaitunda ijo. Nkaba ntaina kindi eky'okutayo habwokuba nkaba niinyegomba muno okuha Adyeri maama na mukaaka na Bbala akasembo ha kiro kinu ekya Nweri. Ezi nasigaizeeho nzitaire omu bbahaasa okwihayo hali Ruhanga okumusiima habwa byona ebi aturabizeemu. Rwakasuuliza yamwanuukura akyanganukire ati, "Mwisiki wange ag'orukurra nugo ndukwesusura. Itwembi eki twakozire nikyo kirukukira oburungi. Nyowe nkeesigisa ekyange ekirukira omuhendo n'omutooro, na iwe okeerekesa ekyawe ekirukukira omuhendo n'okusemera habw'okuleetera okusemererwa ABANDI n'okusiima Ruhanga. Dora nkooku abakama abafumu bali aba ira aba twaihiriireho omurwa gunu ogw'okuhangana ebiramukyo ha kiro kya Krisimaasi baarubasire orugendo rukooto ruti n'ebisembo byaabo eby'omuhendo, okugenda okurabukira Omwana Omukama. Kandi deeru ihangamura dora nkooku Ruhanga yatuhaire itwe ekisembo ky'Omwana we omu wenka!" Eka yoona baimuka baagenda okusoma Nweri bakyanganukire kandi nibasemererwa. Orame Akasumi obu kalihika, Kandi ningira tikali hara, Etaara yange ekaraara, Akatuma kange omunda, Kakalekeraaho okuteera, Nkaikya limu nkamara, Nkaraga ensi nkagenda, Nkahika migongeekoma, Nkasangayo Omugurusi Isiitwe, Ndimugambira nti, 'Taata, Weebale kunta omunsi' Ndimusiima habwa Maama, Ndimwebaza habwa Taata, Ndimunyumiza habw'engozi, Ezi natungire hali abantu, Ezaayolekerwe abanywani, Kunu akasumi koona koona, Nkaba ntarukwisemerra, Ai bwomeezi bwomeezi bw'omunsi, Ninkuramya Ninkuraga. Omusaija omu, Benedikito Karutaba akaba ali w'emyaka asatu n'etaano ey'obukuru abafumu be basatu ha baamumanyisiize amakuru ag'okutiinisa kandi ag'obujune, nkooku asigaizeeyo ameezi mukaaga gonka afe, aruge omunsi. Hati soma orole nkooku Karutaba ya yetekaniize kumara obusumi obutaito obu obwakaba asigaize. Boojo akakoraki? ISBN 9970-02-549-X Fountain Publishers Kampala - Uganda www.fountainpublishers.co.ug
monolingual_generation
Continue the following story in Rutooro: Ha Munwa Gw'Ekituuro Ha saaha ikumi n'emu z'ekiro zonyini, Kanyonyi omukozi omu Gavumenti akaba amazire okwimuka naaboha naayeeteekaniza okugenda okubungira amasomero Busongora. Mukazi we akaba amuraliize cai omu fulasika, n'emigaati ye enyakwokezeeho ha murro akaraara agiteekanize n'amagita g'okugisiiga, na sukaali y'okuta omu cai byona bikaraara biri aho ha meeza. Kanyonyi yaraaraga Kigarama omu Gomborra ya Mutuba I Omuruteete, omu Isaza lya Burahya, Tooro. Akaba aine motoka ya Landa Rova erukusobora kurubata engendo omu mihanda emibi ey'ebiina n'ebikungulima, eyeetaralemwaga obuterre omu njura. Kanyonyi akaba ali musaija w'ekyemo w'emyaka nk'amakumi ana n'etaano. Akaba aine omutwe gw'ekisorongyo ogw'ebyeyera, n'isoke ly'ekikabara erikaba litandikire kumeramu enju onu bunenero. Akaba aine amaiso g'ebituutu n'enyindo y'omujuba, amatu ge amagabu gakaba geehinguliriziibwe amasaazi. Amaino amarungi ha ngunu erukwiragura gakaba gaine enana ha rukarra rwa ifo. Emikono ye n'ekifuba kye bikaba nibyoleka ngu musaija mukozi. Bakama be baamwesigaga omu mulimo gwe. Ha saaha ikumi n'emu n'edakiika ikumi na itaano akaba naata ebintu bye omu motoka, ha saaha ikumi n'emu n'edakiika abiri hanyuma y'okuraga mukazi we abato-bato bakaba ba kyagwijagiire yatamu Landa Rova omurro yaimukya. Ngugwo ali Kanyambeho, ahingwire omu Ibaale, akwasire Ihani, akubukiire ogwa Itaara, naakonkomoka akasozi okuraba omu kibira kya Kabaizi. Obu akaba naasa kuhika hagati ya Itaara omu kibira akaleeba obutaara bwa motoka eyemeriire ha muhanda rubaju. Kanyonyi akaba ali Dereeva murungi o'wamakune yazimya etaara ye enyakurora hara yataho enyakurora haihi nukwo aleke kutumbaaza omubingi wa motoka anyakuli omuli eri ey'omu maiso. Obu akaba naahinguraho motoka ei yaleebere akanagayo eriiso yarora eri Landa Rova, omubingi agiikaliiremu wenka, kandi injini yayo ekaba neeyaka. Ha saaha ikumi n'emu n'ekiçweka zoonyini obu akaba naatembatemba akasozi aka busi bwa nseeri y'akabira atakahikire Maguru, omusaija yajumbutuka ha muhanda rubaju ajwaire ekipiira ayetaire na sikaafu omu bikya, ekicweka kyayo ekindi akizingiriire ha mutwe gwe na ha maiso, enkaito ze ziroho orume, yamuhungiza omukono bwango bwango naamwemereza. Kanyonyi yakeehya omurro gwa motoka, yakingura akadirisa ka motoka ye, yasana nk'arukuturukya omutwe gwe aheeru. Ahonaaho Kanyonyi akahurra embundu neemugambiramu eti, "Bu! bu!" ebyasi bibiri. Aho nuho yagarukiire okumanya eby'aheeru. Ayamurasire yairuka nk'akairiringwa n'ebikaito bye naasirimuka ifo, yagenda yasanga motoka ya Landa Rova engufu eyemeriire neeyaka yaadi nka kikumi kuruga ha kasozi; owa ha siteringi akasanga orwigi arumukinguliire, bagira bati ku! Motoka ya Kanyonyi, hanyuma y'ebi ebi abaireho mukama wayo, yaraara. Nkooku ekaba neetemba akasozi, yatandika okugaruka enyuma yaruga omu muhanda yagenda yatomera ekisa ky'enguudo ha mukono bumoso "yakwamira" aho! Etaara zaasigaraho nizaaka. Ha kiro eki kyonka Kasaija na Murusuura abaaraaraga Virika, bali bakozi omu Gavumenti Enzaarwa ya Tooro omu Isaza lya Kibaale, obwire bakaba baburoliire omu rwigi nibeeyuna okugenda okuhika kara Kahunge ha Isaza nibaruga ha wiikenda. Bombi bakaba baine obugaali, Bakakwata ogwa Maguru baija mpora habwokuba ha gaali ya Kasaija nuho hakaba hali etaara honka. Nubwo Kasaija ou akaba ayebembiire yagambira Murusuura ati, "Weewe omu maiso haliyo motoka, etaara oziboine nizaaka?" Nandi Murusuura ati, "Weewe turuge ha gaali motoka ebanze erabeho motoka z'ekiro tiihurra." Bombi baaruga ha magaali. Nubwo Murusuura agambira mugenzi we ahuniriire ati, "Embundu wagihurra?" Nandi Kasaija ati, "E, naanye nahurra ekintu kyagamba nk'embundu." Nandi Murusuura ati, "Busaho kugurukyagurukya egi ebaire mbundu." Nubwo Kasaija agira ati, "Baitu kandi motoka eyerukwakya etaara keetarukwija ebaire ki?" Nubwo bombi baaleebere etaara za motoka endi neetembatemba Bukabya, baahurra n'iraka lyayo neegamba neesana nkeerukwiruka muno. Nandi Murusuura ati, " Iraka lya motoka erukugenda eri nirisisana erya Landa Rova, nyowe nkooku naikairé omu kitongole ky'ab'ebisoro nitukozesa Landa Rova, nzimanya." Kasaija na Murusuura bombi baabanza baayemerra, bainemu n'enkizi, baalemesebwa eki okukorá. Etaara za motoka nizaaka, baitu terukuruga omu byemo. Iraaka ly'embundu eri baahuliire, na motoka ei baleebere neesa nk'erukwiruka muno neegenda busi bwa nseeri, byabanza byabatiinisa. Baamanya ngu haroho akabi. Baayemereza egaali zaabu ha rubaju baarubata nibasoobasooba nk'abahiigi, nibalengaho okugenda nibeehugura ekyererezi ky'etaara, okuhikya obu bairire haihi na motoka ha ekaba eri. Nubwo Murusuura ou akaba ayebembiire yagambire ati, "Weewe motoka enu ka n'eya Kanyonyi." Kanyonyi akaba amanyirwe muno, kandi motoka ye egi eya Landa Rova akaba amazire na yo omwanya mukooto. Nandi Kasaija ati, "Ego niyo kwo." Murusuura ou akaba amanyangaine na Kanyonyi okukira Kasaija ayeta ati, "Kanyonyi, Kanyonyi." Tahurrayo na muhwe. Obu bayeyongiire okwirra haihi bakasisana okuhurra omuntu nk'arukugona. Nandi Kasaija ati, "Kanaagona, agwijagiire!" Bombi bairra haihi na motoka mpora, babona endolerwamu ya motoka eya ha rubaju eyatikire, Kanyonyi ali omu motoka naasisana nk'anyakwijagiire, aigamiire rubaju rw'omunda. Baahurra kurungi okuhiriita. Murusuura ayeta Kanyonyi, baitu tamugarukamu, nubwo akingura orwigi bwango ekyererezi ky'etaara z'aheeru kimwoleka esagama ha ngoye za Kanyonyi, agambira mutaahi we Kasaija ou akaba amuli ha ibega ati, "Nuwe Kanyonyi, baitu ahutaire, oboine esagama!"
Amuhigiza airra omu rwigi arora kurungi, bamukwataho baamutengesaho nibamweta ibara baitu akaba atarukusobora kubaanukura, akaba naahiriita, baitu atakacwekaine. Nandi Kasaija ati, "Tukoleki hati? Tuteere enduuru?" Murusuura ati, "Ego eki ogambire nikihika, ebya hati, tibaikara kugira ngu niitwe twamwita. Kandi ekindi ekya bwango nukwo kumanyisa aba Poliisi. Nyowe kansigale nindinda hanu ninteera n'enduura, iwe kwata akagaali kaawe nkooku karoho n'etaara oiruke bwango obagambire baleete ambyulensi." Enduuru "waraara waraara". Ekyaro kyona kyatuunguuta, habwokuba abamu abakaba nibarora bakahurra iraka ly'embundu ezi ibiri. Esaaha hati zaali ikumi naibiri, baitu omwirima omu kasumi kanu gukaba niguhikya omu saaha nka ikumi naibiri n'ekicweka, nubwo omuntu naatandika kühwezaamu. Enduuru ei baatiire etajugire busa, abantu abakaba bali haihi bakaija ahonaaho. Murusuura habw'okumanya ebya Poliisi abantu akabatanga okwirra haihi motoka, n'okugikwatakwata nukwo baleke kwita obusinde. Boona abaakaijaga bakasanga motoka etaara nizaaka, bakamanya ngu ya Kanyonyi, kandi ngu nibasisa bamurasire ali omu motoka naahiriita, bakwata ha munwa bahungya omutwe. Abamu bagamba bati, "Leero omusaija Kanyonyi bamutuzire ki bambi kaatagamba kantu." Kasaija n'akagaali ke aka Raale n'ebikiratima byona ebi akaba anyina byo, kitamutwarre mwanya muhango kuhika ha mbuga ya ba Poliisi ba Fort Portal. Yatandika ahonaaho kufukumuka ebigambo ati, "Kanyonyi afiire, Itaara, naahiriita. Esagama neemuruga omu kanwa. N'etaara za Landa Rova ye nizikyayaka. Tuhuliire iraka ly'embundu, bamurasire." Omuserukale omudugudugu ou akaba naalinda kandi atamanyire kurungi Rutooro asana arukumuboigorra ati, "Weewe umesema nini? Kanyonyi! Landa Rova! taara! namna gani?" Kasaija ou akaba atamanyire Ruswahiri rwingi na uwe atandika ati, "Kanyonyi kwisa kufa kwa Landa Rova yake, banamukuba mundu." Omu kasumi ako omuserukale Omunyoro Kaheesi ow'ecepe isatu ou akaba ali ha mulimo omu kasumi ako omu kisiika ekiheriire eki, kandi ou akaba amanyire muno Kanyonyi, ahurra ibara lya Kanyonyi akingura orwigi n'enkizi, ahonaaho akaguza Kasaija kumusubirirra ebibaireho. Aragira kweta Dereeva wa Poliisi ahonaaho. Agya ha isimo abaza na Sabu Insipekita. Agamba Kasaija ati, "Temba Motoka, akagaali kaawe kasige hanu, tugende ahonaaho onyoleke ekibi nambere kigwire." Bakaraba omu mu laini gw'abaserukale baihayo abaserukale abandi bbana baagenda na motoka ya Poliisi erukwiragura enyakuhandiikirweho ekigambo "Poliisi". Ha saaha ikumi na ibiri n'edaakiika asatu na itano baahika Itaara. Kaheesi akaba ali mbega w'amagezi. Okwihaho okutendekwa kwe omu mulimo gw'obwambega akaba azairwe n'ekisembo ky'okutata, n'okusumikaniza ebigambo; akaragaire n'obukaabaga kali kataito kata akaihamu amakuru. Akaba amanyire kugambisa abantu ebi bataraliire kugamba. Musaija araihire, aine oruhara n'obuleju ha munwa gw'eruguru, amaiso ge g'ebinoko, agaakuroraga nk'agatakurozire ntamanya gakumazire, yabazaaga n'iraka erirukuheheera. Omunwa gwe gwasisangaga ogunyakuroho akaseko akatahwaho. Yabazaga Orutooro omu iraka ly'Orunyoro. Kaheesi obu yahikire ha kiikaro akarapira motoka baagyemereza yaadi nka abiri kuruga motoka ya Kanyonyi nambere ekaba eri. Akasanga abantu baingi bagomere aho, abamu bakaba baleesirwe enduuru, abandi bakaba nibazinduka nibagya ha mirimo yaabu. Boona Murusuura akaba abatangire okwirra haihi motoka n'okugikwataho. Kaheesi hanyuma y'okubungyabungya amaiso kwehinguliriza motoka ahonaaho yakingura motoka, yakwataho Kanyonyi, yarora esagama nyingi esandaire kandi ejubize n'engoye ze, yasanga naahoijahoija, baitu atakakabire. Yaragira okwiriza haihi motoka ya Póliisi. Murusuura na Kasaija n'owa Poliisi baamukonyera okuhimba Kanyonyi okumuta omu motoka. Baamufubika bulangiti ye ei ekaba eri aho ha ntebe y'omu Landa Rova ye. Baamutwara omu irwarro lya Medikoro, na Murusuura yagenderaho n'abaserukali abandi babiri. Kaheesi hanyuma y'okuraaza etaara ezikaba nizikyayaka kuhikya obu, yaragira abantu boona okwirrayo hara. Abaserukale abayasigaire na bo yabataho okutangirayo ebiruuka orubaju n'orubaju rw'enguudo, uwe yasigaara aho na Kasaija. Yatandika okujaikajaika nk'embwa etoire obusinde naayehinguliriza motoka. Omu kaikaro akamu hayagumire muno okuserra bakaija okubona nainama naakomaho akantu, yakata omu nsahu y'ekooti ye. Yayeyongera muno okuserra omu tunyansinyansi otwa haihi n'ensaro y'amabaale g'omu ruguudo yagaruka yakoma akantu kandi yakata omu nsahu ye ey'ekooti. Ahonaaho amaiso ge gasisana agarukwesiima nk'omuntu obu aba azoire ekintu kye eki arukwetaaga muno obukiba kimubuzireho. Akaba akomere obusonsogoro bw'amasasi g'embundu ya Basitoora! Motoka ya Poliisi eyatwaire Kanyonyi yagaruka,yaleeta abaserukali abandi abajwara ebirukwera ha mikono, baatandika okulenga n'orukoba rwabu, kunu nibahandiika. Murusuura bakamusiga ha Poliisi naahandikisa ebi yaboine n'ebi yahuliire. Kaheesi akaba amazire kuhandiika bingi kuruga hali Kasaija nkooku basigaire. Abaserukali b'ebirukwera ha mikono obu baizire Kaheesi yabaza na bo ebigambo, yasisana arukubata omu kirale, yabasigaho. Yagenda naasirimuka ifo. Yarubata yaadi nka kikumi naarora noobwegendereza na mukono gw emoso, yagaruka naarubata mpora naarora noobwegendereza ha mukono gw'obulyo. Baitu ha maiso ge akagaruka naasisana nka atazoire eki arukugonza. Yatandikira hayarugire, naagenda mpora muno, ainamiriire nka arukugendesa emikono n'amaguru, naahigahiga omu bunyansi, naarorarora omu itaka, oti rundi enyindo ye eyekaba esungire, neekaga obusinde! Hanyuma y'okukora ati yaadi nka kikumi n'ikumi; Kaheesi akasisana nk'anyakuzoire eki akaba naaronza. Nubwo obutoonyatoonya bw'amagita ga hoiro obukaba butoonyere hansi, n'ekiikaro ekirukwoleka ngu motoka ikaire eyemeriireho kumara omwanya mukooto, kandi yasimburaho ahonaaho nk'ei barukuhambya. Ebi byombi akabizonzoora.
monolingual_generation
Continue the following story in Rutooro: Omu irwarro Medikoro abafumu basatu, bakatandika ahonaaho okurwana obulemu okujuna obwomeezi bwa Kanyonyi. Akaba arugirwemu esagama nyingi, nahabweki baarora omu bihandiiko byabu anyakwina esagama nk'eye nukwo bamuhandiikire aije bwango abahe ekikopo ky'esagama y'okumwongeramu, baatumaho na bagenzi be na bo okwija okumugabira esagama obu eraaba nesisana n'eye. Abafumu bakahanuurá baikirraniza okumubaaga. Bakasanga arasirwe amasasi abiri. Erimu likaba limutiire itama lyaraba omu kanwa lyafumukira ha rusaya orw'emoso. Erindi likamutahirra haihi n'enkwahwa, lyaraba omunda y'ibeere lyakwata ekifuba, habw'omugisa gwe omutima lyaguguruka, lyarora ebihaha lyabipucuraho ekipacu, lyabyama omunda. Abafumu bakagasangamu omu mubiri gwe baagaihamu baagatwekera aba Poliisi. Hanyuma y'okumubaaga Kanyonyi akalema okugarukaho, abafumu baasiiba nibarwanirra obwomeezi bwe okuhikya omu kairirizi. Omu rubuga rwa Kabarole kangire nti n'omu Bukama bwona obwa Tooro na Bunyoro nambere Kanyonyi akaba amanyirwe kurungi, abantu bakaba nibeekaguza bati, "Kanyonyi, ayamurasire akamuturaki? Akakikora wenka rundi aina abantu abandi abaamuli enyuma, abaamuguliriire?" Aba Poliisi bakaba baina eby'okwekaguza bingi okukira aho. Ebindi babyegarukamuga bonka. Bakamanya ngu ayarasire Kanyonyi atagenderre okumwiba, habwokuba ebintu bye byona bikasangwa bitakwasirweho; obu araaba yagenderiire kumwiba, akahurra abantu yatiina yairuka yagenda. "Nooha yamwirukize na motoka? Motoka ekaba cri ye? Ekaba eri Landa Rova kwo nkooku Kasaija na Murusuura barukugamba? Bakairukira nkaha? Embundu ya Bbasitoora bakagiiha ha?" Omu bikaguzo binu byona hakaba haroho abantu nka bataano abakaba nibamanya eby'okugarukamu byabyo. Ameezi asatu gakisigaireyo kwija kuhika ha kuraswa kwa Kanyonyi, abantu bakaikarra omu kisika kya ha kaifo, baahanuura ifubo lyabu ery'okwita Kanyonyi. "Tonkaguza oti nibamútura ki?" "Ngu uwe munyanzigwa w'Ihanga, ebi ahanuura omu nkurato ngu uwe agogereza ensi, naayekwasa ha rubaju rw'Abajungu, agonza kutunda itaka lyaitu, taikirraniza n'abahanuuzi abandi. Omuntu wa mulingo ogu habw' okufereza Ihanga lyona haakire afe. Ihanga lyo ly'okwikaraho ebiro n'ebiro. Itungo eri ryona eri atungire Abajungu nubo baakalimuhaire nibamugulirra. Kanyonyi kakuba arugaho n'abandi abo abarukusisana na uwe na bo nibaija okutiina." Abahanuuzi abo abasatu Rubuza, Katenda na Ruboha obu baamazire okwikirraniza ha kihanuuro kyabu eki, boulemeezi bwabu obundi bukaba bw'okutunga omuhanda gw'okwita Kanyonyi. Eky'okumuha obutwa bakiihaho habwokuba Kanyonyi tiyanywaga maarwa, kandi tiyakiraga kulya handi. Nubwo baahanwire eky'okumurasa ekiro, baitu nabwo embundu h'okugiiha haabanza kubatalibaniza habwokuba aba Poliisi bamanyire embundu zoona hamu n'amasasi gaazo. Rubuza nubwo agira ati, "Abasaija tibalemwa, twecwere buli muntu eki arakora. Omu aserre embundu, ondi aserre omuntu w'okugulirra kwita, kandi n'owa kasatu aserre sente z'okuha omwisi. Baitu buli omu hali itwe obu alitunga obulemeezi omu mulimo gwe itwena tulyeteerana tumukonyere." Omusaija w'okugulirra boona bakaikirraniza ngu naasemerra agire motoka ye ey'okumwirukya kumubuza n'ensi hanyuma y'okwita Kanyonyi. Hanyuma ya byona Katenda nubwo yagizire ati, "Boojo mutafooberra ekiturukukora titurukukorra maka gaitu rundi nda zaitu, nitukorra Thanga, kandi nyabura inywe a ikaata ifubo linu!" Ruboha ayahairwe ogw'okuserra embundu obu ataragigwireho Mombasa yakwata ogwa Congo. Nuho yaihire akabasitoora n'amasasi gaako. Katenda nkooku akaba ali musebeni yatandika okugenda omu basebeni bataahi be rubaju rwa Bukidi okuhikya obu yagwireho omusaija yamusanga Arua, baitu owaabu ni Sudani, amanyire muno ebya U anda, na Tooro akasangwa aizireyo, yaikirraniza na uwe. Omusaija yagira ati, "Nyowe kakuba ompikiza ebyange ndiba nkusabire, ebya Motoka n'eby'okwebuza n'ensi obindekere, itwe tuli ba Ndaliire." Rubuza omu meezi ago abiri akaba asoroizeeho omuganda gwa sente, baitu Katenda obu yaizire yamusoborra omuhendo gw'ensimbi Asiedu omwisi ogu arukwetaaga, baasanga iri nke muno boona batamu emikono okwongera okusorooza. Omu meezi abiri n'ekicweka entegeka yaabu yoona ekaba eri haihi kuhwereherra kugiteekaniza. Hakaba hasigalire kuleeta Asiedu arole ensi kurungi n'emihanda n'enkiro, amanye amagenda n'amagaruka ga Kanyonyi; na motoka ye, ayemanyiize n'okukozesa Basitoora egi nukwo hanyuma akole omulimo gwe hatali kulemwa. Katenda akamuraganiza kumumanyisa ekiro Kanyonyi eki aliba naazindukiramu kugenda kurambura rundi eki aliba naatahiramu ekiro kuruga omu safaali. Katenda akaba amanyangaine muno na Kanyonyi, baaramukyanganaga empaako, baahanuuraga hamu obundi ebintu ebikuru ebirukukwata ha ihanga lyabu, noobu bataraikirranizaaga obundi, baitu baayahukanaga nibasemererwa. "Weewe bakahikya abaagambire ngu, 'Arakwita ayefoora waanyu.'" Asiedu obu yahuruutukire aho omu Landa Rova ye amazire kurasa Kanyonyi akagenda obutarora nyuma yaraba omu Ihani, ati na Kitumba yagwa omu rwa Kampala orwa Kolasi, sipiidi zoona yaimarayo. Habw'okutiina ati taikara kusanga Kyenjojo haateerayo esimo aba Poliisi bakamutanga, yakubukira Rugombe, ati na Butara, ngugwo ali Mukole; obwire kwija kukya kurungi akaba naayerengya nseeri ya Muziizi. Akamara ebiro bibiri ali Buyaga, ha kiro kyakasatu yahika Hoima yagura empapura z'Amakuru. Omu nuho yamanyiire nkooku omulimo gwe gutarakozirwe kurungi. Kanyonyi akaba akyaroho atakafiire noobu baraaba bakaba baroleriire ha liiso. Aba Poliisi hanyuma y'okumanyisibwa byona kuruga hali Kasaija na Murusuura n'ebi Kaheesi ebi yazoire n'abafumu ebi basangire omu mubiri gwa Kanyonyi baararangya amasimu, ha sitenseni za Poliisi zoona, handi baita emihanda baatandika n'okwaza motoka zoona eza Landa Rova tibaikara kusangamu anyakwina Basitoora ey'amasasi x 33. Omu Irwarro Medikoro Kanyonyi bakaba nibamuliisiza omu binywa bamutaireho n'omuserukale n'aamulinda, omwisi taikara kugaruka; ekyakabiri kakuba atandika okubaza abagambire ebi yarozire batakamutiire embundu. Banu abasatu Rubuza, Katenda na Ruboha, bakaba nibateera enkomi nibagira bati, "Ha Kamaanya ogu atabukire enkuba alihya omurro." Baitu kandi handi nibeeteerana n'abandi nibeekaguza nibeehwisa bati, "Abantu b'omwaitu munu tibahwerwayo, leero ogu bwigara omusaija atagira kabi baamutura ki?" Ebiro bbina bihingwireho hanyuma y'okuseeserwa kwa Kanyonyi, Katenda akeeta mwenekati waabu Karungi ou akaba naakora obwa Naasi, Medikoro kugenda na uwe omu Baara ya Nkwine Bunyonyi. Karungi nkooku akaba atali ha mulimo yaikiriza baagenda hamu. Orubazo rwa Kanyonyi nurwo rukaba ruli ha kalimi ka buli muntu omu kasumi ako. Karungi omwisiki w'omunwa gw'endere n'akanyindo k'engusuuru, n'ebikya by'endangira, n'amaino g'obutaagi, n'okuguru kwenziringe n'amaiso g'amabona, ataikaleho atakatandikire orubazo oru na mwene waabu Katenda. Yamugira ati, " Adyeri Irwarro lyaitu lyona likacwekwamu epumpu habw'okuraswa kwa Kanyonyi, baitu abafumu nibakora nkool u barukusobora okukiza nbwomeezi bwe." Nandi Katenda ati, "Boojo arakira?" Nandi Karungi ati, Biragirwa Nkya, baitu itwe nitukora ogwaitu." Obu bahikire Nkwine Katenda yaserra akameeza karungi aka ha rubaju omu nsonda baikarra na Karungi, omuheereza yaija, Katenda yakaguza ati, "Bakuleetereyo ki, Akiiki?" Nandi Karungi ati, "Bampeyo ka 'swiiti sheri'." Katenda nubwo aragira kuleeta sheri emu, n'ecupa ya biya emu. Baatandika okunywa. Ka sheri ka Karungi obu kaahoiremu bamwongerayo kandi, baaleeta n'aka kasatu. Nubwo Katenda atandika ati, "Obu tubairege nitwija twikairege nitubaza ha bya Kanyonvi. Nyowe buli ntiinirege kubaza bingi na Dereeva oli aroho. Iwe Akiiki oli wange, ekindukugambira iwe buli nkiziikire, nahabweki ekindi ha mutima kyona nindagirwa okukikugambira." Karungi yaculeera yamuhunda amatu. Katenda ayongera amugamba ati, "Nyowe omanyire ebigambo timbirumaruma, ekindukubaza nkibaza bbwa. Ningamba nti Kanyonyi ogu asemeriire kufa, munyanzigwa w'Ihanga. Naasemerra afe Ihanga n'Omukama bisigaleho. Nyowe Akiiki mmanyire bingi kandi kakuba nkugambira ekigambo onyesigege." "Tali ni nyowe ayamurasire, ekibi eki yakozire nikyo kirukumuhiiganiza." Iwe obu twikairege nitwija ogambirege oti, "Niiwe orukumukoraho." Kandi wayongeraho na kinu oti, "Tarukusobora kuhuumura noobukwakuba okugwijagira batamutiire 'Mofiya'." Karungi aikiriza ati, "E, Mofiya niyo erukumugwijagiza." Katenda nubwo amugira ati, "Leero nu iwe niiwe orukwija kwihiraho Ihanga linu ekikoligo, Kanyonyi noosemerra omugwijagirize kimu obutaimuka." "Kandi busaho n'omu arukwija kwekengesereza. Kambikulekere." Karungi aka sheri kakaba katandikire okumukwata, kandi obu kaamukwataga uwe ahuna kwonka, omu kiikaro ky'okubaza muno, baitu byona Katenda ebi yamugambiire akabihuliriza kurungi, kandi akasisana nka ayabiikiriize. Esaaha mukaaga gw'ekiro obu gwahikire owa takisi yaija okubatabarra nkooku Katenda yamuraagiire. Yabanza yatwara Karungi Medikoro. Katenda obu akaba naamuraga yakora omu nsahu ye ey'empali enyuma yaihayo ekikonjojo kya siringi za nooti yakimukwomeka ati, "Nkukwo Akiiki." Karungi yasiima muno muno. Omubingi wa takisi akateekereza ati, asiimire muno ati, habw'okumunywisa. Mbega Kaheesi akaba ataikaliire kwonka omu biro ebi byona, akaba naarabanganamu naatweka n'entasi ze omu biikaro nambere abantu bakira kusumururra obulimi bwabu nk'omu baara. Akaba amazire kusorooza engiga nyingi ezirukukwatana n'obwomeezi n'okuraswa kwa Kanyonyi. Akaba amanyire ngu Katenda akagenda Mombasa omu biro by'enyuma aho yarugayo yatoma ogwa Arua. Akaba naaserra ki? Akamanya nkooku yatwaire Karungi omu baara ya Nkwine ha Kyamukaaga ekiro, baagaruka omu itumbi, noobu araaba ali mwenekat waabu bwona kaatamutwara. Kaheesi akaba amanyire nkooku Ruboha yagenzire Kongo, uwe noobu araaba yasoboroire ngu akagenda kurora abafumu. Kaheesi akaba amazire okukizoora ngu omu Irwarro lya Hoica atagyeyo, akarabaho kwonka. Akaba naaserra ki? Kandi habwaki asereka eki amutwaire? Hali Rubuza Kaheesi akeetegereza ati akaba agulize itaka lye, kandi akaba naalengaho n'okweyohoza sente hali abantu abamu, sente ezi akaikozesa ki? Taru kwombeka nju, tarukulima cai, tarukusuubura ngu ego! Zikatoma ha sente zoona ezi? Ha bya Asiedu entasi ze zikaba zimumanyisize nkooku baboine akasaija kagufu kasarwire amatama kanyina n'amaino gasongoire kali na mugenzi wako omu motoka ya Jipu, baalyaga omu kirabo kya Saadi ekikorwamu Abaharabu Kabarole. Nibasisa baararaga omu Jipu yaabu egi, haroho omu ayababoine beemeriire na Katenda na Ruboha ekiro nibasisa nk'abarukucika muno. Bakaba nibacika ki n'omuntu endugaruga nk'ogu? Omuntu ogu araha? Aka Jipu ako kakatoma ha? Ebikaguzo ebi byona bikaba nibitalibaniza obwongo bwa Kaheesi, akaba naasemerra kubitungira eky'okubigarukamu. Omu Irwarro ha kiro Kyakataano hanyuma y'okuhutaazibwa kwa Kanyonyi, okunihira kw'okukira kwe kukaba kutandikire kwija, baitu akaba nakyasaasa muno omu kifuba kandi habw'isasi erimu ery'omukanwa eryahutaize orusaya akaba atarukusobora kulya n'okunywa omu mulingo gw'obutoosa, bakaba nibamuliisiza omu binywa. Baitu okukira byona akaba atarukusobora okugwijagira. Ha kiro eki Karungi akabaali ha kulinda omu kairirizi. Omufumu akaija yaragira Karungi okuteera Kanyonyi enkinzo ya mofiya okumugwijagiza yamuha akacupa kahyaka ak'omubazi ogu, yamuragira okumuteeraho kimu kyamukaaga ky'omubazi ogukaba guli omu cupa. Karungi yaihayo etereeyi erukwera ey'ekyoma, yataho akooma akalenga omuswija n'enkinzo n'omubazi gwa mofiya, yabihimba yabitwara omu kasiika ka ha rubaju nambere Kanyonyi akaba naarwalizibwa. Yabanza yamulenga omuswija, hanyuma aijuza enkinzo omubazi gw'okugwijagiza, obu akaba naimukya ati kugimuteera, nihaija omuntu naairuka naakingura orwigi n'amaani yamumanyisa ati omurwaire ow'omu kisiika ekikooto omugu w'ensimbo arugire ha kitabu yayeteera hansi, naaruma amaino, naaleeta ifuro kandi naasambagana, Karungi nukwo kugarra enkinzo ha tereeyi he meeza ahonaaho airuka kugenda kukoraho omurwaire oli. Ahonaaho n'omufumu ou akaba akiri omu kasiika ke atakagarukireyo obu yahuliire epumpu enyakucwekere omu wooda yarugayo yaija okurora ekibaireho. Yakoonyera naasi Karungi okukoraho omurwaire w'ensimbo n'okumuhuumuza. Obu baamazire kumubyamya kurungi omufumu yagonza kugenda na Karungi kurora Kanyonyi nkooku ali. Naasi akaba ataine nkooku araamutanga kugenda na uwe. Obu bahikireyo omufumu akabanza okwekanga obu yarozire omu kacupa k'omubazi gw'o- kugwijagiza akaamuhairege kali kahyaka kaijwire, hasigairemu kicweka; yamukaguza n'iraka ly'enkizi ati, "Omubazi gwona ogu ogutiire omurwaire? Nyowe nkuragiirege kimu-kyamukaaga eky'akacupa ako!" Karungi yagarukamu n'obutiini n'omutima ogusingirwe omusango ati, "Enkinzo nyikaire ntakagimutiire nuho banyetera kukoraho omurwaire w'ensimbo omubazi gukyali omu nkinzo. Nsobeze mufumu." Omufumu yaimukya enkinzo yasanga omubazi gukyarumu kwo yateera ekiikoohi ati, "Ehu!" Omubazi ogundi yagugarra omu kacupa yasigamu kimukyamukaaga kyonka uwe wenka omufumu omujungu yakiteera omurwaire Kanyonyi okumugwijagiza. Omufumu yaragira Karungi okutwara etereeyi n'ebintu omu kisiika kye. Obu baahikireyo yamuhindukira ati, "Karungi obaire ki? Oikaire noija kukoraki eki? Naasi nka iwe anyakumazire omwanya ogu gwona nookora omulimo gunu noosobora okukora ensobi nk'egi? Kakuba omubazi ogu gwona obaire otaire omu nkinzo gugenzire omu mubiri gwa Kanyonyi obaire omuhaire okugwijagira kw'ebiro n'ebiro!" Karungi yatandika okurra. Omu kasiika ka Kanyonyi muka Kanyonyi ayarozire omufumu naacwekwa enkizi yahurra n'ebi yagambire, na Karungi ebi yagarukiremu na uwe akaba narra. Omufumu obu akaba naaturuka kugarukayo akasanga muka Kanyonyi amwitiire omuhanda ha rwigi rw'aheeru narra ati, "Mufumu ningonza oteho Naasi ondi ow'okukoraho iba nyowe." Omufumu akaba atarukusobora kusereka ekintu nka kinu hali aba Poliisi, nahabweki Insipekita wa Poliisi akamanyisibwa omu nsita. Naasi Karungi baamuha turanzifa ya bwango. N'okurolerra ebirukukwata hali Kanyonyi baakwongeraho amaani. Hanyuma y'ebiro munaana eby'okuraswa kwa Kanyonyi akaba naasobora kwimukya omutwe. Omuserukale wa Poliisi akatandika kumukaguliriza ebigambo bike hali ebi yarozire batakamurasire. Penesilini mubazi gwa mahano, obuhuta bw'omukanwa bukaba butandikire okuhinya n'okwoleka obwokurorraho bw'okukira. Owa Poliisi akamukaguza ati, "Ayakurasire okamuroraho? Akabanza yakwemereza? Akaba ajwaire ki? Mujungu, Muhindi, nandi nairagura?" "Obu araaba akaba ali arukwiragura, boojo Mutooro?" Ebikaguzo binu byona Kanyonyi akasobora kubigarukamu mpora mpora, ekigambo ekiyanagaga kyona omuserukale naakikoma n'ekalaamu ye. Ha kiro eki ekya munaana hakabaho okujagarra n'okuhunirra kwingi omu rubuga rwa Fort Portal habwokuba ha saaha nka ina ezanyamusana kikaaturuka ngu, "Katenda bamukwasiire, nibamutura ebigambo by'okuraswa kwa Kanyonyi!" Bakamutwara baamusiibya Bboma nibamukaguliriza hanyuma orwebagyo baagaruka baamulekera. Nandi abandi bati, "Obu omujungu amwahwire, aligaruka amwiheyo!" Ha kiro eki kyonka omusaija omugufu ow'ebisarule by'amatama n'amaino gasongoire, n'omutwe gw'amahiga. Ajwaire ekipiira kikuru na sikaafu emuli omu bikya, n'enkaito ezimazire ebiro zitakabonaga kabazi zimuli omu bigere, akasara tikiti ye omu rubuga rwa Hoima yakwata Baasi naija Fort Portal. Omu Baasi atabaze na muntu, yaikaraga amaiso agataire omu idirisa naarora enkiro n'ebintu ebikaba biri ha muhanda rubaju. Omugenzi omu, obu yamukagwize naagonza kutandika orubazo ati, "Iwe taata noogenda nkaha?" Yamugarukamu naamwehoihora ati, "Mimi sijuyi kiganda." Omugenzi na uwe.yagira ati, "Cii!" Omusaija ogu omugenzi atarukugonza kumanyirirwa nuwe Asiedu omwisi. Sabbiiti egi ei yamazire, naasoma amakuru naahuliriza na ha Rediyo etamuhe kusemererwa, yaikaraga naateera enkomi, naaruma n'akaara ati, "Ha ndi musaija ki? Omulimo ogu nayehaire okukora ntaguhikirize, ensimbi z'abandi nkairiira busa!" Baasi ya Bunyoro eyamulesire etamuhikize kimu Fort Portal akarugiramu Kitumba. Omwirima ogu nyakusemba abakozi b'obubi obu gwatandikire yatandika kurubata mporampora kugenda omu rubuga. Akahikira ha nju ya Katenda munywani we. Akasangayo abantu baingi abakaba baizire okukaguza Katenda eki baali bamukwatiire, na ba Poliisi ebi bamukagwize. Asiedu yalinda boona babanza baagenda nubwo yayesere Katenda baagya nambere Nyakabwa ezarra batandika okucika buhyaka. Asiedu eki akaba naagonza okumanya niryo Irwarro nambere Kanyonyi akaba ali, n'akasiika aka ha rubaju ha bamubuyiraga. Katenda akaba atarukusobora omu kasumi kanu kwerabya omu irwarro. Mwenekati waabu bakaba bamuhingisize ekiihinihini. Uwe wenka bakaba bamusibiiize omu Poliisi nibamukaguliriza ebirukukwata ha by'okuraswa kwa Kanyonyi, nahabweki hanyuma y'okusoborra n'akalimi irwarro lya Medikoro nkooku liri, n'akasiika k'omuzigu waabu arukurwalizibwamu yateera akasisani ha rupapura. Abantu b'obulemu binu babimanyire kurungi. Yakaha Asiedu. Eki bagambire ngu abaisi b'abantu tibagira mutima, kandi nkooku batagira mutima nukwo batagira nkizi kikahika kwo. Dora obwire obu bwakiire nyenkya, omu ihangwe peregecu omu saaha z'okubungirramu abarwaire Asiedu akajwara ekanzu yataho n'akakooti karukwera, yayebohesa ebyokulya omu katambara, yarubata naatyaguza yagenda omu irwarro. Yataaha wooda y'abasaija yagiteera yagirabamu. Yayetegereza kurungi enyigi zoona ezirukugenda omu busiika bwa ha rubaju. Hanyuma yaturuka aheeru naho yayehingulirizayo. Deeru ekyamunanuliire kimu obu akaba naaraba aheeru nikyo kinu, ha rwigi orumu akasangaho omuserukale wa Poliisi aikaliire ha katebe kataine ky'okwigamira, akwasire embundu, yamanyira kimu ati ako nuko kasiika k'omuntu ou arukuseera kwita arumu. Yateera ekisisani ky'amaani omu mutima gwe eky'ensisana y'ekiikaro kyona, entaaho n'enturuko. Yayeyongera kurubata aheeru okwehinguliriza. Yahika ha kizaaniro ky'omupiira. Yarora orutindo orurabwaho ab'ebigere nibaruga rundi nibagenda ha nguudo enkooto eya kolasi eya Kampala. Ha rutindo runu akabanza yayegeka n'akabakuli ke hansi yasirimuka hansi nk'arukugenda okunaaba rundi kunywa maizi, ntamanya naagenda okurora orutindo oru obu ruraaba rugumire okurabwaho motoka ya Jipu. Akarugayo ananukire ati orutindo noobu ruraaba rwakoliirwe ab'ebigere bonka, kandi noobu ruraaba rutaine miti orubaju n'orubaju baitu dereeva omurungi, kandi arukwiruka kujuna obwomeezi bwe tarukusobora kulemwa kurabyaho motoka. Baitu kandi Asiedu obu akaba naaruga hansi omu rutindo naasa nk'arukukomaho akabbakuli ke akaali kabohere omu kitambara-pamparana na Kaheesi ou akaba naaruga omu Laini y'abaserukale naagurukira haihi hali, kugya mu Irwarro. Kaheesi amuramukya omu Ruswahiri ati, "Jambu!" Asiedu amugarukamu ati, "Sijambu!" Kaheesi agaruka ayongera amukaguza omu Ruswahiri ati, "Onafanya kazi gani hapa!" Asiedu agarukamu ati, "Natoka kunywa maji Baaba." Baahukana, buli omu atoma ogwe. Kaheesi baitu arora ebisarule by'amatama, n'amaino gasongoire. Amahiga g'omutwe atageetegereze kurungi habwokuba Asiedu akaba ajwaire akakufiira akarukwere ak'ekisiraamu. Kaheesi atungamu okugurukyagurukya kuke omu mutima gwe habwokuba aho nambere yasangire omusaija naaruga hakaba hataroho muhanda ogw'abantu abandi boona basirimukiraho okugenda kunywa amaizi rundi okunaaba. Kaheesi atamanye nkooku akaba ali haihi kukwata omu ngaro omusaija ou akaba naaserra n'obwomeezi bwe, na Asiedu atakenge nkooku omusaija ogu ayamuramukize ataaha naamuseruza abiri kandi noobu akaba naagenda, ebye nibyo akaba naagya okukoraho. Hanyuma y'okurambura n'okutata kw'Asiedu, eki yazoire ekyali nikisisana nk'ekizibu nukwo kwihaho omuserukale omulinzi ha rwigi rw'akasiika ka Kanyonyi okumara ekicweka ky'esaaha kyonka ha kiro kya Sabbiiti, ekiro nukwo amalirre omulimo gwe. Obu yarugire omu Irwarro ha kiro eki Kyamukaaga yakwata ogwa Kitumba oku nuho yaikaire okuhikya omu kairirizi. Akairima obu katandikire yasoobooka mpora yagaruka omu rubuga omu kiikaro eki baali baragaine kara na Katenda. Obu yahikireyo akasangaho na Ruboha. Yabasoborra nkooku atasangire bulemeezi bwona kuzoora akasiika nambere "Adui" (nkooku yamwetaga, amakuru ngu omunyanzigwa) akaba ali. Omuzaano gunu nugusisana nk'ogukaba nugumusemeza okuhingurana, habwokuba obu akaba naabasoborra ebi yarabiremu akabibaza n'ebimwemwe ha maiso. Obwomeezi bw'omuntu hali uwe na hali abo abasatu bukaba buli laisi muno, rundi abamu abo habw'okutabaara omu bulemu nikyo ky'abaletiire omwoyo ogu tindukumanya. Akabagambira eki arukwetaaga bamukorre kiri kimu kyonka, okwihaho omuserukale ha rwigi okumara ekicweka ky'esaaha kurugirra ha saaha ina z'ekiro. Ruboha nubwo agamba ati, " Deeru eki omuntu naakikora ata? Omuserukale wa Poliisi ali ha rwigi naalinda n'embundu ye ngu omwiheho! Omuhimbe rundi omukurre?" Katenda agambira Asiedu omu Ruswahiri ati, "Tikirukusoboka kwiha omuserukale ha rwigi, kwata omuhanda gwawe ogende, n'omugoyo gunu gwona niiwe wakagulesire kakuba omuntu wamwitiireho buli, binu byona biba bitaroho." Asiedu abarora nk'arukubagaya habw'obutamanya bwabu. Abagira ati, "Buli musaija weena noobu aba arukwera noobu aba arukwiragura, noobu aba muserukale rundi musomesa agonza omukazi. Genda muserre omwisiki murungi, ayetaireho aka pauda akarukuboya, ayenuliisirize nka sukaali, ayeyorobye nk'ekyenju, mutaabone omuserukale naamukurata okuhika ha mutaano gw'orubuga runu." Nandi Ruboha ati, "Ego kwo weewe", ati, "werekere, nyowe mmumanyire arukusobora kukora ekintu nk'eki nk'aho na hanu. Omanyire mwihwa waitu oli Kabanweri akagaruka: Ataaha Nairobi, Mombasa nuwe agimanya, Kampala egi leka kugamba. Oruswahiri arulyą nk'ebitooke, Oruganda oru arunaabiramu kandi n'Orudugudugu abazamu kimu kimu. Kakuba mbaza na uwe naasobora kwikiriza ahonaaho. Ngira abo Adyeri obu obona baikaire omu mahanga oku niyo mirimo bakora. Uwe agoba kutungayo orwa kiswiga niyo nooti ya siringi ikumi." Ebi byona obu baamazire kubimanyisa Asiedu yasemererwa. Yabatererra ekigambo ky'esaaha, kandi ekindi yabamanyisa ati, "Omwisiki naasemerra acwe amagezi goona omuserukale amusoonasoone naamutomya nkiro ya ha bugwaizooba, nuho gw'omu maduuka." Ruboha naasisana atatunge bulemeezi okwikirizisa mwihwa we okukozesa amasano ge ag'anyakuli omu buhangwa bw'abakazi okucunda abasaija. Atamumanyise ekigendererwa kyonyini, kyonka akamugira ati naasemerra amwihe ha rwigi rwa kasiika ha saaha ina, kandi amwebese omulimo gwe okumara edakiika asatu. Ruboha yasigira omwihwa we omuhendo gwa siringi ogurukusobora kugura eby'okwezigura emirundi kikumi okukira nkooku yakwetaagire. Nahabweki Kabanweri noobu akubaire ainemu akakekerreme entomi nyinarumi yamutiire egi etakasigemu. Yamuha amagezi abanze agyeyo nyenkya Sabbiiti arole ekiikaro, n'obuhanda n'enyigi, n'emiti nambere abantu basobora kubaliza omu kairima nukwo ekiro haleke kubaho obulemeezi bwona. Asiedu obu yayahukaine n'abataahi be omu kuhanuura kwabu okw'omwirima okugenderra kumarraho kimu obwomeezi bw'omuntu ow'omuhendo ati omu maiso g'ab'omuka ye n'abaabu, n'ekicweka kikooto eky'Ihanga atagende aterekeriire ha yaraaraga. Akaraba Medikoro nukwo ayeyongere okwetegereza ekiikaro nkooku kisisana ekiro; nambere hali etaar. n'abantu baingi n'omuserukale ha ikarra rundi haabyama. Ebi byona akarugayo abiigusire. Nkooku entegeka ye ekaba eri atakarugire Hoima, nyenkyakara ha Sabbiiti, motoka egi eya Jipu ei akaba anangisize ha murundi gw'okubanza ekaija yamusanga asigaize mairo ina kuhika Fort Portal ha ruguudo rwa Kampala. Baasiga bagisereka ha rubaju, baarugayo n'ebigere baayejwanganiza n'abakaba nibagenda kusoma ha Sabbiiti, baija Kabarole. Asiedu eki akaba naagenderra nukwo kwolekera kimu Dereeva ogu enkiro zoona n'emihanda y'okurabamu. Akamubandiza ha rutindo rw'ebigere orurukugenda Medikoro, baarurora baarwekebiija, na hansi Dereeva yagyayo, yarugayo agumize ati, motoka ye tesobora okurucwa. Kandi eky'okutagira bibazi ha rubaju eki atakyetemu kaabuntu akagira ati, "Omujega wenka nuwe arukusobora kulemwa kurabya hanu motoka." Yamwongerayo yamwoleka ekisambiro ky'omupiira ekiri haihi n'Irwarro kandi n'orutindo oru, yamwoleka n'akabira ka kalituusi omuntu haasobora kwesereka. Batembatemba hamu baahika omu zigati ya Medikoro, baitu omu wooda batatahemu baagaruka. Asiedu na mutaahi we baija omu kaikaro nambere Katenda yamuraganiize okumusigira ebbaruha erukumanyisa nkooku byona bihoire n'omwisiki oku araaba azookere. Ebbaruha ekaba ehandiikirwe omu bw'okurorraho oburukumanywa bombi kihandiika na kihandiikirwa. Bornbi baagaruka gwa Kitumba basementirwe. Ha saaha nka munaana Dereeva akaija wenka omu rubuga okwijuza motoka amagita n'okuta agandi omu galani za sipeeya. Bakaba baguzire n'ebyokulya bingi eby'omu mikebe. Enamba za motoka ezikaba ziroho zaali birinda mutwe, ezaayo zoonyini bakaba baihindwire. Asiedu ayasigaire omu lyesereko lye, ataikale naakora amasa. Akasigara naazigura akabundu ke naakatamu amagita, leeru murundi gunu naamalirra kuta ha kiito. Akalengerra ati, ebyasi bibiri tibyaleme kumara omulimo gwe baitu omu Basitoora akatamu mukaaga. Omu ntegeka ye akaizirwa n'ekiteekerezo kinu. "Kakuba omuserukale oli agenda n'omwisiki nkooku ndukunihira, tindukutekereza nti aratwara n'embundu ye. Tikiri ky'amakune hali omusaija kugenda kubaza n'omwisiki akatwara n'ebyokurwanisa. Boojo ninsemerra nkozese emundu ye eri kumaraho 'Adui', rundi nkozese akange kanu?" Yasanga ati, nikisoboka emundu eri kutabamu byasi, ebyasi omuserukale asobora kuba abitaire omu nsaho z'cby'okujwara bye. Baitu kyonka yamalirra ati, emundu obu aragisangaho na yo arairuka nayo, neesobora kumukoonyera kakuba habaho obulemu bwona abantu nibamubinga. Ha Sabbiiti egi abategeki abasatu bakasiiba beenaganagire habw'okubuza obusinde. Katenda akeegendera Katwe. Ruboha yakwata ogwa Bwamba, Rubuza yagenda Kampala. "Nsiga nibugwa" akati k'obuliba nikagamba. Hali Asiedu ekiro eki kikamuzokera nk'ekigizire esaaha nyingi, akaba aine amairu g'okumalirra omulimo gwe bwango akagenda. Aba Poliisi bakaba batarukuteebereza ngu nihasobora kubaho ekintu kyona ekihyaka, kandi Sabbiiti nkooku kiba kiro ky'okuhuumura buli muntu weena omulimo gwe ayekorrakorraho ati. Muka Kanyonyi akaba atandikire kuguma ati, "Ibanyowe arabicwa ebigoye." Kandi aheeru akaba atarukutunturrayo naamanya ati, "Aba Poliisi baliyo." Omunda akamanya ati, "Naasi Karungi bakaba bamuhingisize." Omu iguru akamanya ati, "Ruhanga aroho." Muka Kanyonyi yararaga omu kasiika ako naarwaza iba. Kabanweri akatandika kara okwecayura. Nubwo nyinenkuru omuka yamukaguza ati, "Leeru koyekozereho kundi Abwoli, noogyaha?" Nandi Kabanweri ati, "Kandi Amooti dansi obu zaizire otaimanye? Bbaara obu baazombekere otaihurre!" Nandi Nyinenkuru ati, "Nukwo mwisiki wange, nyowe ebi nabimanya nabisangaha, kandi obu ntagenda." Ha saaha isatu Kabanweri akaba amazire kumera Medikoro. Aka pooda akaakaba ayetiire kaahambirizaga buli musaija arukumurabaho kukubuka akamukurasa eriiso. Ha saaha nizo zimu ezi, Asiedu akaba ayemeriire ira omu kaikaro ke amaiso agahangire orwigi nambere omuserukale akaba aikaliire. Eki yayekaguzaaga atarukwegarukamu nikyo kinu, "Boojo orwigi oru rurumu ekisumuruzo rundi mugomboli omunda?" "Boojo ndahambirizibwa kuraba omu kasiika?" Ha saaha isatu n'ekicweka aka motoka ka Jipu kakaija mpora-mpora kaasimba gwa ha kiituuru ky'emiti ya ha kizaaniro kya Medikoro, karoleriire orutindo rw'ebigere. Dereeva akaba akarugiremu ayeserekere omu kabira k'emiti. Ha saaha isatu n'edakiika asatu na munaana omuserukale wa Poliisi akaija naarubata n'ebigere yasanga akamotoka ka Jipukeemeriire aho, yayemerraho kake, yakateera toci ha namba zaako, n'omu maiso nambere Dereeva aikarra yabona katarumu muntu yarahaho yagenda. Dereeva wako ou akaba ayeserekere omu miti aroleriire ahonaaho empiita yamuruga omu mankwahwa yatoonya. Okuteera kw'omutima gwe akateekereza ati, enyakuli omu yaadi kikumi naasobora okuguhurra, yayekwataho. Ha saaha isatu n'ekicweka Kabanweri akaija yayerabya omu maiso g'omuserukale omudugudugu, yasiga yamuramukya ati, "Jambu." Okuboya kw'ebyokujwara bye kutamusige omutima omunda yasigara amukurasize amaiso. Hanyuma y'edakiika ikumi Kabanweri agaruka okurabaho. Omuserukale obu yamulebere naija omu kairima ayemerra, agonza kutandika emboozi, Kabanweri amugira ati, ."Waca kidogo, mimi ntarudi sasa hivi." Omutima gw'omuserukale gukaba gutandikire kuteera bwanguho okukira nkooku gukaba nugukora omu dakiika z'enyuma. Okurora omwisiki omurungi ati, kandi arukuboya kurungi ati nuwe abandize kumuramukya, yamugira ati, "Kanyije," kandi amanyire Oruswahiri. Hasigaire edakiika itaano kuhika esaaha ina, zimuleeta Kabanweri obu nuu Asiedu aroleriire byona ebirukufaaho. Omuserukale obu yamuleebere najja ayemerra, ayetaho amaiso g'okusemererwa ha buso bwe, obwire noobu buraaba bwali buli kiro. Kabanweri ayongera kuheeheza iraka mu Ruswahiri. Ha saaha ina zoonyini amugira ati, "Ija twireeyo hali tuleke kutokerra omurwaire." Hati omuserukale emundu n'omulimo gwe akaba atakyabiijuka. Kabanweri ayebembera naagenda mpora, obu bagenzireho yaadi nka abiri, omuserukale ayesika aterekerra na uwe ibega ha ibega, aihayo omukono gwe kukwata ogwa Kabanweri; Kabanweri na uwe aguhayo n'okugonza. Omuserukale akagusanga mgworoba muno kandinugu. tagata. Omu bitlekerezo bye agira ati, "Nsenyiirwe Kiyaga, tinkabonaga mwisiki murungi nk'onu. Obu. rungi bwona obw'omu iguru nuwe bwahweriireho." Baagenda baasimba omu kituuru ky'omuti gw'omucunguwa, yaadi nka nsanju kuruga ha kasiika akarukulindwa. Bakahikaho esaaha ina n'edaakiika munaana. Ifo ha kabira ka kalituusi ha kizaaniro esaaha obu zahikire ina zoonyini, Dereeva yasoobooka mpora yaija ha motoka ye yakingura orwigi rwayo, yaikarra omu kiikaro kye. Yatamu ekisumuruzo motoka yayaka, injini yatandika okuzina mpora n'owa muli atarukuhurra, nkooku akaba agitegekere kara okukora. Orwigi rw'okutaahya Asiedu kakuba aija nairuka yarusumurra rwaikara rukingwire. Ha saaha ina n'edaakiika, ikumi na isatu, Asiedu, ajwaire abuliizemu, asigireho amaiso gonka, engaro ezitairemu gilavusi! Omukono gwe ogw'obulyo guli omu nsaho y'omupiira gukwatiriire embasuko y'embundu, asimbura arubata naija ha rwigi rw'askasiika ka "Adui". Omunda hakaba harumu akataara akataito nikaaka. Akwata ha ibona ly'orwigi. Ekiyatiinaga ira lyona asanga kitaroho. Orwigi rukaba rutabohere, asindikaho kake n'omukono gwe ogw'emoso. Ahurra nirusisana orurukutiga, amanya ati haroho omuntn abyamireho arukurwaza "Adui" abyamire akubukiire owe agwijagire. Alekera emundu ya Basitoora eti "Paa! paa!" ibiri zikurataine ahamu. Ahwangura embundu y'omuserukale n'enkufiira ei-ekaba asigire omu ntebe agira ati, "Maguru nkakwima ki?" Araba ha office enkuru aguruka enguudo erukugenda Kibaale, asanga Jipu neeyaka ha kisambiro agyesoka. Dereeva agiha omurro. Akatindo k'ab'ebigere ako, batazoolemu bulemeezi okukarabaho. Obu bahikire omu Kolasi Jipu yasisana nk'erukugendera omu mwanya. Omu Irwarro omu wooda y'abasaija abantu boona ebigambo bikabateera nk'enkuba etali maizi. Bakabanza baahurra embundu ibiri eza hamuhamu haayongeraho iraka ly'okukunga kw'omukazi, abandi bake baahurra emirindi y'omuntu arukwiruka. Muka Kanyonyi akaimuka naakunga naagenda omu wooda enkooto ati, "Musaija wange bamwita, nyowe nkatangana ki? Maweee ngyaha nyabura nyowe." Naasi omusaija yajumbutuka bwango n'etaara enkooto yataaha akasiika ka Kanyonyi amaiso gabura oburoro. Akasiika koona n'ensiika na siiti n'ebisago bikaba biijuliire kimu esagama. Ayekaguza ati, "Boojo afiire nandi harumu akarukuteera?" Akwata omukono kuhuliriza ebinywa alema kuhurra akantu, na uwe enkizi ekaba emuli kubi. Aijuka bwango kuterra Omufumu anyakuli ha rubu esimu, habwokuba omu buli nju y'omufumu harumu esimu. Omufumu agira ati, "Kanyije ahonaaho." Yamuragira n'okumanyisa aba Poliisi. Omufumu obu yaizire yasanga irwarro lyona lyemeriire bwemi akasiika ka Kanyonyi bakagosere omunda n'aheeru. Yabaragira bwango bagende ha bitabu byabu. Yataahamu yamukwataho, yaragira ahonaaho kuteekaniza Seeta (Ibaagiro) baamusweka kurungi baamuhimba baamutwarayo. Yaterra abafumu abandi babiri esimu baije bamukonyere. Isasi erimu likaba limuhoogere ekikoba ky'omutwe, lyakiiha ha buso lya kitwara lyakisweka enyuma. Abafumu eki baayekaguzaga nikyo ngu, "Boojo likaasa oruhanga lyakwata ha bwongo?" Erya kabiri likaba limutiire ekiganja ky'omukono, lyakifumura. Abafumu baatandika okurwana obulemu obwakabiri kulengaho, kugarra obwomeezi bwa Kanyonyi. Baitu obu buli muntu weena eki yayekaguzaga ekindi nkinu, "Omuserukale aikaire agiraha?" Omuserukale yaba muserukale. Ayakaijaga nuwe akaguza, ayakasubiraga nuwe abuuza. Bambi omuserukale akaba ali w'okuganyirwa omu mulingo ogu akaba arumu. Obu yahuliire iraka ly'embundu n'okukunga kw'omukazi n'abandi nibateera enduuru na uwe akaija atabijwaire, akasanga ihano ligwire omwe. Kandi n'okukira byona ha rubaju rwe embundu ye ekaba egenzere, n'enkufira ye ekaba etarukuzooka. Abaamukaguzaaga boona abagira ati, "Nubwo nkaba nindugaho nti ningenda kuseesa." Baitu bakama be batabiikirize muno ebi. Haroho abantu nka babiri abaamuboine naayandaara n'omwisiki. Aba Poliisi bakakoraho ki? Ha murundi gunu, baka. manya bwangoho okukira kara, kandi bakaba beetegeriize ngu omwisi yairukaga naatoma ogwa buturukaizooba. Nahabweki ahonaaho obu baamanyire ekibaireho baakwata motoka ibiri ezirumu n'amasimo baazooleka ogwa Kampala. Abaasigaire enyuma, baasigara nibajuguta amasimo okwongera kumanyisa ab'aheeru okwita emihanda. Aba Kyenjojo bakabaragirra kimu okwita omuhanda, n'okutunga motoka yoona rundi y'Abahindi rundi y'abasubuzi abandi okuhambya aka motoka ka Jipu. Omuserukale, ayakasigire keemeriire ha Kizaniro ky'omupiira, hati akaba atanyine kugurukyagurukya, kandi okusoborra kwe yahaire nukwo baagenderahoga. Asiedu akaba atali mujega ati, kutamanya nambere Sitenseni za Poliise ziri, n'amasimo ha gasobora kumubanza. Nahabweki akakora nkooku yakozire kara yakubukira Rugombe. Aba poilisi nabo nukwo baakozire motoka yaabuemu yatoma ogwa Rugombe endi yaterekerra n'ogwa Kyenjojo. Baitu baamanyaga ebirukubafanganaho ha bwesimo y'omu motoka. Asiedu akaba abeebembiire edakiika nka makumi asatu. Baitu Jipu zitakolerwe kwiruka muno, noobu ziraaba zinyine emigaso yazo endi, nahabweki motoka ey'enziriga ekaba neesobora kugikwata omu mwanya gw'esaaha nk'emu n'ekicweka rundi ibiri. Dereeva wa motoka ya Poliisi na uwe akaba ali mpamuzi nk'ababingi b'eza kondo. Aba Poliisi bakagumya bati hali omu rurale rwonyini. Omu mwanya gutali mwingi bakeesanga bali Mukole, omu kicweka ky'esaaha ekindi bakaba baambukire Muziizi. Omu maiso gaabu nubwo balebeere yo etaara nizaaka bagira bati, "Otyo, omugisa gwaitu gwahika." Baitu bakaba baagendaho omu maiso hake hati baasanga hagwireyo enjura nyingi, eya bahambiriize okukeehyaho sipiidi. Kandi deeru ekyakizire okuba eky'akabi obu bairireyo omu maiso mairo nk'emu baasanga Roole obuterre bwagikiika omu muhanda. Kandi si boojo bakwegizire bata? Aba Roole abo nubo babamanyisize nkooku baruga okutangana aka motoka ka Jipu harumu abantu babiri, nikairuka muno, obu kaamazire okubarabaho bbo basigara nibasaaba. Hanu aba Poliisi nuho bamanyire ngu omwisi tali wenka kyonka bali babiri n'ondi. Abaserukale na ba Roole bakamara ekicweka ky'esaaha yoona nibarwanisa kwiha Roole omu muhanda kandi kinu kikaha Asiedu omugisa kwirukira kimu, kandi Jipu nkooku itaganya buterre bakagira enkizo y'amaani. Obu baamazire okwiha Roole omu nguudo, baatunga n'akahanda k'okurabamu bagira bati, "Maguru nkakwima ki." Nk'engambo y'abaira okwegamba baitu hati yakubaire eti, "Motoka nkakwima ki." Baitu enjura ekaba egwire muno n'oruguudo rukaba rutarukwesigwa kwiruka sipiidi. Hanyuma y'okugenda ho mairo nka ikumi bakahika omu Kagadi. Hanu haroho emihanda y'entangatangano n'ebyapa ebi rukuragirra enkiro, ekimu kyali nikyoleka Isunga na Kibaale omu bicweka bya Mubende District, ekindi nikyoleka oruguudo oru rukugenda ruterekeriire Hoima. Omu ntangatangano enu hakaba haroho ebikurugutirro bingi eby'enyamuziga za motoka. Omu ha ba Poliisi yaruga omu Motoka yatandika okwekebiija obusinde obu, na motoka nk'eya Jipu heesobora kuba etomere. Bakaba nibasisana nkooku abaana okubaba nibazaana omuzaano gwabu obu baba nibaserra ebintu byabu ebibuzire obu bacwa amacwanta omu kiganja ky'omukono gumu bakateramu n'engaro z'omukono ogundi, nambere amacwanta agarukukira obwingi gatoma niyo nkiro baguma okuserurramu. Handi gwali nugusisana omuzaano gwa, "Katoole eha na katoora amasa nyowe nkatoora ente." Baitu boona bakamalirra hanyuma ya byona okutoma ogw'obukiizi bw'obulyo, nugwo ogwa Isunga na Kibaale. Bakaba baagendayo mairo nka isatu zonka bakaija okurora nibaleeba motoka nk'eya Jipu eyemeriire ha muhanda rubaju neesisana nk'enyakusisikaire n'abakama baayo nibalengaho okugikora ekiihinihini. Ekaba eroleriire kuli n'obutaara bwayo obutaito obw'enyuma bukaba nibwaka. Okubanza aba Poliisi omu motoka bata'janze okwikiriza ngu amaiso gaabu nigabaroza kurungi, kandi bataikirize bati, "Boojo omugisa nka gunu nugusobora guta okutugwa omu ngaro omu kaanya katoito kati!" Ebikiratima byatandika okubateera, omu yagonza n'okukinguraho orwigi rwa motoka yaabu etakeemeriire noobu kwakuba okugenda mpora, eky'akabi
omuntu weena okukora. Baitu mutaahi we ondi nubwo yamurozire yamukwataho ahonaaho ati, "Weewe nookora mahano ki? Lindaho kake, n'omufumu w'okukubuya omu karungu kanu titumwine." Haroho abantu abanyakugonza kusandaara noobu baba bali ha bintu ebikuru bita rundi eby'akabi! Hanyuma baamalirra okwemerra enyuma ya Jipu egi, ei ekaba ebali omu maiso nukwo etaara z'amatoka yaabu zibakoonyere kurora eby'omu maiso, kandi ekindi kakuba ab'omu motoka eri bairuka nukwo basobole okurora okubahambya. Dereeva yarubata ebiziiza ebya motoka ye ey'ekaba niiruka muno n'amaani, kandi oquguudo habw'okubaho obuterre motoka ekaba eri haihi kwekiika omu muhanda n'okuhumira ka Jipu omu maiso. Obu ekaba neeyemerra eti, babiri ha ba Poliisi nibaguruka omu motoka nibagenda omu maiso ha Jipu bakwasire n'embundu zaabu. Dereeva mu motoka ataruge ha steringi na motoka yagireka n'eyaka n'etaara zicumwize nkooku zakaizire. Ekyahuniriize abaserukale nukwo kurora ngu, abantu abaali omu kamotoka ka Jipu bakaba batarukusisana abacwekerwe enkizi noobu kwakuba okulengaho okwiruka rundi okusereka ebintu ebimu omu kisaka ahonaaho. Omuserukali omu nubwo akaguza ati, "Nimukora ki hanu omu saaha enu ey'ekiro omu Karungu?" Omu hali bo yagarukamu ati, "Motoka yaitu entungire 'panci' (efumukire) nitutaho omupiira gwa sipeya." "Kandi embundu enu ei ndukurora omu motoka yaki?" "Egi mbundu yange ninduga kuhiiga ifo oku, nuho obwire butwiririire." "Kandi eki eki ndukurora kiturukiiriize omu nsaho yaawe eya girikooti kiki?" "Ako ka bundu kange katoito k'okwerinza kakuba enyamaiswa ensesera rundi ekanagisa eri enkooto kanu nukwo kasobole okunkoonyera." Hanyuma y'ebikaguzo ebi n'ebyokugarukamu byabyo omuserukale wa Poliisi nubwo yabagambiire bombi basatu ati, "Inywena hati nkooku mukali basatu, ha motoka yaanyu, n'embundu zaanyu, mukwasirwe, kandi kyona eki muragamba okuruga hati nikiija okubarwa nk'obwakaiso omu musango gwanyu. Mumpe embundu zaanyu zombi." Omu hali abo abasatu akaba ali mukuru waabu yakaguza ati, "Baitu waitu tukozire ki?" Omuserukale yamugarukamu ati, "Inywe mumanyire eki mukozire, obu muraaba mutakimanyire murakigambirwa obuturahika omu Poliisi sitenseni Fort Portal!" Habw'obusobozi bwa Poliisi baahayo embundu zaabu. Owa Poliisi yazaanukura n'ekitambara omungaro ze. Yaita omu notoka ya Poliisi. Yabaragira ahonaaho okutaho omupiira gwa sipeya n'okuhindura motok: yaabu kugibiinga nibagiroza ogwa Fort Portal. Baategeka ababiri ha basaija abo abaakwasirwe okwija okwikarra n'aba Poliisi babiri omu motoka ya Poliisi. Baabataho empingo n'omu yaikarra na Dereeva was Jipu omu motoka yaabu. Motoka ya Jipu yayebembera, eya Poliisi yakurataho. Barora ogwa Fort Portal. Omu Irwarro omu Ibagiro. abafuma bakahunirra okusanga ngu Isasi likaba litaasire oruhanga nahabweki litahike ha bwongo. Kyonka likahooga ekikoba ky'omutwe kyonka ekyaleteriize okujwa kwingi. Baitu abafuma bakateekereza ngu haroho okunihira kw'okukiza obwomeezi bwa Kanyonyi kakuba abaabu abandi abanyakwine esagama nk'eye bazooka okumwongeramu esagama. Ha murundi gunu hakaba haroho okuganyira kwingi hali Kanyonyi nahabweki baingi, abaabu n'abatali baabu abakaba bali haihi bakeehayo bwango okurora esagama yaabu obu eraaba eri omu kika kimu n'e'ye nukwo bagimuhe. Kaheesi obu yahuliire amakuru ganu omurundi gwa kabiri akeecwera omusango ati, "Nitukora ki? Ihe lyona erya Poliisi tulemerwe okuta engaro zaitu hali omwisi rundi abaisi banu?" Yamalirra buhyaka okutata n'amaani ge goona okuzoora arukulengaho okwita omuntu, n'abantu abamuli enyuma abarukumurumiriza okumaraho obwomeezi bwa Kanyonyi. Kaheesi akeetegereza ngu hakabaho omwisiki ayasikiiriize omuserukale kuruga ha rwigi rw'akasiika k'omurwaire. "Omwisiki ogu nooha? Kandi nooha yamutumire? Mukozi w'omu Irwarro? Akaba aine ou arukurwaza? Nandiki akaruga aheeru kwonka?" Kaheesi yatandika okukora okugarukamu obukaguzo obu bwona. Akabandiza ha bakozi b'omu Irwarro abaisiki, yabakaguliriza n'amagezi buli omu nambere akaba ali ha saaha egi ey'okuraswa kwa Kanyonyi omu Irwarro, n'eki akaba naakora, n'okuleeta obwakaiso oburukugumya ngu akabali kwo omu kiikaro eki kandi ngu akaba naakora kwo ekintu eki. Obu yamazire okwenanura ha rubaju oru, yakubukira orubaju orw'abarukurwaza. Omwisiki omu, Mugisa ou akaba naarwaza kandi naazooka kurungi, naajwara n'eby'omutooro, akamurandaho muno habwokuba akarorwa naaraba ha rwigi rwa kasiika ka Kanyonyi emirundi nk'ebiri, kandi omu busumi bw'enyuma akaba arozirwe naabaza n'abaserukale abandi abalinzi ekiro. Hanyuma ya byona n'onu na uwe Kaheesi akamugarukaho. Kaheesi hati akamanyira kimu ati omwisiki ayasigwire omuserukale akaba atali mujanjabi kandi atali murwaza, baitu akaruga aheeru. "Katurole nnu, obu araaba yarugire aheeru akagyaha hanyuma y'okwahukana n'omuserukale, n'okuhuliika kw'embundu n'akatabanguko akabaire omu Irwarro?" Kaheesi yateeraniza ebiteekerezo ati, omwisiki nkooku yarugire aheeru kandi obwire bwali omu saaha nka ina n'okusaaga ez'ekiro omukazi weena tarukusobora kugenda wenka ataine ondi rundi ataine motoka emutwaire. Kaheesi akaba amazire kwetegerereza kimu ngu omu kasumi ako ha Irwarro hakaba hateemeriireho motoka yoona erindiriire, okwihaho egi ey'omwisi ei ekaba emazire kwetegerezebwa ngu ekaba esimbire omu kizaaniro haihi n'ekibira kya kalituusi, kandi kikaba kitarukusoboka omukazi kujumbutuka haakaba ali akairuka enziriga akahika ha motoka y'omwisi rundi y'abaisi bakairuka na uwe ahonaaho. Kasumi ako Kaheesi ekiteekerezo kyamwijamu kiti, aba takisi abamu baikara balindiriize omu maduuka Kabarole okuhika omu itumbi, kandi boona akaba. abamanyire kurungi, abamu hali bo akaba naasobora kubabara nk'enganjani ze. Yakwata ekirale eki. Hanu Kaheesi akeebara nk'anyakukingulirwe ow'omutwe murungi, habwokuba hanyuma y'okukaguliriza ababingi ba Takisi babiri naatoora amasa, hali owakasatu munywani we omunuubi, akatoora ente. Omunuubi ogu akamugambira ati, "Ha saaha nka itaano z'ekiro ha Sabbiiti, akatwara omwisiki Kabanweri, Kidukuru." Kabanweri akamugambira ati, akaba naaruga kurora omurwaire Medikoro. Hanyuma y'okwikirraniza Dereeva wa takisi ogu Omunuubi yatwara Kaheesi yamuhikya ha nju ha yataire Kabanweri nk'esaaha itaano n'ekicweka ekiro. Dereeva obu yagenzire Kaheesi akasigara naayekaguza n'okuhunirra omu mutima gwe. "Kabanweri aine oha anyakurwaire Medikoro ou akaba agiire kurora? Habwaki agenda kumurora ekiro omu Itumbi?" Naasemerra amukaguze arole eki aragarukamu. Kaheesi akabanza kweteeza empaka ebiteekerezo bye omulingo ogu ararabamu kukaguza Kabanweri ebikaguzo ebi, rundi kubikaguza n'obusobozi, rundi kubanza kumumanya, nukwo akabimukaguza atamanyire uwe eki arukugenderra. Hanyuma akamalirra okukuratira entegeká y'okubanza habwokuba enu eya hanyuma ekaba niija kutwara omwanya mukootoho. Kaheesi amalirra kutaaha ahonaaho omu nju ei bamwolekere. Eka ekaba eyehinguliriziibwe ebitooke okwihaho ekicweka ky'omu maiso ekikaba kiroleriire omu muhanda; kandi enju yonyini ekaba ezitiire n'orugo rw'engoro. Omunda y'orugo ha rubaju orumu hakaba habyairweyo obunyansi bwa ajiija, ha rubaju orundi haliyo ebyakyo. Ekaba esakairwe amabbaati n'ebisiika byayo bitiirwe omwiko kurungi. Kaheesi obu yahikire ha rwigi rw'irembo ly'orugo yarabamu, obu yahikire ha rwigi rw'enju yasanga rukingire, baitu abantu nibabaliza ha kanyuma yateerateeraho n'engaro omu kasumi nuko kamu naagamba ati, "Kodi, Kodi!". Akahurra iraka ly'omukazi, hakanyuma nirigamba liti, "Kazigati omuntu atiire Kodi ha irembo genda omurole." Kazigati yaija obu akaba atakahikire ha rwigi Kaheesi akaba amazire ira kumurora naarabya amaiso omu nterateeraniro z'orwigi, kandi ekindi emiryango, y'enju egi bakaba bagitairemu eterekeriiremungana omuntu ali ha mulyango naarora ebya hakanyuma. Akaisiki Kazigati kaija obu kakaba nikakwata ha rwigi kati, kagira kati, "Nooha?' Kaheesi omu iraka lye ery'Orunyahoima yagarukamu ati, "Ninyowe." Kazigati akingura orwigi aikaliza omugenyi amuramukya. Kaheesi nubwo yakagwize ati, "Kabanweri aliyo?" Nandi Kazigati ati, "Nangwa taliyo agenzire omu maduuka." Akasumi koona amaiso ge gakaba gakabiire has bisisani ebyali bihanikire ha rusiika, n'okukira muno ekisisani eky'omwisiki omurungi muno ou akaba atiire isoke rye kurungi, ataire n'obwoma omu matu, aikalire ha ntebe asazireho, akwasire n'ensaho, aina esaaha ha mukono. Kaheesi nubwo yagambire ati, "Ekisisani eki kikamukwata kurungi Kabanweri!" Nandi Kazigati ati, "Ee, bakakimuterra Nairobi." Kazigati agonza kwimuka bwango kugenda kugambira abakuru kwija kuramukya omugenyi, baitu Kaheesi amugira ati, "Baleke ndagaruka hanyuma ndole Kabanweri, nubwo nabo ndabaramukya. Hati nyina emitalibano nyingi kangarukeyo." Kaheesi akagenda ekisisani kya Kabanweri kimuli omu mutwe, obu akaba naahika omu katale k'omu Kacwamba, pamparana n'omwisiki omurungi atoonyere okwerenga oburungi bw'o-mubiri gwe. Kaheesi yamurora nk'atamurozire ntamanya amumazire. Yamumanyirra ati nuwe omwisiki ou yaruga okurora omu kisisani. Yagamba omu mutima gwe ati, "Omuserukale omudugudugu niimwita, niimukiza, bantu bake abatasobora kunagwa oburungi nka bunu, n'okukira muno ha bwire bw'akairima." Kaheesi ataikaleyo muno hayagiire. Akagaruka nk'esaaha ikumi n'emu n'akagaali yahika Kiduukuru nambere Kabanweri yaraaraga. Yamusangayo baaramukyangana. Hanyuma Kaheesi yasoborra atarukusereka ati, " Nyowe ndi mbega wa Poliisi, nyizire kukaguliriza amagenda n'amagaruka gaawe ha kiro kya Sabbiiti. Kandi ningonza ommanyise amazima." Hanu Kabanweri enkizi yamucweka omunda, kyonka aheeru tiyayeyoleka. Nandi Kabanweri ati, "Ensi yoona noija kugikaguliriza amagenda gaayo n'amagaruka gaayo ha kiro kya Sabbiiti, nandi nookaguza agange gonka?" Nandi Kaheesi ati, "Eki kiri hali nyowe, hati ningonza iwe ongambire ebyawe." Ha Sabbiiti nyamusana okagenda Medikoro, okaba ogenzire kurora oha? Nandi Kabanweri ati, "Nkaba ntagenzire kurora muntu weena, kyonka nkasendekereza mutaahi wange nuwe akaba agenzire kurora omurwaire we." Kaheesi: " Ningumya nti okagarukayo n'ekiro, obu okaba ogenzire kukora ki?" Obu narugireyo nyamusana nabunga Bukwali, obu nkaba ndi Bukwali nubwo bangambire ngu isenkati nyowe ataaha omu Irwarro omu arwaire. Nahabweki obu narugire Bukwali ngarukire hanu, mmazire n'okuhumura, nagira nti, "Kangende muserre mmurole." Kaheesi: "Okamurora?" Kabanweri: "Nangwa nkasanga bamuragire ataahire." Kaheesi: "Omukasumi nambere habeerireho okurasa Kanyonyi embundu niiwe okaba noobaza n'omuserukale omulinzi w'akasiika ka Kanyonyi? Habwaki wamwihire ha mulimo gwe?" Kabanweri yabaza nk'anyakubihirwe muno ati, "Nyowe nkamwiha ha mulimo gwe nkamweta? Nkaba nindabaho ninserra omurwaire wange, nabona nankurata naagonza kubaza na nyowe, nkumubingire? Ningira abasaija nukwo bakaikara bati nibakurata abakazi?" Kaheesi: "Busaho muntu weena ayakugambire okugenda Medikoro n'okwerabya ha muserukale ogu ha saaha egi?" Kabanweri yabiiha ebisuba ati, "Nga taata, Nooha? Nyowe nkaba ngenzire kuserra omurwaire wange." Kaheesi: "Noosobora kungambira omuntu weena ou orukuteekereza ayarasire Kanyonyi kiro eki, rundi anyakuli omu nsita y'okugulirra omuntu rundi abantu kwita Kanyonyi?" Kabanweri: "Nyowe ndabimanya nta ebi? Nibamanywa inywe abambega ba Poliisi." Kaheesi agarukira aho agira ati, "Kangende." Kabanweri atamusendekereze noobu kwakuba kwimuka haakaba aikaliire. Kabanweri omutima gwe gukasigara nugumucwera maingi. Yayekaguza ati, "Boojo Ruboha nuwe yarasire Kanyonyi? Yayegarukamu ati, kandi kiro eki kaakaba agire Bwamba!" "Noobu ndaaba ntaramukagwize buli, habwaki akagonza nsonasoone omuserukale aruge ha rwigi ha saaha egi? Ruboha onu boojo akabaali omu nsita y'okugulirra omuntu rundi abantu okwita Kanyonyi?" Obu akaba ali omu biteekerezo ebi aba hakanyuma, abakaba bahuliriize orubazo oru baarugayo baamukaguza ebibaireho, kandi baatandika n'okumukayukira ngu, "Obu otaaleke kugenda ekiro oku, noija kwenaga ha mutwe gw'enjojo. Ebya munuka tibirukusisana n'eby'omu mahanga nambere otaaha ebya kunu bindi." Kabanweri akaikara naalingalinga Nyinarumi Ruboha. Obu yagarukire yagenda yamurora abiihirwe ati, "Habwaki okagenderra okunnaga omu kabi? Ba mbega ijweri bakasiiba owaitu nibankaguliriza eki nkaba ninkora Medikoro ha saaha ezi ez'ekiro?" Ruboha: "Ngira nuwe ogu omugangaizi Kaheesi? Medikoro haroho ekikomo ky'esaaha ngu omukazi ataligyayo esaaha ezi n'ezi?" Kabanweri: "Iwe ayarasire Kanyonyi omumanyire?" Ruboha: "Namummanya namusangaha? Noosobora ota kumanya ebirukufa Kabarole kunu oli Bwamba enyuma y'ensozi?" Kabanweri: "Habwaki okansonasoona kwiha omuserukale ha rwigi, kandi omu saaha egi yonka nuho batasira Kanyonyi?" Obu Ruboha akaba atakagarukiremu abantu baija orubazo baarulekeraho. Ha kiro Kyamaande orugambo rukajaakaara omu rubuga rwona orwa Fort Portal n'omubyaro ebi nyakuherraineho ngu Kanyonyi bamurasirege n'embundu ekiro. Abandi ngu, "Omwisi wa Kanyonyi agarukirege ekiro yamaliriza omulimo gwe." Abamu ngu, "Omuserukale bamuguliriire yasiga orwigi rutaine mulinzi." Abandi bake bakamanya ngu, "Kanyonyi noobu araaba ali kubi ata, baitu akiroho." Baasi ezazindukire kugenda nyenkyakara zikagenda n'orugambo rw'okubanza ngu, "Kanyonyi Afiire!" Aba Poliisi abaakwasire motoka ya Jipu n'abantu baamwo abasatu bakahika Fort Portal esaaha nka ina za nyamusana beesimire omu maiso g'abakama baabu habw'okuleeta omuhiigo gwabu bwango bati omuka. Ahonaaho buli omu ha banyankomo abo, abasatu yatandika okuhandiikisa ebigambo bye n'eby'embundu n'ebya motoka n'eby'emirimo yaabu, na Laisensi z'okuhiiga na byona ebirukubafaaho. Esimu zarabanganamu hagati ya Fort Portal na Kampala okugumya ebigambo by'abanyankomo banu obu biraaba birumu ensa. Omu ihangwe, omu rubuga Fort Portal bantu bakahurra n'okusiima n'okuhaisaniza aba Poliisi habw'okukwata imira abaisi abo bwango bati. Abantu baingi, n'okukira muno ab'oruganda rwa Kanyonyi n'enganjani ze, bakaba nibagonza kurora abanyanzigwa abo abanyakwijwire obusegu bati, kumaraho obwomeezi bw'omuntu waabu. Baitu okusemererwa n'ekihika ky'okuroraho abaisi abo kukaba kw'akacu kake. Habwokuba omu Poliisi bakazoora ahonaaho ngu embundu eri enkooto ei baasangire omu Jipu y'abahiigi ekaba etali niyo eya Poliisi, enu endi y'okuhiiga ebisoro ebikooto kandi n'akabundu akake aka baasangire n'omusaija ou baakwasire kakaba nikaahukana kuruga hali akaakozesibwaga okurasa Kanyonyi. Kanu amasasi gaako gakaba gatali x 33 . Omusaija ogu mukama wa motoka n'embundu akaba amanyirwe kurungi Kampala, nk'omuhiigi arukutebwamu ekitinisa; atarukusobora kugenda naarasa abantu. Kandi okuruga omu kusoborra kw'omuserukale wa Poliisi ayarozire aka Motoka keemeriire ha kizaaniro haihi na Medikoro akagumya ati egi Jipu teri niyo eyatwaire abaisi. Nahabweki ha kiro Kyakasatu omusaija oli Kaweesa n'abasaija be Abacooli babiri baabalekera okuruga omu nkomo. Omwanya gunu ogwahingwireho kikaha omugisa abaisi boonyini enkizo y'ebiro bbina byona, kwiruka n'okuburabuza obusinde. Omu kakurato kaabu omu Poliisi, Kaheesi ha bw'okumanya ngu haroho abantu abamu abasobora kuba bamanyire omwisi kandi rundi abasobora kuba bamanyire abantu abarukugulirra okwita Kanyonyi akaleeta ekiteekerezo ati, "Poliisi eteho ekisembo kya siringi enkumi ibiri n'ebitaano hali omuntu weena arukusobora kumanyisa Poliisi omuntu rundi abantu abanyakuli omu kwekoba omu nsita kwita Kanyonyi." Rundi ou asobora kuranga nambere hali motoka ya Jipu ei erukusisana nkooku omuserukale wa Poliisi yagisoboroire, kandi n'okuranga embundu ya Poliisi F.A. 582 nambere eri. Ekiteekerezo kinu kikaikirizibwa. Kandi ahonaaho baatera empapura ezirukuranga ekisembo kinu baazirarangya hoonahoona omu Uganda, kandi na ha Rediyo naho baaranga omu ndimi zoona ezinyakubazibwa ha Rediyo. Asiedu na Dereeva we omu Kamotoka kaabu aka Jipu bakakwata ogwa Hoima, baatenterra na Mugalike, baayambuka ekisaaru Nguse ekicwamu Buganda na Bunyoro, baahika haihi na Hoima enkoko z'okubanza niitoma, baayahukana obu baamazire ebyabu. Habwokuba motoka enu Asiedu yagipangisaaga. Asiedu akamara ebiro bisatu ali omu banywani be atarukweyoleka omu bantu, baitu akaba atarukusobora kugumisiriza kumara ebiro bingi abundaire, akaba naagonza muno okugenda omu rubuga okusoma empapura z'amakuru n'okurora anyakwine Rediyo ahulirize ebirukubazibwaho hali Kanyonyi n'arukuteekerezibwa kuba yamwisire. Nahabweki Asiedu obu yahikire omu rubuga Hoima yagurra kimu empapura z'ebiro 3 nukwo arole abyahandiikirwe. Obu yasomere orupapura orumu akasalirwa muno n'okwegaya obu yasangire omutwe gw'ebigambo ogu handiikirwe omu nyuguta z'ekyapa enkooto nugumanyisa ngu Kanyonyi atafe ekyali mwomeezi. Obu yamazire okusoma ebigambo ebi orupapura yarwegeka hansi, yata omutwe omu bigere naatera enkomi ati, "Hati obukuru bwampika habwokuba, tikyakusobokere nka ira buli, kulengaho kurasa omuntu emirundi ebiri yoona nkamusiga atafwire." Yaijuka ebiro bye eby'obulemu n'ebiyakozireyo n'abantu abayaisire. Yaijuka Katenda ayaizire naamuserra n'omuhendo gw'ensimbi ezi zoona ezi yamuhaire kumwitira omuntu ogu yayeyongera okusaalirwa muno n'okuteera enkomi. Baitu hanyuma y'okuculeera omwanya nubwo yagambire n'iraka likooto omu Ruswahiri ati, "Kanyonyi, Kanyonyi iko na Mungu yake." Asiedu omu mutima gwe ogw'obwisi guti, ogw'omukoijo gw'ensimbi akamanya ati Kanyonyi onu kakuba akaba ataine Ruhanga we, takutabukire amasasi ge emirundi enu ebiri. Enkizi y'okubanza obu yamuhoiremu, Asiedu yayeyongera okusoma empapura ze, akanulirwa muno okusoma aba Poliisi okubakwasiremu omuntu ondi nibamweta we. Asiedu obu yayeyongiire okusoma akatabu kandi, okusemererwa kwe kutabe nk'okwa kara, habwokuba hanu akasangaho ekirangirro ky'aba Poliisi ekirukuraganiza siringi enkumi ibiri n'ebitaano hali omuntu weena ou akaba naasobora okuranga rundi okumanyisa omuntu rundi abantu abaakalengaho kwita Kanyonyi emirundi enu ebiri. Ekirangirro kinu kikamuleetera ebiteekerezo ebimu omu mutima gwe. Yayekaguza ti, "Boojo nooha ammanyire arukusobora kundagirra aba Poliisi?" "Haroho Katenda, boojo naasobora?" Yagarukamu ati, "Ogu tarukusobora, habwokuba kakuba andanga buli na uwe ayerangire na Kampuni ye." Omusaija onu Asiedu hamu n'omutuma gwe ogw'obwisi n'omwoyo gwe ogw'omukoijo gw'ensimbi n'obwomeezi obw'ekwefuma yagonzaaga okwetuna n'okubazibwaho abantu noobu baabaga batamumanyire. Yagonzaaga okurora bamuhandiikireho omu mpapura z'Amakuru nibamuhunirraho, ngu musaija w'amahano; kandi na uwe yayejwanganizaga omu rubazo kubazaho Asiedu n'ebikorwa bye n'okwalemeseze aba Poliisi. Omwoyo nka gunu nugwo gwamuhambiriize okuzaanisa aba Poliisi omu mulingo nka gunu kunu baali nibamuseruza abiri omu Uganda yoona. Noomanya nkooku akaba ahwangwire embundu y'owa Poliisi ou akaba naalinda orwigi rw'ekisiika ky'omurwaire Kanyonyi. Asiedu akateekereza muno eki arakora embundu egi. Hanyuma nubwo yamaliriire okugigarurra aba Poliisi. Obwire obu bwakiire ha kiro ekimu yakwata omuhanda gwe yagenda omu duuka yagurayo akatabu k'empapura yagura na sitampu ya sente amakumi asatu. Ekalaamu akasangwa na yo. Yacwa empapura omu katabu ke yatandika kuhandiikira ebbaruha omukuru wa Poliisi Hoima. Ebbaruha akagihandiika omu Ruswahiri baitu ebigambo byayo omu RunyoroRutooro byali biti: Ya Mukuru wa Poliisi Hoima. Nimmanya nti, aba Poliisi nibaserra omuntu ayarasire Kanyonyi omu Irwarro lya Fort Portal Tooro, hanyuma yairuka n'embundu y'omuserukale wa Poliisi ou akaba atamanyire kukora omulimo gwe. Embundu egi oragisanga hakanyuma ka Piida Hoima omu mbaaho ezinyakuli omu kizigati. Ninyowe Kitali ibara "P.S." Ogikwate kurungi erumu amasasi 2. Ebbaruha enu Asiedu obu yamazire kugihandiika n'okugita omu bbahaasa n'okugitaho sitampu, kyonka akeegendereza muno okutasigaho ekyokurorraho ky'enkumo ze ha mpapura na ha bbahaasa habwokuba enkora ya Poliisi akaba agimanyire. Obu yalindiriire yabona "Ekiro kitwara omúnaku" kyahika n'akairima kaasweka, yasoobooka mpora yagenda yasereka embundu omu bibbaaho bya Piida ebikaba bitarukukozesibwa. Obu yamazire kugitayo yaija yanaga ebbaruha ye omu posita yayegendera haakaba naaraara. Obwire kwija kuhika esaaha ina n'ekicweka ebbaruha ekaba ehikire ira omu Poliisi. Ofisa wa Poliisi obu yagisomere akabanza kuteekereza ati, nibamusandaaza baitu nkooku Piida ya Hoima etali hara na Poliisi, ofiisa yayeta Sabu Insipekita yagimwoleka, na Sabu Insipekita yagiraa ti. 'Bwana tugende turole." Baagenda baabanza baarora omukuru wa Piida, baamusoborra byona, hanyuma baagenda na uwe omu zigati ya Piida. Hakaba haliyo entuumo isatu z'embaaho. Omu ntuumo ibiri ez'okubanza bakaserramu baatoora amasa, omu ntuumo yakasatu ey'embaaho za ha rubaju muno nuho baagisangire nkooku Kitaliibara yabaragiriire. Baagikwata n'ekitambara baagihayo. Obu baasumurwire omunda baasanga amasasi abiri garumukwo! Esimu zarabanganamu kumanyisa aba Tooro n'okubakaguza kugumya enamba zoonyini ez'embundu baasanga ngu niyo kwo embundu ya Poliisi eyatwairwe! Aba Poliisi kinu kitabakoonyere muno, okwihaho kumanya ngu Omucwi w'ebiragiro, ayalengereho kwita Kanyonyi emirundi ebiri asobora kuba ali Hoima, rundi akaijaho kuta ebbaruha omu poosita n'okuleeta embundu. Asiedu akamanya ati, amakuru ag'okuzooka kw'embundu tigaaleme okwija ha Rediyo ekiro, nahabweki akarora nambere hali Rediyo yaikarra okuhiliriza ebi bararanga. Akanulirwa muno obu yaboine abantu nibahunirra, nibateera n'orwoya, nibeekwata na ha kaleju omu kuhunirra kwabu. Obu bwakiire nyenkya empapura z'Amakuru zoona zikaba ziijwire amakuru ganu ag'omwisi kuhandiikira aba Poliisi n'okuleeta embundu akagibata ha nyindo, kandi kunu akarango ke batarukukamanya. Baitu aba Poliisi bakaba bataikalire kwonka bakaba nibakora n'amaani kuzoora omwisi kandi entasi zaabu zikaba ziri hoonahoona. Ha kiro eki embundu eki yazokiiremu Asiedu akaija omu rubuga Hoima omu ihangwe yaraba omu nguudo hagati yakwata omuhanda ogu rukugenda Bujumbura ha Misani ya "R.C.M." Obu yahikire omu nguudo erukugenda Butiaba yarora ekirabo ky'ebyokulya ha mukono gwe ogw'emoso. Yakubuka kubanza kulya ekyanyamusana. Yasaba kumuleetera capatin'enyama. Obu akaba yatandika ati kulya hakaija omuserukale wa Poliisi n'empapura. Omuserukale onu akaba amanyangaine na Kaliisa mukama w'ekirabo. Akaija naamweta ati, "Kaliisa oraha?" Nandi Kaliisa ati, "Kandi hanu." Omuserukale ati, "Dara siringi enkumi ibiri mu bitaano hanu." Kaliisa akaba naagira ati siringi kwo; baitu omuserukale amwoleka orupapura ati, "Ekirangirro kya Poliisi okiboine? Obu oraaba noosobora kuranga omusaija ogu ayalengereho emirundi ebiri kwita omurambuzi w'amasomero ga Tooro noitunga." "Orupapura runu ningonza kusiga naruhanika hanu n'orundi ndute omu kisiika ekimu eki. Siringi enkumi ibiri mu bitaano tiguli muzaano. Kandi iwe nkooku oine abantu baingi abanyakusiiba nibaija hanu kulya nibabaza n'orubazo rwingi noosobora kuhurra noija nootugambira. Siringi noitwara." "Bunu ayarangire Mulisi omuhiigi ou akaba aisire abantu ataitunge?" Nandi Kaliisa ati. "Ogu akaba anyina omugisa gwe, obundi omwisi naasobora n'okwija naalya ebyokulya nka hanu naagaruka naagenda. Obundi naasobora kwesereka omu irungu nka Mulisi oku akaba ayehamiize, akaitwa kugonza kunywa Waragi, kakuba ekaba etali waragi ei baamuteriremu kulorufomu yamugwijagiza, tibakumukwasire." Omuserukale obu akaba naabohera orupapura ha rwigi n'akasumaali yagira ati, "Olengeho, kandi buli arukwija hanu weena omwoleke orupapura runu." Kaliisa: "Bunu nootekereza oti enamba za motoka ezi baataireho noogira zaali z'amananukwo? Bakaba bataihingisize?" Omuserukale: "Eki ky'amazima, baitu tiziikara kumwebaho omuntu akaibona. Aserra taserurra hamu." Omuserukale yagamba Asiedu ati, "Okiboine ekisembo kya siringi enkumi ibiri n'ebitaano. Naiwe kakuba oturangira omusaija ogu nookitunga." Asiedu akasumi kanu koona akaba aculiire haruguru, naalya, baitu omunda omutuma gukaba nigumuteera nkaaki. Enkozi y'ekibi yoona noobu eba egumire eta etukumira omu maiso ga ba Poliisi. Omu kasumi kanu Asiedu akaba naajwa empiita muno, oti rundi naa: ruga kwiruka. Yagarukamu omuserukale omu Ruswahiri ati, " Nyowe tindi wa kunu, nyikara Masaka." Omuserukale amukaguza ati, "Hati noogyaha?" Asiedu ayeyongera kubiiha ebisuba ati, " Ningenda kurora mugenzi wange akora Budongo." Omuserukale yamuleka yagenda kukwasiza orupa- pura rundi omu kisiika ekindi. Bambi atamanye ngu siringi enkumi ibiri mu bitaano zikaba zimuli omungaro yagaruka yairekera zaaragara. Abalii abandi baija kulya omu hooteeri. Omu obu akaba naatahamu yayeta Kaliisa ati, "Mpa ebyokulya bwango." Yayongera ati, "Leero hati ocumbire kurungi!" Nandi Kaliisa ati, "Habwaki?" Nandi omugenyi ati, "Nindora abarukulya akatuuyo nikabaiha oku n'oku." Obu naagambirramu Asiedu. Omulii omugenyi akeeyongera kukaguza ati, "Ogu muserukale wa Poliisi naaserra ki, otunzire waragi?" Kaliisa ati, "Ntai taata, nyowe ebi byansangaha? Aleesere empapura ezi. Soma orole. Siringi enkumi ibiri mubitaano oije ozeeteere omu nsaho." Omulii Omugenyi ati, "Weewe onu omusaija arukuzaanisa aba Poliisi naabahandikira ebbaruha, embundu naagireeta naasisa arukugibahikiza omu ofiisi, ogu naakwatwa?" 'Nandi Kaliisa ati, "Weewe omusaija onu motoka obu araaba yagipangisize, Dereeva kakuba abona siringi zinu enkumi ibiri mu bitaano naasobora kumuranga." Ebigambo binu byagwa Asiedu omu kutu, yatandika kuteekereza buhyaka. Owa Poliisi obu yamazire okuta ebihandiiko omu kirabo ky'ebyokulya yakwata omuhanda gwe okugenda okuta na handi n'okugabira abamu. Asiedu omutuma gwamugwa omunda. Yaturuka aheeru yanaaba, obu yamazire okusasura, omuhanda ogwamutwaire batagubone. Omuntu obu amara kwita ondi asisana ahoibwamu ak'obuntu. Kandi omuntu ondi obu amugwa haihi, akamubiihiza rundi akamurora nairuka, rundi akamumanya ati, nanka ogu asisire rundi akaita omuntu. Kiita agonza muno n'ogu kumwita nukwo aburabulize kimu obusinde. Nikyo okirra kuhulirra omuntu omu aisirwe nihahinguraho ebiro bike n'ondi naitwa kumwigara akanwa. Baitu ekibagambire obundi kihikirra ngu, "Engarukira ita omusuma." Hanyuma y'okutunga ebbaruha n'okuzoora embundu omu rubuga rwa Hoima. Kaheesi bakamusindika bwango kwija kutatira Bunyoro. Yarabanganamu omu rubuga rwona n'omu biikaro nambere omuntu arukusobora kwesereka, yaburwa obusinde. Aba Poliisi obu bakaba nibaserra n'amaani gaabu goona omuhwe gw'omwisi wa Fort Portal, bakarangirwa amakuru gandi ha kiro Kyamukaaga esaaha nka ina za nyamusana ngu haroho omuntu anyakusangirwe afiire omu motoka ya Jipu ha ruguudo rwa Butiaba omazire kuruga omu Kikonko osigaize mairo ina zonka kuhika Butyaba. Aba Poliisi ba Butyaba nubo baabandize kurangirwa, hanyuma aba Hoima baamanyisibwa. Ahonaaho ihe lya ba Poliisi na Kaheesi atababuziremu lyaimukya na kamera zaabu n'ebintu ebindi ebisobora kubakoonyera kuzoora omwisi. Bakasanga motoka ya Jipu bagibingire kuruga omu nguudo enkooto baagitwara yaadi nka kikumi mwataano kuruga omu ruguudo. Omuntu kifa akasangwa aikaliire omu kiikaaro kya Dereeva n'isasi ly'embundu balimutiire omu buso n'erindi omu kifuba. Omu kulengerra akaba afiire hagati y'esaaha ibiri n'isatu ez'ekiro. Nihasisana hatarabaireho kurwana, Dereeva bakamuteera embundu ateetegekere yamuculeeza. Kaheesi obu yahikireho yarora n'obwegendereza akamotoka ako aka Jipu, yaijuka n'okusoborra omuserukale ayasangire akamotoka ka Jipu keemerire omu kizaaniro kya Medikoro oku yasoboroire, ahonaaho yateeraniza obwisi bwa Fort Portal na bunu yamanya ati bwine obuzaale bwa haihingana. Omu mutuma gwe baitu yatandika kwekaguza ati, "Habwaki onu arukusisana nka mukama w'akamotoka kanu kandi Dereeva aisirwe. Omwisi agondeze kumwigara akanwa, habwokuba rundi nuwe amumanyireho bingi?" "Habwaki yamwitiire ha muhanda gwa Butyaba omu mihanda yoona?" "Boojo omwisi akagonza akamotoka kamusendekereze kamuhikye hanu Kyakataano ekiro hanyuma arugirreho naakwata sitiima-eryato limutwale omu bicweka bya Acooli, Aruwa rundi na Sudani?" Ekiteekerezo kinu obu kyamugwiremu ahonaaho Kaheesi yaragira abaserukale abamu okusigara nibakora ha by'omutumbi n'okuserra obusinde. Uwe yakwata Motoka yabinga bwangu naagenda ha mwogo taikara kusanga eryato litakaimukize habwokuba lyaimukyaga buli Kyamukaaga esaaha nka isatu. Omu kasumi ako esaaha zaali niziirirra omu mukaaga. Baitu yagira ati, "Kangende tinyikara kugira omugisa eryato nkalisangaho." Kunu obu naasaba ati, "Ruhanga wange leero onteereho omukono." Omu kasumi kanu amakuru gakaba gajaakaire Butyaba yoona nkooku omuntu azinzirwege ekiro, mairo ina kuruga ha mwaró, kandi ngu aba Poliisi nibetara nibaserra omuzinzi. Omu kasumi nuko kamu Asiedu akaba atandikire kuhya ebimata omu lyato habwokuba eryato erinyakwimukya bwona esaaha isatu hati likaba lyahinguza omu mukaaga likyali ha mwogo; baitu nabwo yayegumya ati, "Noobu abaserukali baraija busaho anyakummanyire arukusobora kummanyirra omu bikumi by'abantu boona abanyakuli omu Saadi kilaasi." Kaheesi obu yahikire Butyaba yateera yarabamu irembo erinyakulindwa omuserukali yaraba ha Posita Ofisi yahika ha mwogo gwonyini yayemereza motoka ye. Yahunirra n'okusemererwa kubona eryato litakaimukize. Yakaguza ati, "Eryato erindi erya sitiima ligenzerege?" Baamuhakana ngu lyaha, eri niryo lyakubaire ligenzire baitu lisiisikaire nibalikoramu. Kaheesi yasemererewa muno omu mutima habwokuba akateeba ati omu nuho omuzinzi ou akataaha naaronza ebiro byona ebi ayeserekere. Yarahuka ahonaaho yagenda yarora omukuru w'omwogo yamutwara hali Kapitani w'eryato. Yabagambira naabooleka n'ebihandiiko bye ati, "Ndi Mbega wa Poliisi, muhuliire nkooku omuntu omu azinzirwege ekiro mairo ina zonka kuruga hanu: Itwe nitwikiriza tuti Omuzinzi ogu obu amazirege kwita omuntu yarubata n'ebigere ekiro yaija hanu kukwata eryato limutwale limubuze, baitu nkooku ebigwa bitaraga, eryato ndinu lyayangira ha mwogo. Nitugonza okugenda omu lyato kwaza buli muntu weena, n'okukira muno ab'omu Saadi kilaasi." Kapitani yamugira ati, "Byona biri omu mikono yaawe, mulimo gwaitu itwena okukoonyera aba poliisi kuzonzoora abakozi b'obubi n'okubaha ekifubiro ekibasemeriire: kyonka noosemerra obe n'empapura ezirukukwikiriza kwaza abantu." Hali kinu Kaheesi agarukamu bwango ati, "Eki nukwo kiri kwo titurukusobora kukora ekintu nk'eki tutanyina Waranta." Yayongera yakaguza ati, "Boojo eryato linu lisobora kuhwa di okulisemeza?" Kapitani yamugarukamu ati, "Obundi nitusobora okuhikya nyenkya kyasande tukyali hanu." Kaheeși yacwa omutwe naikiriza kunu naagamba ati, "Eki kiraatukora kurungi." Kaheesi asaba aikirizibwa kubaza ha simu n'aba Poliisi ya Butyaba, asabayo Sabu Insipekita amurabiramu ebiteekerezo bye, amusaba kumukorra waranta y'okwaza n'okulindira kimu irembo, kwetegereza buli muntu weena arukutaaha n'arukuturuka, n'okumutwekera abaserukale abandi basatu rundi bbana kugenda nabo omu lyato lyonyini. Kaheesi kuruga omu kusoborra kwa Kanyonyi oku yamusoboroire obu yatandikire okubaza, akaba anyina omu mutwe gwe ekisisani ky'omuzinzi ogu Asiedu: kandi haaroho n'ekintu omunda ye eki amurumirizaga ngu, "Omusaija oli ou waitiraitiraine naaruga omu rutindo omunda Mpanga, ngu uwe naaruga kunywa amaizi nuwe Omuzinzi." Akamanya ati eki kakuba kiba kiti anyina omugisa gw'okumumanyirra kakuba amunagaho eriiso. Akateeraniza ebiteekerezo bye ati, "Omuzinzi onu obu araaba ali nuwe omu naayalengereho kwita Kanyonyi, taaleme kuba ajwaire ebijwaro nka biri ebi akaba arumu. Nukwo kugamba Kabuti enkooto, sikaafu y'ebirukunanata n'ebirukwera; nikisoboka n'ekicweka kyayo ekimu kusangwa aki etaire ha mutwe kutanga abantu kumumanyirra. "Ekindi naasemerra kuba anyina akabundu ka bbasitora omu nsaho ze, nahabweki nitusemerra kwaza n'amagezi. Ekya ha mpero asobora kusangwa na sente za nooti nyingi omu nsaho ze." Ebintu byona nkooku yabiteekeriize ati nukwo yabigambiire n'abaserukale bagenzi be, hanyuma baasirimuka omu lyato nibabandiza ha Saadi kilaasi. Omu faasita n'omu Sekonda bakamaliira okuhererukyayo. Omulimo bakagutandika esaaha munaana n'ekicweka. Sitiima yoona yabamu okwimukirra n'okujagarra, n'okubaza ebihwa nibeekaguza kiki ekinyakubaireho, okuseeserwa aba Poliisi boona bati. Baitu bo baatandika okukora omulimo gwabu kandi baaragirra kimu buli muntu kwikara nambere ali, rundi buli ayeserwe owa Poliisi. Abantu baali baingi muno abakaba bali bokutwarwa eryato kiro eki. Abakazi n'abaana n'abasaija boona ahamu. Abaserukale bakafaaho abasaija bonka. Okwaza kukahikiza kimu esaaha ikumi na ibiri n'ekicweka. Haroho omu kasumi akamu abantu abamu obu baagonzaga kwimuka ngu nibagya omu kibuga kuseesa abo nabo tibaikirizibwaga rundi buli bamazire okukorwaho ekikaba nikyetaagwa. Ha saaha nka ikumi na ibiri aho, obu haali hasigaire abantu bake ab'okwaza n'okukaguliriza-Kaheesi yasisana nk'arukujwaha, n'okuhwamu amasiko, baitu hakahwaho omwanya muke baahika omu kacweka akamu ak'eryato haihi na ha mpero kuli nubwo amaiso ge gaagwireho ekisisani ky'omuntu ou amutaaha omu mutima, enzooka ye n'enjwara ye. Obu baamuhikireho. Kaheesi yakoimiza bataahi be baakenga: bamuragira okwemerra, kwimukya emikono ha iguru, n'okugarukamu ebikaguzo nk'abandi boona oku baabakozere. Nubwo baamwolekere na Waranta y'okwaza batandika bamwihamu girikooti, amasahu goona baagahindurana, buli akabarukwihamu nibakahandiika. Obu baamugambire okuhindukira kuli baaze n'ebyokujwara bye ebindi yatiga. Ahonaaho yagarra emikono ye hansi, yata omukono gwe ogw'obulyo omu nsahu ye ey'enyuma ey'empali yaihayo basitoora, akaba ali haihi kugihulikizamu Kaheesi omu mutwe baamugurukira baamukwata omukono, ekyaasi kyarugamu kyateera omu rusu, rw'eryato epumpu yacweka. Asiedu na Kaheesi bakwatangana bali hansi bali ha iguru, baitu abaserukale habwokuba baingi kandi banyina n'amagezi g'okukwata abantu ab'empaka baamufukya, ahonaaho obu baamazire okumutaho empingo ha mikono baasoroza ebye byona, bakomaho n'akabundu baamwebembeza naahiija ekiniga kiri ky'okumwita, baamuturukya aheeru y'eryato. Abantu boona ab'omu lyato, omu ndimi n'omu ngambo zaabu, baatandika okubaliza ha iguru ha kigambo kinu, abandi nibagambira bataahi baabu ebi baaruga kwerorra bonka. Asiedu obu yahikire aheeru yayebutika hansi ati buti, yayanga kugenda Baamuteera kunu, baamukora binu yayangira kimu kwimuka-Yabagira ati, "Rundi munyiheho empingo nukwo ngende." Baitu kandi eki bakaba batarukusobora kukikora. Aki baakozire nukwo kuleeta motoka ya Poliisi baamuhimba baamutamu, n'abaserukale baikarra na uwe baamuhikya ha Poliisi ya Butyaba baamuta omu kaduukuru, yarorra omu miteehimbwa. Obu bwakiire nyenkya ha Sabbiiti, Kaheesi agenda kurora omunyankomo we. Kaheesi nk'aba Poliisi boona akaba amanyire muno Oruswahiri. Atandika okubaza na we. Baitu Asiedu akaba anyina ekiniga kingi atarukugonza n'okurora Kaheesi ha maiso: baitu Kaheesi amugira ati, "Tuli babiri itwenka hanu noosobora kumbaliza ebi orukusiima, busaho ou alibikurumiriza." Baitu Asiedu uwe ayegirra ati, "Ci." Kaheesi akaba amazire kusumiikaniza byona yabisorongya omu mutima gwe ati yakora Repoota ei yatwekiire bakuru be ati; Asiedu onu owaabu ni Sudaani baitu aikara naabunga muno omu Uganda. Akarwanaho omu bulemu, kandi oku nuho arukusisa yabonanganiire n'abamu ha bantu ba Uganda nka Katenda. Katenda n'abagenzi be obu baagondeze kwita Kanyonyi bakaseerra omuntu omunyaihanga amanyire kurasa, ou arukusobora kugulirirwa n'omuhendo hanyuma akagaruka akbura n'ensi. Baitu habw'omugisa murungi gwa Kanyonyi n'omugisa mubi gwa Asiedu n'abazinzi abaamuguliriire Kanyonyi akaraswa kabiri koona naalema okufa. Asieduakaba ataine motoka, akagwaho omusaija onu Kamiisi, ou yaisire ijweri, kandi nikisoboka ngu na uwe ataleme kumubonera ha bulemu yamusoonasoona kupangisa motoka ye nukwo emutwale kuhikiriza ekiragaano eki yaragaine na Katenda n'abagenzi be eky'okwita Kanyonyi. Ebigambo obu byahindukire aba Poliisi bataireho na siringi ziri enkumi ibiri n'ebitaano habw'omuntu ou aliranga omuntu ou akaba naasa kuzinda Kanyonyi, Asiedu yamanya ati taine businge, kakuba Kamisi aikara ali mwomeezi, naasobora kugenda naamuranga omu ba Poliisi nukwo atunge siringi ezi. Nukwo Asiedu kugarukayo kusoonasoona Kamiisi kumuleeta Butyaba nukwo ayambuke owaabu Sudaani, baitu batakahikire ha mwaro Asiedu amuteera ebyasi bibiri amwinura. Arubata mairo ina ezi omu mwirima ahika Butyaba araara omu kaju hali akaraarwamu abagenzi abataine bugoonyo, nyenkya aimuka naasara tikiti y'okumwambura, naateekereza ati obusinde bwona abwisire, kandi ati aba Poliisi habaramanyira uwe araaba naayerengya, baitu na hanu omugisa murungi gukaba gutali ha rubaju rwe. Sitiima eyakumutwaire yasiisikara na nyowe naasangwa ndi kunu, na Butyaba hab'wokusisana ekizinga omuntu taine hookwirukira.
monolingual_generation
Continue the following story in Rutooro: Ekindi, omugisa gwatukwata abagenzi boona baasangwa bataahire omu lyato baikaliire balindiriire okwimukya akasumi koona. Nkamanya nti naasemerra kuba aine siringi nyingi omu nsahu ye habwokuba nkamanya nti aikaire ataine eki yakwikozeseze omu ihanga litali ly'owaabu nka kunu. Nikyo tumusangiire n'ekikonjonjo kya siringi za nooti enkumi ibiri. Nimmanya nti obu barabaaga Kamiisi tibaaleme kumusangamu amasasi agarukusisana n'ago agabaihiremu Kanyonyi. Akabundu ako nuko kamu. Nyina obwakaiso oburukusobora okukwasa Katenda, Rubuza na Ruboha, baitu timmanyire omucwi w'emisango obu alisobora kubugenderaho okubaha ekifubiro. Kinu kirisigikira hali Asiedu. Obu alisobora kubarumiriza omu maiso g'omuramuzi. Nimmanya nti hati emitima yaabu tebali kurungi. Nyowe tinyina kugurukyagurukya nti omusaija ogu
omuzinzi nuwe n'omu nagwisikaniize naaruga hansi y'orutindo, ningumya akaba naaruga kurora kururaba rugumire kurabaho motoka. Girikooti na sikaafu ebitumusangire ajwaire nibiikirraniza n'okusoborra kwa Kanyonyi ayatuhaire. Kaheesi obu yamazire kuhandiika Repoota enu anu yagitweka hali bakuru be. Ebyahanyuma Omu Ibaagiro abafumu bakasanga Isasi litaasire ruhanga rwa Kanyonyi kandi litahikire ha bwongo, baakamwongeramu esagama baamwihurra baamutwara okumurwaliza omu kiikaro ky'ensita. Hanyuma y'okwezi kumu baamuraga akizire; baitu bambi akaruga ha munwa gw'ekituuro. Omu Irwaro lindi erya Hoima Kamiisi obu yabaagirwe amasasi agabamwihiremu gakasangwa nigasisana n'agabaihiremu Kanyonyi. Hanyuma ya Sabbiiti isatu ez'okuzindwa kwa Kamiisi waranta isatu ikatwekwa okukwata Katenda, Rubuza na Ruboha. "Barucwera egati rwita aguruka." Empero
monolingual_generation
Continue the following story in Rutooro: Engeso Zaitu ez'Obuhangwa Kikahandiikwa<br>Y. R. K. MULINDWA<br>na<br>V. K. K. G. KAGORO Fountain Publishers P. O. Box 488 Kampala Tel: 256-(41)259163/241112 Fax: 251160 E-mail: [email protected] (C) Y. R. K. Mulindwa, V. K. K. G. Kagoro 1968 First published 1968 Fountain edition 2005 All rights reserved. No part of this publication may be reprinted or reproduced or utilised in any form or by any means, electronic, mechanical or other means now known or hereafter invented, including copying and recording, or in any information storage or retrieval system, without permission in writing from the publishers. Runyoro-Rutooro Our Traditions and Customs This book was recommended for publication as a reader as well as a text for Runyoro-Rutooro Teachers in Primary Schools and Teacher Training Colleges and for adult education by the Runyoro-Rutooro Language and Literature Committee after consultation with and zealous work on it by Mr. L. T. Rubongoya, the final reader of the Committee's manuscripts. EBIRUMU Orupapura Okuranga.. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. Ekicweka kya Kasatu Okurolerra Amagana .. ..... 39 Amata .. ..... 44 Okwecumira Amata .. ..... 45 Okuterura Amata .. ..... 48 OkucundaAmata .. ..... 48 Enjuba .. .. .. .. .. .. .. .. ..... 49 Enkoko .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 50 Embuzi .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 51 Entaama .. .. .. .. .. .. .. .. .. 51 Embwa .. .. .. .. .. .. .. .. .. 52 Ekicweka kya Kana Ebimu ha bisoro by'omu kisaka hamu n'eby'omu maka ..... 53 Ebinyonyi eby'omu kisaka .. .. .. .. .. .. 53 Beene Baabu Munya .. .. .. .. .. .. .. 54 Enjoka.. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 54 Enseenene.. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 55 Enzige .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 56 Ebihuka nyakabara .. .. .. .. .. .. .. 57 Ebikubyo by'Ebisoro n'Ebihuka .. .. .. .. .. 58 Ebigambo Abantu ebi beesisaniriza okuba omu maraka g'Ebisoro n'Ebinyonyi .. .. .. .. 63 Ekicweka kya Kataano Amaka ag'omu businge bwa Ira.. ..... 69 Okuswera kwa Ira.. .. ..... 70 Engoma Nyabahuma .. .. .. .. .. ..... 74 Okulemwa kw'Abakazi aba Ira.. .. .. .. ..... 76 Emigenzo y'Abaana.. .. .. .. .. .. .. ..... 77 Amabara g'Abantu n'amakuru gaago .. .. .. .. ..... 81 Empaako.. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. Ekicweka kya Mukaaga Okusiga Oburo.. .. .. .. .. .. 102 Embibo z'ebintu ebitali bimu.. .. .. .. 103 Amabara g'Ebitooke.. .. .. .. .. 107 Ebikwatwa omu Bairu .. .. .. .. .. 107 Ebikwatwa omu Bahuma .. .. .. .. .. 108 Ebisaka.. .. .. .. .. .. .. .. 109 OKURANGA Okumara obusumi bwingi abeegesa baingi ab'OrunyoroOrutooro mu Primary Schools n'omu Teacher Training Colleges babaire nibasanga obulemeezi bwingi omu kwegesa orulimi runu habw'ibura ly'ebitabu ebirukubazaaho ebintu ebi barukuragirwa kwegesa. Twina okusemererwa okubarangira okuturuka kw'ekitabu kinu eki turukunihira ngu nikiija kumaraho obulemeezi bwanyu obu mubaire mwina okumara obusumi bwingi. Tikiina mugaso okugarukamu omuhandiiki w'ekitabu kinu ebi amazire kugamba, baitu ky'amananu okugamba tuti: gunu nugwo, omurundi ogubandize ebintu by'omu ihanga lyaitu okubazibwaho omu mulingo ogwijuliire kimu biti. Omuto n'omukuru, omusaija n'omukazi ow'omu Bunyoro n'omu Tooro hamu na bagenzi baitu ab'omu mahanga agandi agatuheriire, boona nibaija kusanga omuhimbo omu kusoma ha ngeso zaitu ez'obuhangwa ezinyakurumu ebintu ebirukukwata ha kutandika kw'obukama bwa Tooro, enganda, okurolerra amagana, okuswera okwa ira hamu n'ebyokulya byaitu. Ekirukumanyisa ngu ekitabu kinu tikirukwija kuba ky'omugaso ha baana ab'omu masomero bonka, baitu na ha buli muntu weena anyakugonza kusoma ebitabu by'enzaarwa aheeru y'amasomero; kukira muno aheeru y'amasomero ekitabu kinu nikiija kuba ky'okusoma eky'omugaso hali abantu bakuru abaakaruga kwega okusoma bwino hamu n'okuhandiika. Nitubagondeza okusemererwa omu kusoma kwanyu. Y. B. M. Rubombora, Secretary, Runyoro- Rutooro, Language and Literature Committee June 11, 1965 ENTANDIKO Nkatandika kwijwamu ekiteekerezo ky'okuhandiika ekitabu ha ngeso n'ebiteekerezo by'abantu ab'omu ihanga lyaitu obu nkaba ndi mwana ninsoma. Okubanza nkaba n'okusemererwa habw'ebintu ebyakorwaga ekiro omuka y'owaitu. Twaikarraaga n'abaana bagenzi bange tukoikya, rundi tuganikya. Okuruga ha kyoto aho nabyamaga nkyanganukire muno. Hanyuma obu nagenzire ninkura natandika kusemerererwa orubazo rw'abasaija bakuru nibahanuura ebya ira, kyonka nkazoora ngu haroho n'abakuru abandi abatamanya kuhanuura. Okusoma ebitabu by'ebyafaayo n'enganikyo omu ndimi ezindi kikaanyolekera kimu nkooku na itwe abantu ab'omu ihanga linu twina ibanja ly'okuhandiika ebintu by'ensi yaitu. Ebyafaayo nibyo byoleka ngu ensi nanka okuruga obusumi nanka yakoraga ebintu nanka rundi ekaba eri omu mulingo nanka. Omubusumi bunu abamanyire ebya ira nibagenda nibakeeha kandi abaana abato tibaina mwanya gw'okwikara omuka kubanza kumanya eby'engeso z'abantu b'ihanga lyabo. Obu bagenda omu masomero batandika kusoma ebintu ebindi eby'amagezi. Ekirukumanyisa ngu hanyuma y'emyaka nyingi baijukuru baitu ab'obusumi burukwija baliba beegesiibwe muno, baitu tibaliba n'ekyokwijukirahoga engeso y'abaisenkurubo n'amatembero g'okukura kw'ensi yaabo oku gaagenzire nigahonderana. Abeegesa baitu batugambira ngu omuntu atamanyire engeso z'ensi y'owaabu tatunga ky'okulengesaniza nakyo, obu arora ekikozirwe ab'ihanga erindi. Ekindi omuntu ogu taba n'eky'okunyimirizaaho ihanga lye. Abanyamahanga abagenyi basobora kumukaguza ebintu nibimulema kubibasoboorra bakeetegereza kurungi. Nahabweki nyina okunihira nti ekitabu kinu kiraakoonyeraho kake okwihaho obulemeezi bunu obutegeriize abaana baitu ab'omu biro by'omumaiso. Ninsiima n'obuculeezi abantu ab'embabazi abampaire ebintu by'okuhandiika ab'omu biikaro ebitali bimu. Okukira muno ninsiima omugurusi wange n'omukaikuru wange abaarugireho habw'okunyeekambisa n'okumbaliza eby'okuhandiika, kandi ninsiima n'abantu b'omuka y'owaitu abato n'abakuru abampaire hamu n'okunsorooleza ebyokuhandiika kumara omwanya mukooto. Hanu nyina okusemererwa okubamanyisa mugenzi wange Kagoro ou tuhandiikire hamu ekitabu kinu. Ningumya habw'okwehayo kwe okugenda emihanda nyingi kusorooza eby'okuhandiika n'okunyeekambisa omu rubazo rwe, nuho harugire omulimo gunu kuhwa. Niinyongera kusiima n'okuhaisaniza obantu boona abampaire eby'okuhandiika. Noobu ndaaba ntoolekere ibara Iya buli omu, baitu abarungi boona tiinyina ou nagire. Ninsiima muno obukoonyezi bw'EkitongoIe ky'Ebyengesa hamu n'Ekitebe ky'Ebyenkiraanura y'Okuhandiika OrunyoroOrutooro habw'okugarukamu kutereekereza empandiika n'okuteera ebigambo omu taipu. Abaana abarukwija kusoma ebintu ebiri omu kitabu kinu nitubagondeza okuruga hansi baina omuhimbo n'okutamu ekitiinisa engeso y'ihanga Iyabu. Omu kumaliriiza kambamanyise nti ekitabu kinu kihandi ikirwe habw'okwijukirahoga engonzi enyingi ezi ngonzaamu EKA Y'OWAITU N'IHANGA LYANGE TOORO. Y. R. K. Mulindwa EKICWEKA KY'OKUBANZA OKUTANDIKA KW'ABULEMI BW'ABABIITO Ensi ira ekabanza kulemwa Abatembuzi, hanyuma Abacwezi, mubwo haakurataho Ababiito. Banu nubo abakama abatembuzi (ikumi na munaana, oruganda rwabo Bagabu kandi owa hampero owa ikumi na mwenda oruganda rwe Muranzi. Akateera engoma Isaza Waraga Rugambanabato obu yabuliire okuzimu owa Nyamiyonga): Kintu Kakama Twale Hangi Ira lya Hangi Kazooba ka Hangi Nyamuhanga Nkya I Nkya II Baaba Omukama Bukuku akaitwa omwijukuru Ndahura nubwo yayeteeka hakitebe kye. Nyina Ndahura nuwe yali Nyinamwiru muhara wa Bukuku kandi ise yali Mucwezi ibara lye Isimbwa. Banu nubo abakama Abacwezi: Ndahura yaikaraga Mubende (Buganda) Wamara yaikaraga Bwera (Buganda) Abacwezi obu baizirwemu omugayo n'ebibi, bakeegoromora, ensi baagisigira abaana baazaire Bukidi okugirema. Abaana banu bakazaarwa omucwezi Kyomya hali omukazi Nyatworo Omukidikati, oruganda rwe Mukwongakati naazira engabi. Ganu nugo amabara gaabo: Nyarwa Rukidi Labongo Mpuuga Barongo Kato Kimera Kiiza Abaana banu baali Bacwezi kyonka bakeetwa Babiito habw'omuti Biito. Nyatworo obu yatwekerwe ise yamwombekera akaju omu zigati ha muti Biito. Nubwo abantu baatandika kugamba bati "abaana ba Biito", "aba Biito". Abacwezi bakasiga baaragira abafumu Karongo na Nyakooka okugenda Bukidi kutabarra Ababiito abo. Obu baizire, Rukidi Mpuuga nuwe yateera engoma yaba Mukama wa Bunyoro kandi yagabira bagenzi be ensi kulema nk'abaamasaza be. Nyarwa akajwekwa obw'Okwiri, Kato Kimera yaheebwa okulema Muhwahwa (Buganda) kandi Kiiza yalema Busoga. Hanyuma Kato Kimera akaba Mukama wa Buganda tiyagaruka okulemwa Omukama wa Bunyoro. Okuruga ha Mukama Rukidi Mpuuga okuhika hali Omukama Tito Gafabusa Winyi IV C.B.E., Bunyoro yakahikya abakama abiri na mukaaga. Kandi okuruga hali Kato Kimera okuhika hali Kabaka Muteesa II Buganda yakahikya abakama asatu n'omu. Kyebambe Nyamutukura Rubongoya Rwabunyana Omukama wa Bunyoro owa ikumi na mwenda nuwe yazaire Olimi Kaboyo Kasusunkwanzi Omuhundwangeye Omukama wa Tooro ow'okubanza. Okuruga hali Kaboyo okuhika hali Omukama George Rukidi I Rugoonyomumbundu, Tooro ehikize abakama bana. OKUBANZA KW'OBUKAMA BWA TOORO Omukama Olimi Kaboyo Kasunsunkwanzi Omuhundwangeye nuwe yali mukama wa Tooro ow'okubanza. Yali mwana w'Omukama wa Bunyoro, Kyebambe Nyamutukura, kandi obu Omukama onu Nyamutukura nuwe yalemaga na Tooro. Nyamutukura nuwe yalemaga na Tooro. Akaba ahaire omwana we Olimi Kaboyo ensi y'ebisunsu, Myeri. Kaboyo ensi egi yagigonzaaga muno, nahabweki yaikaraga naaruga Bunyoro naagibungira. Obundi yarugaga Myeri abunga Tooro (Burahya); omu kubunga munu, akeetegereza abantu oku barukumugonza muno okuba mukama wabo Abantu ba Tooro noobu baraaba baalemwaga Omukama wa Bunyoro, bakaba batarukukigonza kandi akaba abali hara muno, atarukubamara bujune. Nahabweki bakasemererwa obu baayeetegeriize Kaboyo oku arukugonza kuba mukama wabo kandi baamuraganiza kumurwanirra obu alyemera ise. Ekiro kimu Kyebambe Nyamutukura akatuma Kaboyo okuruga Bunyoro okwija Tooro na Mwenge okuteera ente z'omukama; oku nukwo okusoroora omu bantu ez'okuhembera Omukama. Gunu akagufoora mugisa gwe gw'okwema: obu akaba naija yasaba abanyaanya baamwibira ebikwato by'obukama yaija na byo abiserekere. Kyetegereziibwe ngu haaroho abaamanyire Kaboyo oku arukwija kwema baitu baalinda ensita kandi abandi batamanye. Nubwo ohurra ayamanyire naateera enanga ati "Ebitamanya bya Kahunge, Bunyoro kandi ebisema bya Rwamwanja bikagira agiire kuliisa, ntamanya agiire kwema". Kaboyo obu akaba naateera ente akatata, yagumya abantu oku beeteekaniize kwo kumujwahukira kuba mukama waabo. Obu yamazire okusoroora ente tiyagenda na zo Bunyoro. Akeerwaza yanywa enjuba yatanaka esagama nukwo aba yaizire na bo baleke kukenga ngu asigaire kwema, bagende barange ngu alemerwe kwo. Ente obu zaamazire kugenda, Kaboyo yaramagira owaise Nyabongo Mugenyi owaakaba naalema Mwenge, ekicweka eki ekya Nyamabuga. Bakarwanira ha kyambu Nyakwisi ha kiikaro hati ekirukwetwa Kyamugenyi, habw'omubiito ogu Mugenyi. Kyebambe Nyamutukura obu yamanyire Kaboyo oku ayemere, akazinisa ihe lyagya okumuramagira Tooro. Baitu akalitanga okumuhambya kakuba acwamu kwiruka ngu habwokuba yarwaraga ekifuba. Bakarwanira omu kiikaro Bwabya, hanyuma baarwanira Mandaku. Mandaku nuho ihe ly'Omukama Nyamutukura lyasinguliirwe, lyakuba lyagaruka Bunyoro. Abakuru bagamba ngu omu bulemu bunu, nuho haatandikiire Abatooro ekibeeta "Abahenda". Habwokuba abasaija ba Kaboyo Omukama obu baamwehemberaga bamuhendera omuhanda, hanyuma baatandika kweyeta "Abahenda", Abahenda aba kara bakahenda ebiti baitu aba hati babagamba bati, "Bahenda ebiti ngira bahenda abantu". Omukama Nyamutukura ataikale okuhikirra Omutabani. Kaboyo obu yanyagire ente Busongora, akazitwekera ise okumurabuka, nubwo na ise na uwe yatweka Kazooba, nyinarumi Kaboyo okuba Omujwarampeeka. Omukama Kyebambe Nyamutukura obu akaba ali haihi kutuuza, akatumaho Omutabani Kaboyo kugenda Bunyoro kuteera engoma. Kaboyo akanga, yagamba ati, "Engoma yange enu niyo Butwarane, nintwarana nayo". Kandi Abatooro na bo batamwikirize kubasiga akagenda Bunyoro. Habwa Kaboyo kwanga, engoma ya Bunyoro ekateerwa mugenzi we Nyabongo Mugenyi. Nyabongo yali mugurusi amezire enju, kandi yagonzaaga muno kuliisa ente kukira kulema abantu. Kaboyo Omuhundwangeye Omukama wa Tooro ow'okubanza ataramibwe "Zoona Okaali". Akakira okwikara Nkaabwa na Mwaro, Nyagwaki; omu isaza lya Busongora, kandi egasani ye eri Kagoma omu isaza lya Bunyangabu. Kaboyo akalema Tooro nk'omu mwaka gwa 1830. OKURWANIRA ENGOMA BUTWARANE Omukama Kaboyo obu yatuulize, omu nsi hatabemu businge. Abatabani bakamara omwanya mukooto nibarwanira engoma. Kubanza mutabani wa Kaboyo ibara lye Kazaana Ruhaga nuwe yajuumwire engoma. Nubwo owaise Nyaika Kasunga agamba owaise Kabuzi kumukoonyera kubinga Kazaana ha Kitebe. Kabuzi yayanga yagambira Nyaika ati "Busaho bulyo bw'okurwanisa Kazaana, kaateere engoma habwokuba itwe tukamara kugwetwa ensi zaitu". Kazaana Ruhaga akaba ali musaija mukuru muno, kandi yagonzaga muno kwikara abyamire, nubwo ohurra nibamugamba ngu "Rubyama rwa Kaanyange abyama n'ente tiimurasa". Abahuma Abasongora batagonze kulemwa omugurusi arukwikara abyamire, baayeegombaga Nkya kubaha bakalemwa omusigazi Nyaika Kasunga. Nahabweki, eki baakozire nukwo kuragaana na Nyaika baamuraga obukoonyezi kurwanisa Kazaana nukwo uwe akateera engoma omu kiikaro kye. Abahuma bakatiina okuramagira Kazaana omu kikaali kye. Nahabweki bakacwa amagezi baagamba Nyaika kwerwaza, nubwo baatumaho Kazaana ngu owaso w'okufa noobu otaamusange. Kazaana obu akaba ali omu muhanda naagenda kurora Nyaika nubwo Abahuma baamuyookiire kumurwanisa, abandi bairuka baagota ekikaali kye. Kazaana bakamubinga baamuhikya Kibaale nuho yarabire naagya Bunyoro. Obu bakaba nibamubinga yateerra yagwa, nubwo wahurraga abairu ba Nyagwaki nibateera orunyege ngu "Kyahika ha ibaale lya Kibandwa kyajuma kyagwa kiti, "Ai! bambi! Ai! bambi! Rukanyirwa." Rukanyirwa nuwe yali nyina Kazaana. Kazaana akakyena Tooro yagamba ati "Nyowe muntuzire kubyama inywe Abahenda Tooro munu mulifa mwemeriire." Obu yayeebingire Omukama wa Bunyoro, akamujweka Rusekere, Bulera. Kazaana nuwe isenkuru Omubiitokati Kajobe owa Musuuga, Buliitwa. Nyaika yali musaija w'embabazi ataite Rukanyirwa nyina Kazaana, akamuganyira yamuleka yagenda. Kabuzi owaataragondeze kuharanganiza Kazaana, obu yahuliire ebya Nyaika akozire yabiihirwa, yayeekoramu, yazinisa amahe abiri, erya kabiri
yaligendamu, okurwanisa Nyaika. Obulemu bwali bw'amaani muno, kandi n'abantu baingi muno bakafa. Ngu ha baarwaniire Kaseese empanga z'abantu na hati hoona noosobora kwirora igarangataine. Hanyuma y'okurwana omwanya mukooto, Nyaika akasingura Kabuzi, yaguma ha ngoma ye. Nyaika atakole kubi abaana ba Kabuzi akabatungisa. Omubiito onu Kabuzi nuwe ise Rabwoni kandi Rabwoni azaara, Yosia Mainuka na Kamondo. Yosia Mainuka nuwe ise Omubiito Yosaamu Kabuzi owa Nyakasura kandi Kamondo nuwe ise Omubiito Paulo Byembwa. Nyaika obu yamazire kusingura abaise, Kazaana na Kabuzi, na bwo hatabeho businge omu nsi kutwara omwanya mukooto. Owaise Kato Rukidi akamuramagira kumwaka engoma. Okubanza Kato Rukidi, akagenda Ankole yazinisaayo ihe ly' Abanyankole. Ihe linu lyali ly'amaani muno, nahabweki Nyaika akaliiruka yabura, nubwo baasiga Kato ali ha Kitebe naalema, bayegarukira owaabubo Nkole. Nyaika obu yahuliire abaateeraga Kato ekitigi bagarukire Nkole, yagaruka okuruga Mbooga, nubwo Kato yairukira Buganda. Kabaka Muteesa Mukaabya obu yamuhaire ihe ly' Abaganda, Nyaika yairuka yasingirwa Busendwa, Bwamba. Obu Abaganda abamu baisirwe ekisura, abandi bagarukire Buganda, Nyaika akagaruka kwerwaza, nubwo yabinga Kato yairukira Bunyoro. Bunu obwemi nubwo ohurra abasaija bakuru nibagamba ngu "Eky' Abaganda ba Kato". Hanu kigambwa ngu Abaganda habw'okubanza Katwe ha nyanja y'ekisura, buli kintu kyona eki baalyaga baakiriisaaga ekisura. Kwija kuhika Kikorongo iroho likaba libakwasire, nukwo kunywa amaizi g'ekiyanja eki gakabaita. Kato obu yairukiire Bunyoro atagaruke kurwana, kandi Omukama wa Bunyoro akamujweka Kibaale. Yaikaraga omu kiikaro hati ekirukwetwa Kyakato, nuho yafeeriire, yaitwa omusaija Wamara. Kato akaba atali w'embabazi nka Nyaika, akakwata bagenzi ba Nyaika yabaita yabanaga omu kiijongo Kaitabarogo. Omukama Nyaika yaikaraga naatiina ngu rundi Kato asobora kuruga Kibaale naagaruka naamurwanisa. Nubwo Omusaija Wamara obu yamanyire Nyaika oku arukutuntura naatiina Kato kugaruka kurwana, nubwo yagenzire Kyakato yaita Kato, naateekereza ngu kiraasemeza Nyaika kuhurra aisire omunyanzigwa we. Kinu kitasemeze Omukama Nyaika na kake. Akaba naaserra kwita Wamara baitu yairukira Butuku yayeesereka. Kinu Wamara eki yakozire nikisisa eky'omusaija tusoma omu Bbaibbuli ayaisire Saulo habw'okuteekereza ngu kiraasemeza Daudi. Omukama Nyaika akaikara omu biikaro bingi baitu ekimu hali byo nikyo Kigarama omu isaza lya Bunyangabu. Egasani ye eri Burongo Bunyangabu. Hanyuma ya Nyaika kutuuza Kaabaleega Omukama wa Bunyoro akaramagira Tooro yahamba Olimi Mukaabirere mutabani wa Nyaika I yamutwara Bunyoro, hanyuma nubwo yamutwara Busoga. Olimi Mukaabirere akaba agenzire n'owaise Zekereya Kalema Musuuga, kandi akafa omu businge bwa Kyebambe ali ha ngoma. Obu yafiire, Kyebambe akasaba omurambo gwe, baaguleeta baagutabaaza Kitini, Bunyangabu, haihi na Igasa. Mutabani wa Nyaika ondi Mukaarusa akeemera Nyagwaki na uwe Kaabaleega yamuhamba yamutwara Bunyoro nuho yagwire. Kasagama, Kyebambe, mutabani wa Nyaika, akasuuhuukira Nkole naatiina Kaabaleega kumwita. Obu Kasagama Kyebambe, akaba ali Nkole, nubwo Kakende Nyamuyonjo, mwijukuru wa Kaboyo, owaakaba azaahiire Buganda yaleesire ihe ly' Abaganda lyarwanisa Abaruusuura ba Kaabaleega lyababinga Tooro. Akasimba ekikaali kye Kisoomoro Bunyangabu yalema Tooro omwanya gw'emyaka nk'esatu. Nubwo hanyuma Kaabaleega yatwekere ihe lindi lyamubinga yagaruka Buganda nuho yafeeriire. Omu businge bwa Kasagama, Kyebambe, amagufa ge gakaleetwa Tooro, egasani ye eri Masika Bunyangabu. Omubiito Kasagama, Nkole akaba agenzireyo na nyina, Vikitoliya Kahinju Omubboopikati, n'abantu be abandi baingi. Banu nubo abamanyirweho: Bagambaki ise Rujuga, Musukali na Kanyambwa, Kanyampaka na Mukaarusa na Kyonzira abaana ba Mayuuya, Korokoro ya Kaabagambe na ise Soofu Rubahuura. Omu businge obu, Nkole ekaba neeremwa Ntale, Nyina nuwe yali Kibooga Omusongorakati. Yali Mubiitokati wa Busongora. Kaabaleega obu yayeetegeriize Omubiito Kasagama oku ali Nkole, akatumaho Kibooga naamwesengereza okwita Omubiito ogu n'abantu be, kandi yamwijukya okuhoora enzigu habwokuba Nyaika akaita ise Kibooga na beene baabu, oku Busongora. Kyebambe bakamucwisa baamutwara Buganda baitu abaana b'Omukama Musukali, Kanyambwa, Kyonzira na Mukaarusa bakakwatwa baitwa. Bagambaki ise Rujuga na we akaitwa. Buganda Omubiito Kasagama akaikara na Byakuyamba Omutwara, ise Nasanairi Kagwahabi anyakuzaara Yonasani Nyamugabwa. Omusaija onu Byakuyamba yali mukuru w'ihe lya Kabaka wa Buganda, kandi nuwe yayeebembiire Omubiito na Nyina yabahikya hali Omujungu Kapitaani Lugada yabamurangira. Obu Lugada nubwo akaba aizire juba, ohurra Abahuma nibamuzina bati :- Akaleetwa ogwa Cope na Bugungu. Akaija naakeetera enyanja Akaija n'ebuurwa y'enkwanzi Engoma yazaahura Rubinga. Obundi bamuzina bati:- Akaleetwa ogwa Cope na Bugungu. Yaija naakeetera enyanja Kapitaani naataho omukono Engoma yazaahura Rubinga. Abazini b'ente, kinu bakizina nibaijuka omucwezi Kiro Muhimba, ayarugire Bukidi, noobu baraaba baakizinire omu busumi bw'Omukama Kyebambe. Omubiito Kyebambe na Kapitaani Lugada bataleetwe ogwa Cope na Bugungu. Obu baahikire Katwe, Omubiito yayoleka Lugada enyanja y'ekisura. Kapitaani Lugada akakaguza Omubiito ati, "Ensi yaawe eraha?" Omubiito yamugarukamu ati, "Enyuma y'ensozi oku nsi yange kandi n'omumaiso ha turukugya na yo nsi yange." Nubwo hanyuma baarwanisize Rukara rwa Magiigi Omunyoro wa Kaabalega owaakaba naalema Busongoroa. Obu baahikire Muhokya baarwanisa ihe lya Kaabaleega erikaba ligabiirwe Kiiza kya Ireeta na Munyaara gwa Nyakabiito baalibinga ebiro 9/8/1981. Hanyuma hakya 14/8/91 Kapitaani Lugada yakwata ogwa Mbooga okugya kutabarra abaserukale b' Abanuubbi. Obu yagarukire Buganda omu nsi yasigamu enkomera z'Abanuubbi okugirinda. Zinu nizo enkomera yasigiremu: Orukomera rwa Rugonjo Kibaale Orukomera rwa Katwe Orukomera rwa Kyeganywa Orukomera rwa Njara Orukomera rwa Kagufa Kinyantale Orukomera rwa Kicumu Nyakabimba Orukomera rwa Nsorro Kiijura Orukomera orwa musanju rukaba nirulemwa Omunuubbi Fende Ruharaga na Kaamayenje isenkuru Bakara ayali wiisaza, Mwenge. Hanyuma y'okugarurwa ha ngoma ya ise Omukama Kyebambe akabanza obu kurangaara Kijanju nambere hati hali Ekeleziya. Obu yarugire Kijanju yaija yarangaara Kiculeeta nambere barukweta Kiteete. Aho akamaraho omwanya gw'emyaka nke. Abaalindaga ensi obu baamazire kuruga omu nkomera za Lugada, Kaabaleeega amanyire ngu busaho baserukale, akazinisa ihe lyagabirwa Rwabudongo Karurwa Nyamutaliibwambwa okwija kuseesira Tooro. Eki nikyo beeta ekya Rwabudongo. (Obu Byakuyamba akaba agarukire Buganda). Abaarangire ihe linu nubo Kazooba Omugahi na Kaamayenje Omusiita. Omukama akaba abajwekere Mwenge haihi na Kyabaranga, kandi nubo babandize kurwana n' Abaruusuura. Engoma yagamba, ihe lyazinisibwa, Rufunyeemanzi, Omukama, yaligendamu wenka. Yasimba Hamugoma Kinyaibumba, embundu zaagamba. Omujaasi yali Zakaliya Kibogo, Omugweri. Bakatandika kurwana okuruga esaaha ina za nyenkya, okuhikya esaaha emu y'ekiro ihe lya Tooro obu lyabingirwe. Likabingwa habw'endwana etamanyiirwe ey'okubyama hansi, ey'Abanuubbi Karasiire na Kaamutoonyiire abaateeraga ebbuluuzi y'Omukama omu kitongole ekijaasi. Omu akafa, ondi yahutaara omu kasumi ako. Ekikaaliky'Omukamakikookebwaesaahaibiriz'ekironukwo Abaaruusuura baleke kukitwara. Nyinoomukama n' Abago n'abandi bakakwata ogwa Rubona kugenda Nyagwaki, kandi abandi bakakizibwa okusingirwa Rwenzoori. Abaruusuura bakasiisira hansi y'orusozi, Omukama na uwe yatemba ha rusozi Kinyampanika yasiisira. Obu bwakiire nyenkya Abaruusuura baatemba orusozi baarwanira Kinyampanika. Aho nuho Omujaasi Kibogo yahutaaliire. Hanyuma Omukama yatemba orusozi rwa Mitande, Kalengiire. Abaruusuura baatema orukande Kazingo. Abatooro obu baamazire kurora ngu tibakyasobora, Omukama baamutwara omu rusozi rw'owa Rwandiika nukwo arabeyo asirimuke enyuma. Obu yasirimukire yagenda omu nsi y'Omwamba Omutongole, Bubugaali, erukwetwa Bundikisaale, Bwamba. Hahingwireho ebiro bibiri Abaaruusuura baatemba orusozi kwija kurwanisa omukama nubwo ihe ly' Abatooro lyabakunuukirra baarwana. Abaruusuura baababinga, hanyuma batema orukande Butaama. Omukama uwe yatemba orusozi omwa Kiseenene. Aho nuho Abaruusuura baamanyiire ngu Kaabaleega takiri omu rubuga rwe; baaraara nibagenda Solisoli. Okuruga aho obusinge bwaija. Omukama yasinguruka okwija okusimba Baranga gwa Kyezire habw'orubuga kurusiisa, kurwokya. Obulemu obu bukabaho December, 1893. OKUTABAAZA ABAKAMA Abakuru batungambira ngu ira Omukama obu yasaasaga abatali b'omu kikaali tibaakimanyaga, kyatwaraga ameezi ana batakimanyiire kimu. Kyaziraga Omukama okwefeera akaitwa orufu, nahabweki obu yabaga ali haihi kufa yanywaga omubazi KATARAAZA gumusonga. Omubazi gunu yagunywaga n' Abago be, baakiganzi. Obu yakabaga Omugo Omukwongakati amucwa enono kandi amumwa n'isoke; nubwo omutabani arukwija kugwetwa ainikiza ente, mugabuzi, etakafiisaaga, akama amata omu kisahi agata omukanwa ka ise afiire. Abaabaga batamanyire araagwetwa baamumanyiraga ha mukoro ogu ebiro 4 rundi 10 bihingwireho. Omutumbi gw'Omukama baagwihamuga ebyenda babitwara babiziika omu nyanja rundi Buleega. Batemaho orusaya, oru nurwo rwakolerwaga egasani. Omutumbi gwona baagutalikaga gwoma. Baabaagaga enimi bagiihaho omuguta numwo baguzinga. Omuguta gunu gwalindwaga gwikaraho kuhikya omubiito omugwetwa atiire engoma, nuwe yagutabaazaaga. Isoke, ebyakeeri, ebyara, amaino g'obuto, ebicwanta n'ebindi na byo byaziikwaga owabyo byonka, nibatiina kubura, habwokuba baabaga nibanihirayo obwemi omumaiso. Okwezi kwa kana kubonekere omwihwa omu Babiito yatembaga ha rusu rwa Kaaruziika, aina amata omu kisahi, anaga hansi icumu Galengera, eriikara omu rusu rwa Kaaruziika, n'amata agaata, ateera enduuru naagamba ati, "Ekyaro kyaburwa abakama, amata gaatikire, obwire bwaira kabiri, ekibi kigwire: Omukama atuulize." Kiranga okutuuza ogu baamwitirayoga ha rusu rwa Kaaruziika. Bagamba ngu ayatiire enduuru ya Kaboyo ataitwe akairuka yabasiga. Omu kikaali amata obu gaatika bagamba gaseesekere habwokuba hali bo okwatika kyoleka okufa kw'Omukama. Ha nduuru aho nuho abantu boona baamanyiraga, bateera empamo, n'abarukwema beema. Omuragwangoma agwetwa, hanyuma bamwita, nubwo ayakamiire ise amata agwetwa. Obu amara kujuumura, aramagira abeemi. OKUJUUMURA Omukama obu atuuza omwana we ateera engoma, agaruka omu bigere bye. Kinu kyabahoga hanyuma y'okutabaaza ise n'okusingura bagenzi be Ababiito abaabaga nibarwanira engoma ya isebo. Omubiito arukwija kujuumura engoma ya ise yaikaraga owa Nyinarumi kuhikya ekikaali baabaga nibamwombekera kihoire kandi n'ekiro ky'okugweterwamu kihikire. Ekiro ky'okugweterwamu obu kyahikaga, bamumwa isoke, bamucwa enono hanyuma bamwogya. Omu bwire bw'esaaha nka mwenda baamuleetaga omu kikaali ekihyaka bamuhimbire nibamwiha owa Nyinarumi. Obu baamuhikyaga Mugabante ha Kaswa yayeebemberwaga Bamuroga anyakurolerra irembo, hamu n'abafumu Nyakooka, Omusuuli, na Kasoira Nyamumara, Omutwairwe, nihakurataho n'Omubiito ow'ekitabu kya Nyarwa Omuliirahaiguru Amagufa Nigakunkumuka. Omu irembo eri Mugabante, abafumu abo baasarraaga empongano, enimi Rutale n'enkoko Rweru, kandi Omubiito wa Nyarwa yaraamaga ati, "Ai Nkya ya Nkya ruzaarabagabe, ai Nyamuhanga wa haiguru na hansi, ndeesire Omukama onu kujuumura empango ya ise. Baitu obu araaba atasemeriire kandi engoma etali ya ise na isenkuru, obu araataahamu emururumire kandi noobu araagitoma eyeezinde etatoma". Hanyuma y'ebi nubwo baagurukaga esagama y'ebihongwa Omukama naataaha na Mugema amuli enyuma. Obu yabaga nairra haihi n'Omusanga Omubiito wa Nyarwa na Nyakooka na Kasoira baayongeraga okuraama ebigambo nk'ebya kara obwa kabiri. Nubwo Omubiito wa Nyarwa yasabaga Mulimba Omusiita engoma Nyalebe agimuha. Omubiito onu yabanzaaga agiteera nukwo n'Omukama agitomaho emirundi mwenda. Obu yamaraga kutoma Nyalebe atomaho Kajumba nayo emirundi mwenda hanyuma asinga ha Nyamyarro. Kiro eki yaraaraga atabalize kandi abyamisa orubaju rumu rwonka busaho kuhinduka. Omu mwanya gw'esaaha nka mwenda ekiro Omwambukya yamwimukyaga aruga Kaabagarama araihya ha Kihango omu Kaaruziika kuhikya obwire bukiire naagenda Kyambukya naasinga ha kitebe. Kabwizi, hanyuma naayambuka. Obu yarugaga Kyambukya agenda, Kaabagarama ayambuka omukanwa n'omu mabone. Abaswata bamujweka engaaju, Omugo wa Kaabagarama Omubboopikati amujweka enkwanzi omu bikya, ha maguru na ha mikono. Okujwara kuhoire agenda omu rusiika Kaaruziika hanyuma aija ha mulyango ha yasangaga abanyamirwa n'ebikwato. Omu bwire bunu Omubiito wa Nyarwa yaraamaga ati "Ai! Nyamuhanga, Ai! Kazooba ka Hangi linda Omukama ahangirize, atunge, azaale, ahwite". Obu abajwarakondo baabaga beeteekaniriize Mugabante, kandi obu empango eri ha Kaswa eri haihi kutoma, eyeehinguliriziibwe abantu hamu n'abanyamirwa Omukama arahizibwa okurwanirraga ihanga, obutasoroora omu bantu, okucwa emisango omu bulyo n'okukuza enfuuzi. Hanyuma nubwo Omubiito wa Nyarwa amuseesa amagita ha mutwe, agaruga Omumuti. Nubwo bamujweka ekikomo Ziriboya n'orukwanzi Rwendero. Omugo Omukwongokati amukwasa endembeezi erumu omwihura, omwaza, omuhabura, n'omusekera, aihamu ayeesiiga omu mabona, n'omu mabega emirundi ena. Nubwo arukwa ibara ly'Obukama n'empaako yaho, ajwekwa ekondo Rwobusungu hanyuma ajwekwa ekondo ezindi, obu ihwa hampero ajwekwa ekondo Kasusunkwanzi ikara ha mutwe gwe. Omuheesera nuwe akora omulimo gunu ogw'okumujweka ekondo. Omu bwire bunu nubwo Omujwiga amujweka enkaito Biganja. Omuhagane amukwasa icumu erihango Kinegena okurwanirraaga ensi n'okwitaga araamwerengerraaga. Akwasibwa engabu y'Obukama Biseegeege neemanyisa okurwanirra ensi ye hoona hoona ha araahurraaga obwemi, kandi akwasibwa Busitama empirima neemwoleka okucwaga emisango omu mazima obutasobya nkooku empirima esara hatali kusobya. Akwasibwa omwigo Kaliruga n'orukoba, nibimwoleka abaraasobyaga boona alekege kubaita, abandi abateerege, kandi bamukwasa ekijunju nikyoleka okusobya omu bantu oku kutaingana, abandi abateerege n'ekijunju. Akwasibwa enfuka nukwo abantu be balime, baleke kwitwa enjara, kandi akwasibwa omufuko Ndayampunu n'obuta Nyapoogo arwanirreege ensi ye, kandi endyanga Rutanga ei akwasibwa emuragirra kusuuburaga nukwo aleke kuburwa ebi araahaga abantu be abaraamulirirraaga obujune. Haroho ebintu bingi ebi akwasibwa baitu binu nibyo ebimu hali byo. Ebi bihoire Omukama yarugaga ha Nyamyarro ahinguraho Omusanga asangaho Omubiitokati Kaabatongole amukora ekurwa, inoni, n'obutaka. Yabihyangaga omu maizi agaarugaga Mubende omu iziba ly'Omucwezi Ndahura. Ebintu ebi yabimukoraga ha buso, ha bunenero na ha matama gombi, Yakwataga omurwoho rundi orurumu omwihura, omusekera, omweza n'omuhabura abiibika omu maizi amiisira Omukama. Yayaturaga amakuru g'emihambo egi: Omweza ngu engoma kwereza Omukama akatunga, akazaara, omwihura kumujuna n'ensi ye, omusekera ngu asekerwe Nkya n'abantu be. Omukazi onu ayakoraga omulimo gunu yahaabwaga obutaka n'ebintu bingi kandi kyaziraga kugaruka akarora Omukama. Ebi obu byahwaga agenda omu rugo ayeebembiirwe enzini ya Rwotamahanga, entimbo niijuga, n'amakondere nigaana. Obu yahikaga Mucwa asimba ha nkeeto y'enyana; asangamu Batebe mugole wa Mucwa hamu n' Ababiitokati. Beemerra Batebe akwata Omukama ha ibega. Obu yarugaga hanu agenda Kyakato, Kyamunuuma na Kanaiguru omu rugo. Abantu boona bamanyisibwa baija omu rugo mbere Omukama asingire. Nubwo yacwaga emisango y'amabanja ebiri, abaasingaga banywegera ebitale bye. Hanyuma buli Mujwarakondo airra haihi na we anywegere ebitale. Omukama yakubaga asimba Kaamurweyo, n'empango eruga ha Kaswa emusangayo neereetwa Mugabante. Aho Omujaguzi Omusiita agitoma emirundi mwenda nubwo Kaakahuka Omubwiju we ateera enduuru naagamba ati" "Ebyemi, ebirogo, ebinyamahanga bikwenza ki Rutuuroomubyemo Emanzi y' Akiiki?" Nubwo ahonaaho omusaija ow'Oruganda rw' Abaliisa ayeebuga engabu Rukidi Mpuuga erukwetwa "Mugidu". Omukama agaruka Kaaruziika asimba ha nkeeto erukwera akwasa, Omugo Omukwongakati ebisusu by'omwani abaire naafuutana. Hanyuma asinga ha Kitebe Nyamyarro Omuheesera amwiha ekondo ha mutwe agita ha bibero bya Nyinoomukama agyahule. Omukama akuba agaruka omu nsiika, Omugo Omuliisakati amukwasa ekisahi aboneka amata asingire ha kitebe Kaizirookwera. Obu amara kuboneka amukwasa ekigaase ayeesusura emigazi, ekikarabo akyesusuze omu ngaro. Asinga ha kihango hanyuma agaruka ha Kaizirookwera nuho asinga. Omugo omwitirakati amwoleka ekisaabu Nyamutungo n'ekiibo Kaguli. Omukama aruga omu nsiika agaruka ha mulyango. Omubiito wa Nyarwa na Bamuroga baduumira abantu okuhurraaga Omukama ogu, okumutamu ekitiinisa n'okumwesiga. Obu baamaraga okuduuma abantu boona baaramyaga bati "Ngundu Zoona Okaali" kandi bamuswagirra. Hanu yakwasibwaga empango, amahango, amakondere: Ndayampunu, Nyapogo, entimbo, enyondo, oruhiija n'ebindi. Hanyuma Omukama agenda omu Ijwekero ahingisa ebijwaro agenda asinga omu Ihundiro abago bamuhembera ebiibo byabo eby'enkwanzi n'ebintu ebihunzirwe. Agaruka omu ljwekero ahingisa ebijwaro agenda ha mulyango. Empango eruga Kyawairindi ija ha mulyango Omujaguzi agiteera kumujuna n'ensi ye; emirundi ena n'Omukama agitomaho emirundi mwenda agigarurra Omujaguzi agiteeraho emirundi ena. Kaakahuka ateera enduuru omusaija Omuliisa ayeebuga engabu Mugidu, nubwo hanyuma Omujaguzi ayongera ateera empango emirundi ena. Omukama akuba kuhuumura n'okwinura abantu. Rwebagyo ha saaha y'omwenda agenda omu ljwekero ahingisa ebijwaro nubwo agenda Kyawairindi omu rugo asinga ha kitebe Kabwizi. Empango etoma abantu baguruka amakondere. Omukama agaruka omu ljwekero ahingisa ebijwaro agaruka ha mulyango baleeta enkoroogi Itome. Omwana ataina rucuucu nuwe yaijaga ayeebembiire enkoroogi ateera enduuru okuhabura abantu obutaziitirana naagamba ati: "Erukufa efe, erukuhendeka ehendeke, omwenzi wabyo aliyo". Omwana onu yakomwaga omu Baliisa, Abasambu, Abayaga, Abasiita, rundi Abaitira. Omukwonga yakaitaga omukaito mbere iraakoroogera, kandi Abago babiri Omusitakati n'Omwitirakati nubo baazikwatirraga. Omukoroogi enkoroogi yabanzaaga kugikuya nubwo hanyuma anaaba agikama n'obwegendereza. Okukorooga obu kwahwaga, Oruhango rutabaara Omukama agya kuboneka. EBIGAMBO EBISOROIRWE EBYAKOZESEBWAGA HALI OMUKAMA Omukama yabaga w'ekitiinisa kingi muno omu bantu be. Baamutiinaga bamukugiza kandi bamwesiga muno. Nahabweki haaroho ebigambo ebisoroirwe ebyakozesebwaga hali omukama wenka okwoleka ekitiinisa kye n'okumwahukaniza ha bantu aba arukulema. Ebigambo ebi byolekerwe hanu:
monolingual_generation
Continue the following story in Rutooro: ABANTU N'EBINTU BY'OMU KIKAALI (1) Abantu Abambukya baroleerra amaizi g'okwoga n'okunaaba Abookya nubo abacumbi Abaamura boogya engaaju Omujweki arolerra ensimbi. Abaduuma barolerra amaarwa Abakoona balinda ebitebe. Abakumirizi barolerra obukomo. Isaabakaaki mukuru w' Abakumirizi Abajaguzi barolerra empango n'amakondere. Abagoma bateera emibaro n'ebindi Omusuna mukuru w'empango Abatimbo bateezi b'entimbo Abakondere bateezi b'amakondere Abaseegu bateezi b'enseegu Isaabaliija nuwe mukuru w' Abanyamalindwa. Abanyamalindwa barolerra amagana g'ente z'omukama Abaranga baaheereza b'abakazi Omukoroogi nuwe omukami Omugimbirwa arolerra okukama Omugeya nuwe amyokera omugimbirwa Bisimbi nyinarumi Omukama Isaabaganzi Nyinarumi Omukama (2) Ebitebe Nyamyarro kiri ha mulyango, Kaaruziika. Kaizirookwera kiri omu
nsiika, Kaaruziika. Maherre, na Kaabwizi biri Kyambukya (3) Amahango Kimuli kyokya mahanga Kinegena Kaitantaahi Kiraazankamba Nyamuhaibona enganzi y'okwezi Kaiziriijo Katasongerwa mukuru atahwita Mutasimburwa Dabongo (Goti-Goti) (4) Amaju g'Omukama Kaaruziika Rwengo Kihuukya Kadebede Icwamitwe Kyokya Ibandiro Ihundiro Rwikya Mucwa (ya Batebe n' Ababiitokati) Kyamunuuma Kyakato Kitoogo (y'Okwiri n'Ababiito) Kaamurweya Mugabante (Mulyango gw'ekikaali hairembo) Manywayo Kaitabasiru Kacwamagosi Rwemiigo Kasenda Kaabagarama Kadenda Rwenyana Kiitabadoma Kacwabwemi Kyambukya Barwara (y' okucweramū emisango) Kiduuma Ijwekero (5) Engoma (Empango) Kajumba Musegwa Ikukumba Tibaamulinde Mpuuga Kaijwire (Kananura) Nyalebe Kyanamira Ihurru Nyambaga Nyakangubi (ngoma endamagi) Asindikeekitagenda Macalya Kababembe Tajeemerwa Kanumi (Mpango) Butwarane
monolingual_generation
Continue the following story in Rutooro: OKUSWAGIRRA OMUKAMA Omukama aramibwa "Engundu Zoona Okaali" Obu azooka abantu bagamba "Kaboneke Agutamba" Obu ataaha omu nju bagamba "Ha mulyango Mbaire" Obu aikarra bagamba "Kahangirize Nkyanungi". Obu aba ayemeriire bagamba "Omubyemo Wamara" Obu aba naagenda rundi naaruga omu rugo bamuswagira bati: Hakyaro Agutamba Ha kyaro Lyogere " Mwebingwa " Wamara " Nzaire " Kasurabanyuunya " Mbaire " Kasorobahiiga " Nkyanungi " Rusendamainaro " Kituli Kinobere abeemi " Kabumba " Rukirabasaija " Nyamunyaka " Ibuzabugyo " Bigere Bisaaga Omu muhanda " Mukumanfuuzi " Muhambo gw'Enaku " Ikingura Kagaba OKUJWEKA ABANYORO Nkooku mumanyire abanyoro baajwekwaga abakama, hati abakama oku baarugireho kinu kisigaire kusomwaga nk'ekintu ekikaba kiroho ira, nukwo okugamba ngu nka "Ebyafaayo". Binu akasumi bihandiikiirweho enjweka y'abanyoro eyeerahonderwaga tekeetegereziibwe kurungi. Omurwa ogundi ogurukusisa gunu nugwo ogw'abagwetwa okunywa amata ow'Omukama, nagwo hati gurugireho. Omukama obu agumya omuntu kulya obunyoro, aragira Omuhikirwa(Katiikiro)kumumanyisa.Amugambira Omukama oku arukwija kumujweka obunyoro, kandi amumayisa n'ekiro alijwekerwamu. Omunyoro ogu ayeeteekaniza kandi ategeka obugenyi bw'ekiro eki. Ekiro obu kihika ajwara kurungi agenda omu rukurato abanyaruganda n'abanyubeemikago bamusemba bagenda na uwe. Omukama aruga Kaaruziika aija asinga Mucwa: omunyoro agwa hansi asiima omukama. Hanyuma ayemerra, omuhikirwa amusomera eby'okurahira omu mabona g'omukama, abantu boona bagomere. Omunyoro agarukamu naikiriza okuhondera ebisomerwe. Omukwenda w'omukama ajweka omunyoro orukwanzi omu bikya kugumya Omukama oku amujwekere obunyoro. Obu agaruka agwa hansi asiima obwa kabiri. Ab'owaabu nka ise rundi isento rundi munywani we obu bagonza, na bo bamukwasa kusiima. Obu amara kusiima aikarra nubwo omuhikirwa agambira ekitebe ekigomere ati "Iguru lyezire Omukama asingire owaaraaba aina ekigambo kyona akigambe". Obu haba haroho anyakwina ensonga agigambira omukama obu aba ataroho Omukama akuba kugaruka Kaaruziika. Omunyoro kijwekwa n'abantu ababaireho bagenda na we Kaaruziika omu Kikaali. Obu ahikayo asinga ha
Musanga abantu bakurata. Obu akuba abantu bataaha n'omunyoro na uwe agenda owaabu n'abe nibajaguza, engoma neegamba. Omunyoro obu aba ali mukuru amakondere n'entimbo bimusendekereza bimutaahya. Obu aba naaruga omu kikaali omukumirizi amusaba ente y'omukama. Omunyoro aha omukumirizi ogu sente kusigikira okugonza kwe oku kuli, akira obutahingura ha siringi itaano. Omukwenda anyakumujwekere orukwanzi agenda na uwe omuka bamukunira kandi n'ekintu omunyoro arongoora orukwanzi rw'omukama nuwe akitwara. Orukwanzi omunyoro asobora kururongoora siringi asatu n'okukiraho, rundi embuzi. Obu bamara kuruiongoora omukwenda arugarra omu kikaali arukwasa omuranga arwahura. Obukwenda bunuomuntu abwesabira wenka haliomukama. Omukama amunihiza, aikaraho ali mujara w'omukama obu hajwekwa omunyoro amwijuka amuha obukwenda. EBIHANDA BY' ABANYORO (ABALEMI) Noobwakubaire ngu ebihanda by'abanyoro (abalemi) ebi wagya kusoma haifo hanu biri mabara g' abanyoro aga ira muno omu bukama bwa Bunyoro na Tooro, obulemi bw' Abangereza obu bwaizire omu nsi munu, butaikirize amabara ganu okukozesebwa. Omu kiikaro kyago abalemi Abangereza bakagonza hakozesebwemu ag'Oruganda habw'okugenderra okurarangya endema y'Ekiganda hoona hoona omu Uganda. Nukwo kiti Abaamasaza hamu n'Abaamagomborra mu Buganda, Bunyoro n'omu Tooro bakaheebwa amabara g'Abaami aga Mukwenda, Kimbugu Sekibobo, Kasuju, n'agandi nugo: Munyoka, Saabairu, Saabagabo, Mutuba n'agandi. Kandi nikisemerra kiijukwe ngu Abajungu Abangereza abaalemere ihanga linu okugarukira ha kya 9 October 1962, batararangye endema y'Ekiganda hoona hoona omu Uganda kyonka, baitu bakacwa n'amasaza ga Bunyoro agamu baagagabira Buganda okugisiima habw'okubakoonyera okusingura Kaabaleega Omukama wa Bunyoro. Abiri ha masaza ganu, erya Buyaga n'erya Bugangaizi gakagarurwa Bunyoro hakya 1/1/65 1/1/65, hanyuma y'abantu ab'omu masaza ago okumara kwecweramu bonka nambere basemeriire kuba, nibaraba omu karuru ak'okujurra hali abantu (Referendum), akaatiirwe ha kya 4 November, 1964. Binu haifo nibyo ebihanda by'Abanyoro (Abaami). Owiisaza: Bugahya Owiigomborra Omuhemba Kikuube Omubaale Kitoba Kaabarwa Buhimba Omutaheesa Buhanika Omujwahya Busisi Rumooma Bugambe
monolingual_generation
Continue the following story in Rutooro: Owiisaza: Bujenje Owiigomboorra Omuhangura Bikonzi " " Omubongoya Bwijanga " " Omugwera Biiso " " Omunyabyara Buliisa " " Omutalehesa Budongo " Omurwana Kyabigambire Owiisaza: Bululi Owiigomborra Omuhambya Ihungu " " Omuhangane Kimengo " " Omuhuukya Pakaanyi " " Omusuuga Miirya " " Omuswata Kaarujubu " " Omujweka Kiryanga Owiisaza: Kibanda Owiigomborra Omubanda Kiryandongo " Omutalya Kiryandongo " Omutengeesa Masindi Port " Omutanyaata Kigumba " Omwanga- Mutunda myoyo Owiisaza: Buyaga Owiisaza Owiigomborra Mugema Kibaale " Omunyemera Matale " Kasumba Kagadi " Omukumbya Bwamuramira " Omulyanga Kiryanga Rukumba " Rukumba Mugarama
Omukwiri Omukwiri Kyanyaisoke " Omuhinya Mabaale Owiisaza: Bugangaizi Owiisaza Owiigomborra Kikuukuule Kakumiro " " Omukwenuzi Kasambya " " Omuhemba Nkooko " " Omugwara Kakindo " " Omwambu- Bwanswa kya Owiisaza Omujwenge Nyalweyo AMABARA G'ABEMIRUKA Munyoka Murabaraba Mutuba III Munyoka Murabaraba Munyoka Murabaraba Sabairu Omutikya Mutuba I Omutazindwa Sabagabu Omunyaaka " II Omuteekanga Sabawali Omukweya " III Omutalemwa Musaale Omuhundwa" IV Omutooza TOORO Owiisaza: BUSONGORA Owiigomborra Omujwisa Kaseese Omuteeganya Kaseese Omuhambya Muhokya Omutasoroora Kilembe Omuhamya Katwe Owiisaza: Bukonjo Owiigomboorra Omuleman- Nyabirongo sozi Omuzaahura Bwera Omutasindi- Kisingwa Omurwani Kyarumba Omutalindwa Omukunyu Omunyaga Karambi
monolingual_generation
Continue the following story in Rutooro: Owiisaza: Mwenge Owiigomboorra Omutaleesa Butiiti Omugoroba Nyantungo Omugoroo- bra Matirl Omutalya Katooke Omutalemwa Nyamabuga Omwebambe Mirongo AMBARA G'Emiruka Omwanguhya Omwanguhya Omusorooza Omusiza Omutooza Omugorra Omukingira Omuhana (omu Ruganda Omunnyoka) (omu Ruganda Saabairu) (" " Saabagabu) (" " Sabawali) (" " Musaale) (" " Mutiba I) (" " Mutiba II) (" " Mutiba III) Omugalika (" " akuroleerra ekisura ayetwa Haroho omunyoro w'Omukamanya. Omukidi embuga ye eri Katwe, Busongora OKUNYWA AMATA OW'OMUKAMA Omusaija w'omukama obu afa akasiga abaana be aboojo, isento abaana abo obu aba amanyirwe omukama, atwara abaana abo okubahikya hali omukama kunywa amata. Isento abaana obu aba ali muntu kwonka atamanyirwe omukama abaana abatwara hali omunyoro mukuru nuwe abahikya hali omukama. Babanza kubarangira kara omukama oku bali baana ba nanka abarukwija kunywa amata. Okunywa amata bahayo ente y'omukama n'ente y'omuhikirwa. Ente y'omukama eba siringi kikumi, baitu abaguuda basobora kukizaaho kandi abaina ente niyo bahayo. Ente y'Omuhikirwa eba nka siringi abiri. Hakiro ky'okunywa amata omukumirizi aheebwa siringi abiri. Abaana bataaha baikarra ha musanga, haija omutende aleeta omwani omu kaibo bagukwasa mukuru wabo agugabira bagenzi be bafuutana. Obu nubwo baragwa ekiro kindi ekibaliiziraho kuramya. Obu baruga kunywa amata ow'omukama tibagenda hantu hoona, babanza bataaha owa nyinarumibo. Kakuba haba hataroho nyinarumibo oważaarwa na nyinabo omunda, ow'oruganda rwa nyinabo naamara. Owa nyinarumibo babateruurra omwani bafuutana, hanyuma babacumbira oburo n'obutuzi. Obu baruga owa nyinarumibo bataaha owaabubo. Nyinabo abukara omugwetwa, abaterurra omwani kandi na uwe abacumbira oburo n'obutuzi. Ekiro baaraganiziibwe kuramya obu kihika, aboojo bagenda na isentobo baramya, hanyuma baikarra n'abantu boona bakurata. Obu nubwo Omuhikirwa ayemerra abarangira omukama kandi, amurangira n'ente y'omukama ei bamuhaire. Obu aba naamara kubaza agambira Omukama ebindi ebirukubafaaho, rundi isentobo asobora kubimumanyisa. Isento abaana ayemerra agambira Omukama nkooku baisenkuru na ise abaana baali basaija b'Omukama, ngu nahabweki nikyo aleetiire abaana omu mabona g'omukama ow'abantu baheereza. Ayongera okwesengereza Omukama okukoonyera enfuuzi ezi obu ziraabaga ziina obujune. Isento abaana obu amara kubaza, Omukama obu aba aina ebi arukugonza abimukaguza abigarukamu. Obundi, asobora kubaza n'abaana, abakaguza ha baikara rundi emirimo barukukora. Omukama obu akuba, abaana barugayo bataaha omuka. Okunywa amata kintu kikuru muno kyoleka obwesigwa hagati, y'abantu n'omukama. Omukama kumutwarra abaana nikyoleka ngu nuwe kwo "Omwebingwa" rundi "Omukumanfuuzi." Ha rubaju rw'abaana ky'omugaso okumanywa Omukama habwokuba kakuba baba baina ensonga basobora kwehikira nibagimwoleka hatali kubanza kuserra araabatwarayo. EKICWEKA KYA KABIRI ENGANDA Enganda bitebe by'abantu nibyoleka obuzaale, kandi haihi buli ihanga omu nsi Uganda liina enganda n'emiziro omu bantu baalyo. Omu buli ruganda rwona omuntu taswera, obu aba ali mukazi taswerwa, omuruganda rwe orwa nyina n'orwa nyinenkuru azaara nyina. Omu rwa nyinenkuru azaara ise asobora kuguruka ekitabu kya nyinenkuru ogu, naaswerwamu, obu aba ali mukazi. Nubwo ohurra abantu nibagamba ngu "Omugongo oguheeka so tiguzira; hazira oguheeka nyoko." Buli ruganda rwina omuziro gwarwo; obundi oruganda rugira emiziro ebiri, obundi esatu. Omuntu obu alya omuziro gwe asobora kufa rundi obundi arwara acwekacweka orukaca, n'amaino gakunkumuka omu kanwa gahwayo. Ekyakizire kukanyisa enganda nubwo obwiko. Abantu b'oruganda rumu obu baacweranganaga obwiko beebaganizaamu, beecwamu enganda zindi. Ekyokurorraaho: Abasambu babiri iseemu bakaba bali ha rugendo nubwo mukazi w'omu hali bo yarumwa kuzaara. Owaiseemu omu yagenda orugendo rwe tiyafaaho kulinda owaise n'omuramu. Ayasigaire yasibika ente ye ha muti
omunyonza yakamira mukazi we amata yanywa amazire kuzaara. Obu yahikire owaise yamubihirirwa yamucwera obwiko kandi yamwoleka nkooku omunyonza nuwe mwene waabu. Okuruga obu yaba munyonza n'abaana beyazaire baaba banyonza. Ekyokurorraaho ekindi ekirukusisana kinu omu kucwerangena obwiko nikyo eky'Abaitira n'Abacwamba. Abacwamba irabaali batoroho bakeecwwa ha Baitira. Nk'Abasambu, Abaitira nabo baali ha rugyendo baasiga mugenzi waabo alinzire mukazi we naazaara. Onu ayalinzire bagenzi be yabacwera obwiko yayeeyeta Mucwamba, obu oruganda rw'Abacwamba rwatandika. Kirungi okwetegereza nkooku enganda zinu zombi, Abaitira n'Abacwamba, izira omuziro gumu, ente y'Embazi. Kandi omu biro bya ira omwanya gw'emyaka nk'asatu enyuma, Omwitira tiyasweraga omu Bacwamba noobwakuba Omucwamba omu Baitira habw'obuzaale obu obwaroho. Emiziro ekatandika n'enganda: oruganda rwayeekomeraga omuziro gwarwo. Obundi omuziro gwarugaga ha muntu omuruganda kunuga ekintu akakifuuhya omu ka ye kikafooka muziro gw'oruganda oru. Haroho obundi omuntu obu yabaga naafa yasoboraga kuraama ekimwisire rundi noobwakuba ataraamire abantu bonka na bo nibakimanya, niguba muziro gwabo. Enganda z'omugaso muno omu bantu. Ziijukya abantu b'oruganda rumu nkooku isenkurubo yali omu, kandi nkooku bali mataagi g'omuti gumu ogu. Engeso y'okumanya obuzaale kisembo kikuru omu bantu, neeyoleka obwetegereza obubabaganiza kuruga ha bisoro. Ekintu ekindi enganda ihabura obutaswera omu bantu ababali haihi omu buzaale. Habwokumanya enganda zaabo na nyinarumibo basobora kwetantara nibaswera aheeru yazo. Oruganda rukoonyera omuntu obu aba aina obujune, abaabu basobora kumuha obukooneyzi, kandi ira abantu b'oruganda rumu baayetwaga hamu barwanirra ebintu byabo, omu biro by'obwemi ihanga lindi obu lyaramagiraga eryabo. Kirungi kwetegereza ngu omuntu obu aranga oruganda rwe akeetonda tabura. Omutooro obu agenda Bunyoro rundi Ankole, oku obu bamanya oruganda rwe, bamujwahukira asisa ali owaabu. Amabara g'enganda omu Buganda tigarukusisa ag'enganda omu Tooro n'omu Bunyoro. Omuntu nahabweki obu agonza kumanya Omuganda obu araaba ali waabo tamukaguza oruganda rwe, amukaguza omuziro gwe. Kakuba omuziro guba gumu naasobora kukenga oku ali waabo. Hansi hanu hoolekerwe enganda, ebitabu, n'emiziro. Ababiito Ebitabu Byabo Omuziro Gwabo Abagweri Ebitabu Byabo Omuziro Gwabo Omuziro Gwabo Abasambu Ebitabu byabo Omuziro Gwabo Abasiita Ebitabu byabo Omuziro Gwabo Abajaawe, Ababoyo, Abatwara Abajuuka, Abatahiigwa, Abapiina Abapaanyarwa, Abacaaki. Engabi Abajumbi, Abamiraihwa, Abagomoka Abajanju, Abairagura, Abaigara, Abahoti, Abadengo. Engabi Abanekera, Abagumba, Abasoko, Abakwonga, Abalebeki, Abamooli, Abanyakwa, Abacwa, Abatwairwe Engaabi Abajwarazoomere, Abahanduzi, Abanyamulmi, Abagumamaino, Obutweke, akakonko, akaibo kasa, Empindu. Abagoma, abaheeka, abajwagu, abakasura, Abajeejeemi, Abasuurra. Obusiro. Enganda Ezindi Enganda Abatwa, Abacwezi Abaliisa, Abasumbi, Abagombe Abakurungu, Abazira (Abafunjo) Abasonga Abasoka (Abagaya) Abarungu Abafumambogo Abaranzi Abacwamba Abaitira Abanyonza Abana Abahinda Abakoransi Abayaga Abasingo Abasengya Abagabi (Ababwiju) Abaziriija Abasuuli Abadwaro Abanyegera (Abaraha) Abasangwa Emiziro Obusito Entimba Enseenene Amalegyo rundi Entale Enkebuko Embogo rundi Endongo Enseenene n'Endogo (Embazi) Entajumba Embazi Enkende Enkira Empuura Akabambiro k'engo Engaaju y'etuku Omurara Ehuukya Ensere Endongo Embuzi y'ekisuuli ... ... Entumwa Abaisanza Abeeri Ababboopi Itimba, Akabambiro ... Ekisasi ky'omulyango EBINTU EBIINA EENGANDA Z'ABANTU Ebintu ebiina enganda z'abantu abantu na bo babyeta byabo (obu biba biine enganda zaabo). Kirungi kwetegereza nkooku ebintu ebi bitali miziro na kake. Ekyokurorraaho Abaitira bazira ente embazi, baitu ekintu ekyabu bo kinyonyi kyetwa "Enyange." Abantu abaina ebintu byene byabubo babigonza muno kandi tibasemererwa kurora omuntu ondi ekintu eki naakikora kubi. Ekigongoro kiba Kibboopi, nahabweki Omubboopi obu akibona akicwera otucwanta kandi omuntu ondi kakuba akiteera amubiihirirwa obundi asobora n'okumurwanisa. Ifo hanu haroho ebimu ha bintu n'enganda zaabyo:-
monolingual_generation
Continue the following story in Rutooro: Ira omuntu ayaitaga esega baamwitaga. Obugara bwarra Kagando omu Kikaali, ira busaho muntu yaikirizibwaga kubwarra omu nju ye. EBITANGAAZO Ebitangaazo biba bigambo omuntu ebi ayatura obu aba ahuniiriire rundi obu aba naarahira. Abakazi nubo bakira okutangaaza. Haroho enganda ezimu eziina ebitangaazo n'ezindi ezitabiina. Enganda haroho eziina ebitangaazo ebirukukira ha kimu. Kakuba omuntu atangaaza, obu oraaba omanyire ekitangaazo eki, noosobora kumanya oruganda rwe hatali kurukaguza. Ebitangaazo eby' Ababiito. "Ai Rwangaara rwange nazaire." rundi "Kasengya haagwa Omunembe, Omukungaihabire haagwa Nyakacaaki!" rundi "Owa Rukidi rwa Nyatworo akampa Mbogo, Kitanga etazaire!" Ebitangaazo eby'Abaitira. "Ai Mwigaago na Kyakitale baikarra enkeeto irukwera abaisiki b'owaitu; Kaharabire akange nazaire omusekesa Ndinga na Mayenje; Bakinga empoisa aboojo z'owaitu." rundi: "Ai Mwigaago na Kitale na beene Kaharabire." rundi "Katirimba ka Bwente owa Birumbu bya Bwebale." rundi: "Basangwa!" Ebitangaazo eby'Abaliisa. "Ai Kyatwa yange nazaire!" (Kyatwa rusozi ruli Butanuka Tooro. Kigambwa ngu rukazaarwa Iremeera Omuliisakati). Ebitangaazo eby'Abatwairwe. "Bakinga ente aboojo". rundi "Omukinda" Ebitangaazo Eby' Abayaga. "Ai Omujwera!" Ebitangaazo eby'Abasaigi. "Rujangi Omusaigi akanzaara ndi mukoma !" Ebitangaazo eby'Abasumbi. "Omurunda n'ente isisana!" rundi: "Birumbu azaarwa Abbooki, Omugurusi azaarwa Gweri!" Ebitangaazo eby'Abanekera. "Aba Nyaruhuma rwa Gaaki !" rundi: "Baranga ba Siisa." Ebitangaazo eby'Abasiita. "Omusarra owa Mulenzi owa ltabyama Mugasa ya Rujwagu!" rundi: "Ahongerwa narra Rugaaju rwa Busanza, alimirwa emyanga aikaire Omusiita wa MbaaIe!" "Ai Mulindwa wange nazaire, Abwoli Nyango Nyamwetuura ebiremiire!" Ebitangaazo eby'Abazira (Abafunjo). "Kasabiko Mukama wa Buraza Ruhungura njwenge azaarwa Nyakacaaki nondorra ihembe ly'omwaitu Nyamwabura!" Ebitangaazo eby'Abacwa. "Ruteekaita Mukama w'Abajwaramirundi yakumirraaga nyamahanga kwambuka nseeri !" Ebitangaazo eby'Abagahi. "Kabagyo Omuhundwangeye akasunsu akamwera omu Thanga!" Ebitanguzo eby'Abakurungu "Omukurungu wa Kayanja!" Ebitangaazo eby' Acwamba. "Kalega Omulyabyoma!" Ebitangaazo eby'Abasambu. "Rwangaara Omulende wa Mpoorro!" Ebitangaazo Eby'Abagweri. "Kacope ka Waako Omuhuguzi wa Gweri yahaga ente naarongorra ebisahi omwana w'Abbooki!" rundi: "Rwigura byana n'ente Rutengeeta n'omuntu isoke!" Ebitangaazo eby'Abakoransi. "Karuuli azaarwa Isuura, awe Isuura Iya Nyamato!" rundi: "Ai Mugasa Ibeebe eyange nazaire, Kyatebaateba engundu ya Nyampegere!" rundi: "Huna ya Bwisanza!" rundi: "Omujwiga!" ENGANDA N'ENTE Haroho enganda abantu ezi baha ekitiinisa habw'emigaso zaakozire ira ha nte. Enganda ezi nizo zinu:- Abasaigi (Abanyamukoma), Abayaga, Abaliisa, Abasumbi, Abaami, Abakoransi, Abahinda, Abacwamba, Abaitira, Abasambu. Omusaigi (Omunyamukoma) nuwe yakomere ente omu kisaka yaitaahya omu ka, ira hakaba hataroho nte omu maka. Ente zinu zikaba zangire kulya, omuyaga yazooleka emiyaga yazaahukiza zaalya nubwo Omuliisa yairiisa, Omwami yazaamira kandi Omusumbi akaisumba. Ente iroho likaba niryenda kuziita, nubwo Omukoransi yakora ensi yatunga amaizi, hanyuma y'okutunga amaizi yaibumbira obwato zaanywa amaizi, baitu Omuhinda nuwe yaihinzire. Ekiro kimu enimi ikaba niirwana abantu boona balemerwe kwiramura, nubwo Omucwamba yaiboha. Omwitira nuwe yazoire amagezi g'okwitira amata. Baitu Omwitira obu yaitiire amata omu kisaabu gaalema kukama, nubwo omusambu yazoire enkamyo yaleeta akanyansambu akarukunanata yakata omu mata gaakama. AMABARA G'ENTE Obutoosa omuhuma ente ye obu ezigaija acwererra ibara ly'ente naasigikira ha mulingo gwayo, amaani gaayo, n'enzooka yayo rundi mugaso gwayo. Ekyokurorraaho: Rukoosorana, Rutaahyempiriita, Rulengyamaato, Rumasana, Ruziihayo. Obwoya nabwo ente bugiha ibara kyonka bwo bwonka hatali mabara nk'agagambirweho eruguru tiburukumara. Habwokuba omu igana hasobora kubamu Ngabu rundi Mayenje okukira hante emu, nahabweki nikyetaagwa kubaganizaamu Ngabu emu kuruga hali endi, "Ngabu Rukoosorana" rundi "Ngabu Ruziihayo!" Abantu omu kiikaro ky'okugamba ibara ly'omuntu yarukirwe obundi bamwetera ise obundinoobundi bamwetera nyina. Omu nte na ho obuzaale bukora buti. Ente bagyetera nyinayo, tikikira kubaho kugyetera iseyo. Kibaho limu na limu obu abantu bagonza kwijuka enimi eyagizaire. Obu eba eri nimi nto, nyinayo, eri Mayenje, bagyeta "Rwamayenje". Obu eba eri nyana ya Mayenje bagyeta "Kamayenje" kandi ezigija bagamba "Kyamayenje". Enyana obu bagonza kwatura obwoya bamu na nyinayo obu eba eri Kagabu ka Mayenje". Enimi bagyeta "Rugabu rwa Mayenje" kandi ezigija "Ngabu kya Mayenje". Ebikugizo Ruziihayo Rukoosorana Rumasana Rujuruga Rukulingana Rutaagurana Rutaahyampiriita Rutegekana Ruhunga Rugeemara Rusangoomuliisa Rurazaihungire Obwoya Siina Gaaju Mpuura Bihogo Ngabu Mayenje Ntimba Mbazi Kyozi Bugondo Kisa Kitale Kikara Mbuubi Kyasa Nsama Nkerenge Okutega Nkomi Nsara Ntaara Rukuubisanga Rulengyamaato Ruyambyana Rutaraibuga Rubakurana Rwihomungaro Rwijwisa Rwiheeka Rutaahyakayombo Rwihamba Rugaraata Rwemulika Mpuuga Mbaya Ndoko Kisoro Njeru Kiremba Njumba Nasiga Murara Ibamba Kitanga Nyonza Njwiga Ruuhuuzimu Ngeye Kibibi Ntenge Njwenge Nkungu Obuzaale Kyagaaju Kyasiina Kyabihogo Kyakikara Kyakisa Kyakyozi Obundi ente neesobora kweterwa nyinenkuruyo baitu tikiri ky'obutoosa. Ekyokurorraaho: Koozi ka Ngabu ya Kyasa. EKICWEKA KYA KASATU OKUROLERRA AMAGANA Ente zigira emitaga nyingi muno kuroleerra nyamusana n'ekiro. Zeetaaga kwecumirwa, okuliisibwa kurungi ikagomoka kandi n'okwirinda hali abazigu enyamaiswa, nk'entale, engo, empisi n'emyaga. Okukeehya obuleemeezi omu mirimo y'ente, omuhuma w'ente nyingi yakozesaaga abasumba. Ente zeesasurra zonka, empeera yaabo yarugaga omu nte ezi basumbire. Banywa amata, balya amagita n'enjuba kandi bajwara empu. Omusumba obu yabaga aina ente ze nke, yaikirizibwaga kwiraaza rugo rumu n'okwiriisa n'eza mukama we. Obundi obu yabaga mwesigwa omu busumba bwe, mukama we yamuhaga ente emu rundi ibiri rundi isatu nkooku okugonza kwe kuli. Omusumba yabaga; muhuuru rundi nyineeka aina omukazi n'abaana abaamukoonyeraga omu mirimo. Abantu ba ira baali b'amagezi muno nibeetegereza okulinda kurungi ente. Kyali ky'okuswaza omuntu ente ze kubiiha ikatinda obwoya bukaba mukurujuju habw'okulindwa kubi. Kandi kyali ky'ekitiinisa n'okuhiirwa omuntu kuba n'ente enyamibwa igomokere. Nyenkya ente obu zihaaga baiturukya aheeru omu isaazi baihembera ekoomi izaagira. Omu bwire bw'enjura ente nyenkya ikamirwa omuisaazi habw'okutiina kujuyanga esaabu omu zigati. Enyana bazooleka omu kisaka abaana bairiisa. Abakuru batema ebitugutu by'enyana encwamutwe kulya omu nju kandi abandi beeya obusa omu zigati; bacwa obw'okuhembera rwebagyo kandi batindura ebiju by'enyana. Baarayo ekyarre ekihyaka ekikangirwe ha musana kyayoma. Obundi omu bihongole, omu kiikaro ky'ekyarre, batayo esingo enyakwomere. Okuhembera kw'omugaso ha nte. Omwika gubinga ensohera n'obusinsibizi ebiruma ente, gwitagasa kandi gwisemeza nkooku itwe tusemezibwa okuboya kw'emigaju. Omu zigati obu haba harumu ekoomi orora ente iteekaine niizooka ziina obusinge, okuhuumura n'okusemererwa omuli zo, baitu ekoomi obu eburaho kakuba oyegendereza kurora, orora zibiihiirwe ziina amaganyi. Okwihaho okwetegereza omugaso gw'ekoomi, aba ira ekindi baamanyaga nkooku esaabu n'ekyarre kibisi birwaza enyana ekitengo rundi ekijugumo. Ente zaihwaga enguha, embarabara, entuju, na mura buli kiro. Kyayetegerezibwaga nkooku obusoro bunu burwaza ente omuswija, kandi buzizimbya. Ente zaabuywaga obu zaabaga ihutaire rundi irwaire. Zaajungirwaga rundi isabikirwa emibazi. Ente obu yabaga, erwaire muno, tiyaturaga n'ezindi omu iswa kulya. Baagisibikaga omu nju, bagyarra ekyarre kandi erya ekiihuro nk'enyana. Bagirwaza nk'omuntu kuhikya ekizire. Ente obu zaahaagaga n'enyana ikamara kwonka zaakingwaga n'omuyonga. Ente kuseetuka mwogyo mukama wa zo atafiire baakizizaaga muno ngu orugobante rundi orukoroigo rwisara amabeere. Omu kuliisa ente abahuma abamu tibateeraniza n'abandi ente zaabo, baliisa ekiharre, kandi abandi baliisa na bagenzi baabo. Ente obu imara kuzaagira omuhuma ateera akooya n'omwiriza azaamira aiseetura igenda omu kisaka kulya. Obu iba iri nyingi rundi ha irukuliira haliyo enyamaiswa, abaliisa baba baingi. Abaliisa barora mbere obunyansi burungi buli, bazaahukiza irya. Obu iba niirya baziiha enguha, bazeerinda obutakwatwa enyamaiswa, obutahutaazibwa ensasi n'engobante, obutagwa omu mahya rundi omu mabiso; kandi beerinda ente eziri ha mukira gw'obuhyo obutasigarra enyuma ikabura. Baayeegenderezaaga obutateera nte n'emiigo ikasaasa Baacwaga. Ebisanju nibyo baifunyisa. Omu bisanju baayerindaga obutaiteeza omujuma, habwokuba bagamba ngu omujuma gujuma ente zifa. Omuntu ayateeraga muno ente hatali kwiganyira yagaywaga muno ahiigwa, bamweta Kifeera, Kibaagi rundi Kitemi. Obu yabaga ali musumba asobora kubingwa kandi omwana ateerwa habw'ensobi egi. Esaaha nka musanju obu ziba nizombya ensasara abantu abasigaire ha ka bagenda kwesera amaizi omu bwato, obu bwabaga buroho. Kwesera abamu baagwaga omu iziba abandi basigara ha bwere babaka amacuba nibaseesa amaizi omu bwato. Kwesera amaizi obu kwahwaga, abamu basigara ha bwato abandi bagenda kukunga ente, ziija zinywa esaaha nka mwenda aho. Obwato obu buba buli buke baihinda balekeraho nke zinywa habw'okutiina kuteera obwato ikabwata. Obu ihaaga balekera ezindi na zo inywa. Obu bahinda ente, ezirukukamwa hamu ziina obusinge, okuhuumura n'engundu ya zo nizo ibanza kusoroorwa kunywa. Hanyuma y'okunywa ikuuka bazaahukiza irya. Abaliisa omu kisaka baseenyayo enku z'okwota, batemayo emihingo rundi ebiti by'okuzitirra orugo ha ruba ruseesekere. Amata aga bagenda banywire nyenkya nibaseetura nugo basiibira. Tibasobora kukama ente omu kisaka bakanywa amata. Omuntu anyakugoba ente aba kinugwa omu bantu, kandi aswara. Omu kisaka abahuma bafuutana emikambi, omwani, rundi banywa enyungu zaabo. Ha saaha nka ikumi n'emu omuka batandika kuhembera. Esaaha nka ikumi na ibiri omu kairirizi bataahya enyana kandi abakazi n'abaanabahara baitira ebintu. Esaaha nkemu, ente ikyora kutaaha, bacumika ekoomi. Ira baakizizaaga ente niitaaha kwitirana omukazi. Zoona obu ikataaha, abaliisa bakinga emihingo. Babeebaza "MAHYO" bagarukamu "NYWA" obundi babeebaza "MWEBALE KUKYOZA" baagarukamu "ZAAKYORA". Ente obu itaaha, ezizaire juba baiha ezaazo kwonkya. Kukama tibakwirukiriza babanza baleka ziikya nukwo basiburra enyana bainikiza kukama. Kukama babanza ente eziina enyana ncwamutwe nukwo hanyuma batandika ez'enyana enkuru. Ente kwija kugikama bagihasura, bagamba ebikubyo byayo. Kitiinisa ky'ente obu iba niikamwa abantu omuka kutazomberra. Baculeera tibabaza. Obu bagonza kubaza babaza omu bihwa; Omukami nuwe asobora kwamirra kusuburra ka Kyananka. Ente igaruka ikamwa nyenkya kara emamba neesara. Obundi ibanza kumiika itakakamirwe. Obu iruga okulya ekimiiko esaaha nka ibiri za nyenkya, isanga baihembiire ekoomi omu isaazi izaagira nuho ikamirwa. Baikuya n'enkuyo batakakamire, kandi obu haba haliyo ensohera obu iba niikamwa baigurukiza, n'okuzaagaaga nuho bataire. Okulya ekimiiko kyongera ente amata, n'omusubyo gubaho. Haroho obundi nyenkya kara igenda n'amata kulya igarukira kimu esaaha nka ikumi. Obu iba ikokosire rundi iriire kazooba kamu ikamwa muno muno kandi amata gookya, nka caai. Basubya emirundi nk'ena yoona ngu gataita enyana. Abantu banywa amata ekirenganyindo. Abaana banywera ha bohera, kandi obu gabalema, enjunju ihanuurwayo bateerwa. Ente abahuma bazeesera amaizi nukwo ireke kukaraba, kandi bazengera ekisura nukwo ireke kubyaha. Ekisura bakyengera omu maizi, agali omu bwato nukwo ente ikinywe. Obundi bakita ha kiswa ente ikiguga. Ente ezikulize bairinda obutanywa rundi kuguga ekisura kingi habwokuba kiitoroogya. Ente zoona na zo baibarra ekisura inywa. Kakuba kiba kingi muno ikaburwa obwikizo kiziita. Beegendereza ente kutatamiira ekisura ikarwana. Obu barora zaahaaga muno baikuura, ekisigaire ikinywa rwebagyo niikyora. Obu iba niikuuka ha kisura ngeso y' Abahuma obutateera kyoya, habwokuba ngu obu oteera ekyoya itamiira ijuuka, iborooga obundi irwana. Okwihaho okwesera n'okwengera ente baihaagura embugu. Abantu abali haihi n'embuga bahaagura emirundi ebiri rundi esatu omu mwaka; kandi aba hara bahaagura omurundi gumu omu mwaka. Abantu aba hara bazinduka kara muno batwara ente n'enyana zaazo hamu n'ebintu by'okwesweka n'okubyamira, habwokuba baraarayo. Obu bahika ha mbuga bateerayo enkande ha okuraara obu baba nibahaagura embuga. Abantu obu baba nibahaagura embuga emirundi erukukira obwingi barwanirayo. Bakoosorana,
baterranganira yoga embaale. Buli muntu agonza eze nizo ibanze inywe, kandi omuntu kutamura ente ya mugenzi we embuga akagiteeraho obu buli obulemu bwacweka. Okuhaagura embuga kintu ky'omugiijo n'omutooro mahano. Abantu obu baba nibagaruka baija bajagwize nibazina kandi beeharaga itaka rundi obundi balyetona. Zinu nizo embuga eziri Tooro:- Rwagimba eri Butanuka Busunguru na yo eri Butanuka Ntambi eri haihi n'orusozi Kyatwa (orugambwa ngu rukazaarwa Omuliisakati Iremeera) Kindigiri eri Nyagwaki Kaisiga eri Nyagwaki Omubarama eri Nyamabuga Nyamigeerre eri nseeri kwambuka Nyakitojo; Mbogwa eri Rusekere muhumbu obuseeri Kyentaama eri Kahangi Kengango eri Kitara Kitooke na yo eri Kitara Omukakoni eri Twamwanja oyambukire Rwamutahikya Kyamuhamya eri Ntenungi Rwamwanja Bwanyaihuulikya eri Mpuuro nseeri ya Mwaro. Enu teri mbuga rutwara neesisa ekiseeruka. Hanyma y'okurora ebi, eby'akorwaga ha nte enkuru kirungi kwetegereza enyana nkooku irindwa. Enyana ziroleererwa muno okukira ente enkuru. Enyana obu ezaarwa bagikamura eme ha maiso, omumatu, omu nyindo n'omu kanwa. Omu matu batayo orukumo baihayo emi kandi bahuuhayo orwoya kwigura amatu. Omu nyindo naho bahuuhayo orwayo kuziigura, kandi omu kanwa barabyayo orukumo. Bagisara orulera kurugufuhaza. Nyinayo bagyerinda obutalya kizimu. Kakuba ekirya kigirwaza eburwa amata. Tekamwa kandi teyonkya ogwayo ekaguhaagura. Bagiihira ekyarre eraara ha mulyango. Nyenkya obu bukya bagikuya n'enkuyo eyegorra n'okujumira nuho etaire. Hanyuma basuburra ogwayo bagwonkereza ezindi itakakamirwe (omukami obu aba ali omu). Enyana nto ekirooro, erukurora ebiyenjeyenje terya kiihire. Obu ekura ekaba ncwamutwe nubwo etandika kulya. Enyana ekirooro n'encwamutwe bazeerinda muno obutateerwa musana habwokuba gwirwaza. Enyana enkuru zoolekwa omu kisaka omu bwire bwa nyenkya omusana gutakasaaliire. Omusana obu gusarra baziihayo inywa amaizi hanyuma baitaahya omu bihongole byazo ihuumura. Omusana obu gujura rwebagyo bagaruka bazooleka omu kisaka zirya. Obu haba haroho abaana bairiisa, obu baba bataroho ziikarayo zonka abakuru bagenda nibaisuura. Obu ikura bainaga omu nte irya na zaanyinazo omu kisaka. Obu itaaha, ekiro enyana baitaahya omu bihongole nuho iraara kuhikya ikuzire kandi ziina amaani, nubwo bairekera iraara omu zigati n'enkuru. Abahuma tibaikara omu kiikaro kimu. Ente zaabo obu ibiiha ha mubiri rundi obu irwara bahambirizibwa kufuruka bakaserra amaliisizo amarungi. Ibura ly'obunyansi n'amaizi bituntuza muno abahuma habw'ebisoro byabo ebi. Abantu banu abahuma bamanyire muno okurolerra amagana gaabo. Ekintu eki bakaba batamanyire nukwo kugamba ngu amata maingi garwaza enyana amakebe. Kinu abamu bakyegere omu biro binu eby'Omujungu. AMATA Omuhondwa: Mata g'ente obu eba ezaire kurugiirra hakiro ezaaliireho kuhikya Sabbiiti nka ibiri. Ebihunu: Nugwo omuhondwa gw'enyana ezigaizire. Amata Mato: Ganu nugo gahondera ha muhondwa, ente obu eba ezaire okumara omwanya gwa Sabbiiti nka isatu. Nubwo ohurra nibagamba bati "Ente ezaire musandurro amata gaayo tigafungurwa." Amagunga: Nugo amata ag'ente erukwonkya enyana nkuru erukulya omu iswa. Amata ganu marungi muno gagira omwisi mwingi. Ag'obusito: Ganu nugo ente ekamwa obu eba emazire kwema ina obusito. Ganu na go mata makuru gaina omwisi mwingi. Ngu kakuba otagafungura gakurwaza enkaka. Amata obu gateekwa gaina amabara aga geetwa kurugirra habwire gahikya gateekerwe: Agarukutagata: Ganu nugo agaba gaaruga juba kukamwa, litakagwire. (Ag'ifuro) Agaigwire: Ganu nugo amata amarungi kunywa. Gaba gateekerwe (ebiisoiso) okuruga ente ha ihaagire okuhikya esaaha ina za nyenkya rundi z'ekiro kandi gaba gatandikire okutaho omwisi. Omwirra: Ganu gaina omwisi gukwatiire kimu, kandi nugo abantu batiina okubarwaza enkaka. Nugo gaitirwa nk'esaaha munaana za nyamusana, rundi mwenda. Amakamo: Amasununu obu gateekwa okumara omwanya mukooto kuhikya nka ekiro omwisi guba mwingi muno hanyuma gakama. Amacunda: Ganu nugo amakamo obu gaba gamazire kucundwa. Amagita Ganu nugo mata agakwasire muno hanyuma y'okucunda. Harugamu amagita na go gaina amabara gaago nkooku geetwa omu mpindahinduka yago. Ag'entoijo: Ganu nugo agaruga kusamururwa juba gaina erangi erukwera ti nk'ey'amata. OKWECUMIRA AMATA Ente obu eba etakakamirwe ebanza kukuywa n'enkuyo habwokwerinda oburofu kugya omu mata erukukamwa. Omukami obu aba atakainikiize kukama abanza kunaaba engaro kandi amaizi ge g'okunaaba gaikara omu ihembe ly'ebikamiro. Obu amara kukama na bwo anaaba. Okwitira na gwo mulimo gw'obwecumi bw'amata. Kubanza, omwitiro guboyesa amata kandi ekya kabiri gwita obuhuka obutaito muno obw'akabi obusobora kuba buli omu bintu by'amata. Orubindi rwitirwa obwitizo obwihirwe omu sojo, obu eba etaroho rwitirwa emburara. Kandi oku rukaraba, rukarabwa ekikarabo ky'esurwa (oruhugura), rundi engusuuru. Ekisahi omu ngambo y'ente kyahukana okuruga ha bintu ebindi ebikwatirwamu amata. Kyo tibagamba kukiitira baitu bagamba kukisusura. Bakisusuza emisikizi n'obusorogoto; emisikizi bwasi bw'engusuuru kandi obusorogoto bujuma bwazo. Byombi emisikiizi n'obusorogoto byanikwa byoma nukwo babita omu kicunga okususura ekisahi. Ekicunga ky'ekisahi ky'embaganiza okuruga ha ky'ekyanzi. Kyo tikiina kinyadeeri omu mukono gwakyo, kiina obudirisa buna obwehinguliriza omukono gwakyo. Engusuuru nizo ikaraba ekisahi. Ekyanzi kiitirwa emburara baitu emburara kakuba etabaho, obwitizo bw'esojo busobora kukora omu kiikaro kyayo. Kikuubwa obukuubiso obwasiibwe omu ngoye za kitenge rundi omu z'omutoma. Ekisaabu n'ekirere babicumiikirra n'itojo, omurama, omuseza, n'orugusuuru. Ebisahi, ebyanzi, ebirere, n'ebisaabu bisiigwa amagita bireke kurwara obweru. Bakitebura kakuba omuntu ateecumira ebintu by'amata akabireka bikaharuka; kandi bamweta murofu. Buli kintu kyona, obu kimara kukwatirwamu amata kyogebwa. Ekirere n'ekisaabu bicuragurwa, kandi binu nibyo bacuraguza: Amaizi Orutotoima Ekyenjukyempisi Enyakasaija Eherre Ikwire Ekitunda (kimara amata omu kisaabu), Kyesembya (kijwisa amagita) Ekisaabu obu kiba kibiihize kitarukujwisa amagita, bakitanakya n'ebicuraguro binu: Amaganga Ebisusu by'embiire Omuhoko I Akanyamunkamba, Enyawahya, Ebintu by'amata birindirwa omu bisahi. Ebisahi by'amata bateera orurambi nk'orutuuti rundi nk'ekiikaro, hanyuma babitinda kurungi. Baiha obunyansi babwanika bwoma, bwera ti, bateeramu obuteere nubwo baara omu bisahi. Haroho emiringo esatu ey'okwarra obunyansi. Buli kwara bahingisa omulingo. Enu niyo emiringo ey'okwara: Okufooba nk'ekigombe Okucwa ebika Okwarra obuteere Omugamba na gwo bagukunisa gubabwa gucwibwa ebika ebirukwera n'ebirukwiragura. Gukiikwa ha nkondo ibiri ez'amaino ana buli emu, omu bisahi. Hanu nuho hahanikwa ebintu by'amata omu biteeko. Ente obu iba izaire bahamburra ebiteeko, kandi obu iba ihoiseze bahamburra omugamba, abantu bagamba ngu omwa nanka ihoiseze. Ebiteeko biina emiringo nyingi ei byongosibwamu. Abahumakati emiringo egi bagicooka ha mugamba kugukunisa, nukwo guzooke kurungi. Ganu nugo amabara g'ebiteeko aga byetwa okurugirra ha nyongosa yabyo: Ekisumike Ekiseese Ekika Bitarra Mihanda y'empazi Busimbi Butiine Ekihotole Rwoma n'ekihotole h'orukoigo Enyaruguru Bukere Omu bisahi habayo engata z'okuteekaho amata. Haroho engata ezihomerwe n'engata ezitenzirwe. Engata ezitenzirwe ziina amabara agarukukwata ha miringo y'amahembe itegerwe. Orubindi rwa nyineeka rwecumirwa nk'emindi ezindi, baitu rwegenderezibwa muno kurukunisa. Rwikara omu ngata etenzire haihi n'ekisaabu. Omu ngata yarwo habamu ekifunga ky'esisa kandi rufundikirwa omuhiiha guswekerwe ensahu y'orubugo. Nyineeka obu aba atakanywire, omuntu omwetegereza naasobora kumanya, hatali kurora omu rubindi. Amata osanga bagalimbire, obu ensahu y'orubugo eroho eswekere omuhiiha. Orubindi runu tirunywerwamu w'aheeru. Ebintu byona ebikwatirwamu amata bigira emihiiha ya byo bifundikirwa. Ekisaabu n'ebirere bifundikirwa emihiiha obundi enziidaaro. OKUTERURA AMATA Omuntu obu aterurra ondi amata aikarra akuba ebibero omumaiso ga kiterulirwa. Aihaho omuhiiha amuheereza anywa. Kiterura mata omuhiiha agwekingira ha maiso nukwo aleke kutunuurra arukunywa amata. Ngeso mbi muno y'obuhubwensoni kakuba omuntu ogu ateekingiria omuhiiha. Kiterulirwa mata na uwe ayeegendereza kuhondera engeso ey'obuntu omu kunywa amata ago. Tarukusemerra okunywa naahuumuza naagaruka naanywa. Aganywa muno kakuba anywa ati. Naasemerra okunywa omurundi gumu gwonka. Obu agaiha hamunwa agagarurra omuteruzi agatwara agateeka. Omuteruzi obu alengerra ngu enjara yamuruma agamugarurra anywa. Engeso yaitu Abatooro amata titugasiima omuteruzi habw'amata anywire. Obu oba otarukuganywa (amata) obu bakuterurra obanza ogakyamirra ogakwata omu ngaro nukwo ogagarurra omuteruzi. Okunywa amata abakumanyire na kwo bakugenderra, obutakororramu, obutakuraba omu minwa rundi kukwatikira kandi okanywa nooyesera icuba. Omu ngeso y' Abatooro okunywa amata bugizansoni na kyo nikyegenderezebwa muno kukiraho nkooku wakuliireyo ebyokulya. OKUCUNDA AMATA Amata gatakaitiirwe ekisaabu kibanza okucumiikirirwa, baitiramu enkwasi rundi enkamyo. Amata agakamirwe nyenkya gaitirwa abeesezi nibagenda kwesera esaaha nka munaana, kandi amata ag'ekiro gaitirwa abantu bali haihi kutemba ebitabu kubyama. Kirungi hanu okwetegereza nkooku amata g'omwengero gataitirwa. Ira amata gaacundwaga enkoko niitoma obwire butakakiire. Abantu omu nju obu baahurraaga ebisaabu byagamba beetegereza nkooku obwire buli haihi kukya. Abaisiki baimuka okwitira ebintu, aboojo okwimukya amakoomi, hanyuma emamba neesara kwinikiza kukama. Omugenyi omu bwire bwa nyenkya kwija omuka yasangaga abahumakati beeteekaniize, okucunda bakamara ira. Amata obu gaba gatakajwire gabanza gazinga, gabaho ifuro hanyuma y'okuzinga, ifuro, liihwaho hazookaho otugita tutaito. Gaba iseke likuru. Ebi byona bihoire gasoroora gajwa. Obu gamara kujwa bagazongoza bacumiikirra ekirere, baiha ekiituruzo bagaitura. Amacunda ganywibwa abaana n'abairu rubaale. Abasaija tibanywa macunda, kandi omukazi w'omuntu kunywa amacunda ira yasendwaga. Abakazi baanywaga amakamo, okunywa amacunda baakifuuhyaga. Amata obu gaba maingi n'amagita nago gaba maingi. Omuntu w'amata maingi asamurra buli kiro hanyuma y'okwiturra amata, baitu ow'amata make asamurra hanyuma y'ebiro bibiri rundi bisatu amagita obu gakakanya. Amagita obu bagasamurra bagoogya. Gazongozibwa omu maizi emirundi ebiri rundi esatu kuhikya amata gahoiremu. Amagita obu baba nibagoogya omurundi gwa kabiri nukwo gaahurwe, omubumbi abanza anaaba n'iju omu ngaro ze nukwo abumba n'amaizi garukufuka. Obu aba naayeetaaga amagita kuhya bwango, amamirraamu akaniini k'ekisura. Obu amara kugabumba agata omu ncundiro nuho gaahurwa. Obu aba ataina ncundiro agaahura omu biko rundi omu biharaiga. Encundiro itirwa n'ehunda. Amagita amato geetwa g'entoijo, kandi amakuru agateera kitaama bageeta agakokomere. ENJUBA Ente kugirasa ebanza ekwatwa ha mahembe enunurwa ha bikya bagireega n'ebohera omu bikya, nukwo ekinywa ky'okurasa kizooke. Omurasi agirasa ejwa enjuba eregebwa omu kintu. Obu amara kurasa, ente erasirwe obu eba eri nyana, agiteera ekiraso ha mugongo emirundi mwenda, hanyuma agikanga hansi, ha maguru gaayo ag'enyuma. Binu nibyo ebigambo agamba "Kumu, abiri, asatu, ana, ataano, mukaaga, musanju, munaana, mwenda, Yatoma. Kahogo ya Ruhogo". Obu aba naabara ameezi, aga etwara ente kuzaara kandi okubara oku atandikira haihi n'ibbango, agarukira haihi n'amatako. Enjuba enyakumanyirwe eri y'emiringo esatu. Emiringo enu n'ekwasiza ha ncumba yay0. Enu niyo emiringo y'enjuba: Enjuba encumbwa Enjuba enkoronge Enjuba enjuumike Enjuba y'okucumba obu bamara kugiregya, bagiiha orwihe hanyuma bagiteeka. Nyenkya endi, bagirunga n'ebirungo bagicumba. Enjuba enkoronge bagiiha orwihe bagikaranga, tibagitamu maizi. Bagikaranga n'obutuzi, n'amagita, n'amata g'omuraara n'ekisura. Osanga ecwekacwekere neeguma dai, kandi obunuzi mahano. Enjuba enjuumike tibagiiha bagiteeka ekwata, hanyuuma bagitereburra ha biko omu koomi. Bagisweka n'ebiko bindi babitaho. obusa nukwo bireme kusiiriira, bagibugira omurro gw'ekoomi. Ebirungo by'enjuba enu babita kara omu kintu ky'okurasiramu nukwo obu ekama bikwatiramu. ENKOKO Ira okwihaho okuteera obwire n'abafumu kuziita enkoko tizaali z'omugaso gundi omuka y'Omutooro. Hati biro binu z'omuhendo muno habwa byombi, okuguzaamu ensimbi n'okulya. Baitu ira omuntu obu yalyaga enkoko yacwibwaga omuka y'owaabu habw'okugihemura, kandi yayetwaga Kihungu rundi kisomamahuli. Enkoko ziina amabara gaazo agazeetwa habw'obwoya bwazo. Hanu ifo haragiriirwe obwoya bw'enkoko ebuguma. Kyeru Kibebe Kikara Kitunda Kinyonza Kitembe Kitukura Kitanga Kinyigi
monolingual_generation
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: A Guide for Advanced Learners and Teachers of Runyakitara
Makerere University Press P.O. Box 7062 Kampala, Uganda Email: [email protected] [email protected] (C) Oswald K. Ndoleriire, 2020 All rights reserved. No part of this publication may be reproduced, stored in a retrieval system, or transmitted in any form or by any means, electronic, mechanical, photocopying, recording or otherwise, without prior written permission from the publishers. ISBN: 978-9970-611-00-3
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: Table of Contents
Table of Contents ..... v Acronyms and Abbreviations ..... ix Preface ..... xi Acknowledgements ..... xvi About the Contributing Authors ..... xvii Chapter 1 THE PHONETICS AND PHONOLOGY OF RUNYAKITARA Oswald Ndolerire & Gilbert Gumoshabe ..... 1 Introduction ..... 1 Theoretical Framework ..... 1 Scope of the Study ..... 2 Tone in Runyakitara ..... 3 Methodological Approach ..... 6 The Sounds of Runyakitara ..... 7 The Runyakitara Consonant Charts ..... 7 The Vowels ..... 23 The Phonemes of Runyakitara ..... 25 Conclusion ..... 31 References ..... 32 Chapter 2 MORPHOLOGY: GENERAL DESCRIPTION AND NOMINAL MORPHOLOGY IN RUNYAKITARA Fridah Katushemererwe, Oswald Ndolerire, & Shirley Byakutaaga ..... 33 Morphology ..... 33 Morphological Typology ..... 33 Morphological Typology and Runyakitara Morphology ..... 34 What is a morpheme? ..... 34 Identifying morphemes and morphs ..... 35 Roots and Affixes ..... 38 Morphemes and Allomorphs ..... 41 Nominal Morphology in Runyakitara ..... 45 Morpho-phonological Rule ..... 53 Aspects of the Nominalisation Process ..... 59 The Morphology of the Pronoun in Runyakitara ..... 60 The Morphology of the Adjective ..... 67 Conclusion ..... 73 References ..... 73 Chapter 3 VERBAL MORPHOLOGY: TENSE AND ASPECT IN RUNYAKITARA Gilbert Gomoshabe & Oswald Ndoleriire ..... 75 Introduction ..... 75 Theoretical Approaches ..... 75 The Verb in Runyakitara ..... 76 Markers in the Simple Verb Forms ..... 77 Tense/Aspect Markers ..... 78 The Habitual in Runyakitara ..... 81 Aspects and Tenses in Compound Verb Forms ..... 82 Time Adverbials and Subordinate Clauses of Time ..... 87 Compound Forms Derived from Complex Forms ..... 90 The Narrative −a∼aa− −a∼aa− and the 'imperative'-e ..... 91 Summary of Temporal Adverbials or Time Indicators ..... 93 Summary of Tenses and Aspects ..... 94 Adverbs ..... 97 Conclusion ..... 99 References ..... 100 Chapter 4 THE SYNTAX OF RUNYAKITARA Oswald Ndoleriire ..... 101 What is Syntax? ..... 101 Sentence in General ..... 101 What is a Complete Sentence? ..... 109 Simple and Complex Sentences ..... 110 Sentences and Clauses ..... 113 The Simple Sentence ..... 119 The Agent ..... 124 Types of Clauses ..... 124 Conclusion ..... 130 References ..... 130 Chapter 5 ASPECTS OF RUNYAKITARA SEMANTICS Celestino Oriikiriza ..... 131 What is Semantics? ..... 131 The meanings of the word 'meaning' ..... 131 Scope of Treatment of Linguistic Meaning in this Chapter ..... 133 Prior Work on Linguistic Isomorphism of Language and Phenomena in Runyakitara ..... 134 Semantic Fields ..... 138 Situations, their Encoding and Expression in Language ..... 146 Semantic Change ..... 147 Meaning Relations ..... 150 Conclusion ..... 155 References ..... 155 Chapter 6 TRANSLATION PROCESSES AND CONSTRAINTS IN RUNYAKITARA Gilbert Gumoshabe ..... 157 Introduction ..... 157 What Does the Form of the Language Include? ..... 158 Reasons for Translation ..... 160 History of Translation in Uganda ..... 161 Types of Translation ..... 163 The Translation Process ..... 164 Challenges in Translation ..... 167 Specialised Terminology ..... 171 Conclusion ..... 175 References ..... 175 Chapter 7 TRANSLATION AND INTERPRETATION IN RUNYAKITARA: LINKING THEORY TO PRACTICE Edith Ruth Natukunda-Togboa ..... 177 Introduction ..... 177 Translation and Interpretation: A Historical Perspective ..... 179 Translation Theories ..... 182 Translation and Interpretation Strategies ..... 187 Interpreting Strategies ..... 192 Audio-Visual Translation ..... 194 Conclusion ..... 196 References ..... 196 Chapter 8 THE ORTHOGRAPHY OF RUNYAKITARA Gilbert Gumoshabe & Oswald Ndolerire ..... 199 Introduction ..... 199 Principles of a good orthography ..... 200 The Need for Writing Uganda Indigenous Languages ..... 201 Historical Developments in the Orthography of Runyakitara ..... 202 Efforts to Standardise the Orthography of Runyakitara ..... 203 Current Situation of the Orthography of Runyakitara ..... 206 Double Consonants ..... 206 Vowel Length ..... 210 The Relative ..... 215 Prepositions and Conjunctions ..... 216 The Possessives ..... 217 Writing Peculiarities ..... 218 Reduplication and Compound Nouns ..... 221 Miscellaneous Issues ..... 223 Punctuation ..... 226 Summary of Runyakitara Orthography ..... 231 References ..... 235 Chapter 9 INTRODUCTION TO A DISCOURSE ANALYSIS OF RUNYAKITARA TEXTS: A GENRE APPROACH Levis Mugumya ..... 237 Introduction ..... 237 What is Discourse Analysis? ..... 238 Methods used in Discourse Analysis ..... 239 What is genre? ..... 240 Why is it Important to Acquire Genre Knowledge? ..... 241 Genre Analysis ..... 243 Identification of Genres ..... 244 Analysing Genres ..... 247 Narrative Genres ..... 248 Runyakitara Story Genres ..... 250 A Contemporary Runyakitara New Story Genre - Amakuru ..... 255 Conclusion ..... 262 References ..... 263 Index ..... 267
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: Preface
This book introduces a language that we call Runyakitara. You may wonder what Runyakitara stands for. If you are a Ugandan, you may think that some linguists sat down and came up with a new language that they then named Runyakitara. We are going to show you that this is not the case. Runyakitara, as a matter of fact, is a name that was proposed in the mid-1990s by language academics at Makerere University when they were introducing the teaching of Runyoro-Rutooro and RunyankoreRukiga as a degree-level course at that university. Runyoro-Rutooro and Runyankore-Rukiga are taught as one subject at the university and it was, therefore, convenient to give them one name because it evokes the old empire of Bunyoro-Kitara, which, at its height, covered most of the areas where Runyakitara is spoken today. The speakers of Runyoro-Rutooro and Runyankore-Rukiga, additionally, to a large extent understand each other and do not need an interpreter when conversing among themselves. According to some studies (Ladefoged, 1972), the languages or dialects have a high degree of mutual intelligibility.
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: Runyakitara in the global context
It is generally accepted that the four varieties of Runyakitara under study belong to the Bantu family of languages, which are part of the Benue-Congo sub-group. The latter itself belongs to the Niger-Congo which is under the Congo-Kordofan (also called Niger-Kordofan) language family. One notes that the Bantu language family is, geographically, the most widespread, stretching from the Equator to the Cape of Good Hope.
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: Runyakitara in the national context
The Ugandan Constitution does not mention the word Runyakitara. It mentions 56 languages according to the tribes that the constitution recognises. Thus, Runyoro is recognised as a language in the same way Rukiga, Rutagwenda, Runyaruguru and others are. The practice in previous periods, particularly from the 1950s, was to recognise six area languages, at least for educational purposes, those that were to be taught in primary schools. These were: Luganda, Runyoro-Rutooro, Lwo, AtesoNgakarimojong, Lugbara and Runyankore-Rukiga. Thus, Runyakitara had two of its major varieties recognised among the six area languages of Uganda. The situation has now changed, with more languages, such as Lusoga, Japadhola, Lumasaaba and Lhukonzo being taught in primary schools and used as media of instruction during the first three years of primary education.
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: Language and Dialect
Generally speaking, a language is made up of dialects; that is, different ways in which a language is used by speakers. The most widely-spoken dialects are the regional dialects; that is, people in a given area speaking a language somewhat differently from those of another area. There are also social dialects whereby people of a given class speak the language somewhat differently from those of another. Because of their high degree of mutual intelligibility, Runyoro, Rutooro, Runyankore and Rukiga could be considered as regional dialects of a language called Runyakitara. However, mutual intelligibility is not necessarily sufficient to bring different language varieties together to form one language. There are other factors to be considered which may be political and historical. For instance, the Danish language is very close to and mutually intelligible with one of the dialects of the Norwegian language. And yet Norwegian and Danish are considered as distinct languages because of historical factors. In the same manner, the kingdoms of Ankore, Bunyoro and Tooro have existed for more than a century and people came to associate the language type they spoke with the kingdom where they lived. So, the people of Bunyoro spoke Runyoro, which has a lot in common with Rutooro while those of Ankore spoke Runyankore which also has a lot in common with Rukiga. Furthermore, the different speakers of these four "languages" were aware that they could understand each other easily but in their own perception, they were speaking different languages. So, it is not enough for a few academicians to propose a name. It must also be accepted by the different speakers of the languages in question and eventually by the wider community. The use of the word Runyakitara is for the moment at crossroads with a possibility that it might eventually be widely accepted or that it might not. The example of the Chinese language is also most edifying. It is said that Chinese has many dialects some of which are mutually unintelligible. The most prominent dialects are Mandarin in the Northern part of China and Cantonese in the Southern part. These two major dialects are said not to be mutually intelligible. However, because of the long history of China as a nation, the two are recognized as forming one Chinese language with Mandarin being considered as the standard for the whole country. All the other dialects are also considered as being part of the Chinese language. The situation of Chinese is, however, facilitated by the script that is used. In effect, people with mutually unintelligible dialects can read and understand each other because of the nature of the Chinese script. The symbols of the Chinese script represent meanings of concepts rather than sounds and that is why people of different dialects can read and understand each other while being unable to hold a conversation together.
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: Historical Perspectives and Geographical Distribution
It is widely accepted in Western Uganda, that a people's language or orulimi/orurimi corresponds to what her ethnic group speaks. The Banyoro speak Runyoro, the Batooro speak Rutooro, the Bagangaizi speak Rugangaizi, the Banyankore speak Runyankore, the Bakiga speak Rukiga, and so on. However, when the European missionaries came, those with interest in language noticed that most of the languages in Western Uganda were highly mutually intelligible. Those who wrote the first grammars and the Bible called those languages Runyoro because of the influence that the Empire of Bunyoro-Kitara had once had in this area. Thus, Maddox wrote the Elementary Lunyoro Grammar in 1902 and pointed out that he was writing a grammar of a language spoken far beyond the Bunyoro-Kitara Kingdom of the time. It is this language that we have called Runyakitara. In that respect, mutually intelligible languages or dialects that make up Runyakitara would include but would not be limited to the following: a) Runyankore, to which should be associated sub-dialects such as Ruhima, Ruhororo, Runyaruguru, Rutagwenda and to some extent Rukooki. b) Rukiga, to which should be associated such sub-dialects as Runyaifo, Runyangyezi, Rusigi, Ruhimba, Rugyeri, Ruheesi, and Runyabutumbi. c) Runyoro, to which should be associated such sub-dialects as Ruruuli, Runyara, and Rugangaizi. d) Rutooro, to which should be associated such sub-dialects as, Rusongora, Rutuku, Runyakyaka and Orutooro rwa Hansozi. There is also Lubwisi which could be considered as a sub-dialect of Rutooro. The above form the Runyakitara group in Uganda. Outside Uganda, we have in the Democratic Republic of Congo (DRC), Ruhuma, which is clearly a sub-dialect of Rutooro as well as Ruhema; in Tanzania we have Runyambo, Ruhaya and Kerewe. One should note that the first Bible for Western Uganda was written in what the writers called Runyoro in 1913, whose target audience went far beyond the borders of the Bunyoro-Kitara kingdom. It was read in the whole of Western Uganda until the first and full Runyankore-Rukiga Bible came out in 1964. It is only in the mid 1950's that the umbrella word Runyoro lost value and it was agreed at different meetings that Runyankore-Rukiga would be considered as one language and Runyoro-Rutooro as another. The name Runyakitara is therefore, convenient for this book in as far as we are addressing commonalities and differences existing in the structure of four mutually intelligible dialects or languages, depending on one's perception.
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: General theoretical approach
This book is intended for a wide readership, ranging from students in secondary schools and teacher training colleges to language teachers at all levels of education. It should also be useful for language students and lecturers in institutions of higher learning as well as researchers in languages and related areas. Due to the nature of the readership, language theories are applied sparingly in as far as they facilitate the understanding of a given language aspect by the reader. For instance, the diagrams are used to analyse some types of sentences but the authors will not go into detailed analysis of transformational generative grammar. The authors of various chapters have adopted a descriptive approach in their analysis. In that respect, a language element is analysed by taking into account its relationship with other elements in the language, the role it plays vis-à-vis the rest, and the meaning that it carries. Furthermore, since we are dealing with four major varieties of Runyakitara, a comparative approach is imperative. To that end, similar characteristics of a given point are highlighted and the differences are also demonstrated. In giving examples, the authors, in most chapters, have endeavoured to indicate whether the example is in Runyankore-Rukiga (Ry/Rk) or Runyoro-Rutooro (Rn/Rt). Where there is no specific indication, one will assume that the example is common to all the four varieties. Otherwise, for the chapters based only on one of the two major varieties, Runyankore-Rukiga or Runyoro-Rutooro, that will be indicated at the beginning of the chapter. Regarding some specific topics, such as those on translation, discourse analysis, semantics and lexicography, theories and approaches pertaining to them are explained within their respective chapters. Finally, it should be pointed out that this book is varied enough to enable readers with different interests to concentrate on the chapter or chapters that are of interest to them. For further reading on Runyakitara, the reader is advised to look out for two more publications, namely The Cultures of the Banyakitara and Runyakitara Literature by the same group of authors. Oswald K. Ndoleriire Makerere University, Kampala October 2019 Runyakitara Language Studies: A Guide for Learners and Teachers of Runyakitara
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: Acknowledgements
This book is a result of painstaking research, which started in 1995/1996 with a research grant from the Research and Publications Committee of Makerere University, to whom we express our sincere appreciation. We wish to extend our sincere thanks to all those who have, in one way or another, helped towards the realization of this work. Our gratitude goes to the late Associate Professor Sango Mwanahewa, Mark Musinguzi, Anette Birungi and Dr Allen Asiimwe. We also extend special thanks to the Centre for Language and Communication Services of Makerere University, who assisted financially during the process of writing and reviewing the manuscript. In the same spirit, our sincere thanks go to the Department of African Languages, Makerere University, for recommending this publication to the sponsors. Finally, we also wish to express our deep gratitude to the Directorate of Research and Graduate Training, Makerere University, for accepting this publication, and the Carnegie Corporation, New York, for funding the publication.
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: About the Contributing Authors
Shirley Cathy Byakutaaga, holds a Bachelor of Arts with Education (Makerere University) and a Masters in Linguistics (University of Victoria, British Columbia, Canada). She served as a Senior Lecturer at the Institute of Languages, Makerere University, where she was among those who initiated and popularized the teaching of Runyakitara. Her research interests are in the interplay between Ugandan, European and American cultures on which her bestseller, Tips on Ugandan Cultures, is based. She has also written on Academic Linguistics, children's stories, and cotranslated the Uganda Constitution, Chinua Achebe's Things Fall Apart and Okot p' Bitek's Song of Lawino into Runyoro-Rutooro. Gilbert Gumoshabe holds a PhD in Social Anthropology. He is a lecturer and Coordinator of Runyakitara in the Department of African Languages, Makerere University. He co-authored Katondoozi: A Thesaurus of Runyankore-Rukiga, KavunuuziRunyankore/Rukiga-English Dictionary and A Unified Standard Orthography of Runyakitara. He edited the Standard English-Runyankore/Rukiga Dictionary. Fridah Katushemererwe, PhD, is a lecturer and researcher of Linguistics and Communication Skills in the Department of Linguistics and English Language Studies, Makerere University. She has contributed to scholarship through journal articles, conference proceedings and book chapters. She has presented at several conferences and workshops, delivered seminars locally and internationally. Levis Mugumya, PhD, is a Lecturer in the School of Languages, Literature and Communication, Makerere University where he teaches Linguistics and Communication Skills. He holds a doctorate from Stellenbosch University, South Africa. His research interests include professional and academic writing, discourse analysis, media genres, evaluative language, and language and conflict. Edith Natukunda-Togboa, PhD, is an Associate Professor in Language Studies (French). She uses French and Runyakitara to research into gender issues, European studies and African peace and conflict scenarios. She previously served as Dean of African Studies and Head of Department in Peace and Conflict Studies in the University for Peace, Costa Rica but currently heads the Department of European and Oriental Languages, Makerere University, where she also teaches French and Francophone Literature, Cultural Studies, Communication, French for Specific Purpose and Runyakitara Literature. She is also a consultant in editing, publishing, translation and interpretation in French, English and Runyankore. Her research interests are in Runyakitara, gender and development, discourse analysis, peace and conflict studies. Oswald K. Ndoleriire, holds a Bachelor's degree in French, a Master's degree and a PhD in Linguistics (University of Sorbonne Nouvelle, France). He is currently a Professor of Linguistics and Director of the Confucius Institute at Makerere University. He previously served as Dean Faculty of Arts and Principal College of Humanities and Social Sciences at Makerere University. He also served as Minister of Education and as Regent to King Oyo in the Tooro Kingdom of Uganda. He has taught French, African linguistics, general linguistics, English phonology in various institutions of higher learning in Nigeria, Kenya and Uganda. He has researched and published widely in the areas of African linguistics (Runyakitara), and in language, culture and development. Celestino Oriikiriza, PhD, is a lecturer in linguistics at Makerere University, Kampala. He was the pronunciation editor of Fountain Junior English Dictionary (2006) and the lead compiler of the dictionary Kashoboorozi y'Orunyankore-Rukiga (2007). He published 'Elicitation and Arrangement of conceptual meanings in the Lexicography of Less Documented Languages' in Lexikos (2014).
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: Chapter 1
THE PHONETICS AND PHONOLOGY OF RUNYAKITARA <br> Oswald Ndolerire & Gilbert Gumoshabe
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: Introduction
This chapter, which is an updated version of Ndoleriire's (1992) article, endeavours to present aspects of the phonetics and phonology of Runyakitara. Some people have already made an attempt but very often in a very superficial manner. The studies that exist are presenting sounds either in Runyoro-Rutooro or Runyankore-Rukiga. No serious attempt seems to have been made to examine whether there is an underlying phonological system of the four major Runyakitara varieties spoken in Uganda (Runyoro, Rutooro, Runyankore, and Rukiga). This is precisely what we set out to do.
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: Theoretical Framework
In the inventory of sounds, the approach will be purely descriptive, the aim being to try to account for as many sounds as can be identified in the four dialects of Runyakitara (Runyoro-Rutooro/Runyankore-Rukiga, sometimes divided into Runyoro-Rutooro and Runyankore-Rukiga). This collection of sounds is what we have referred to as the phonetics of Runyakitara. After the inventory of the sounds, an attempt will be made to determine the 'functional' or 'distinctive' units among them; that is what we usually call 'phonemes'. This functional description of sounds is called 'phonology'. In order to identify the phonemes of Runyakitara, we shall essentially base our analysis on a 'functional/distributional' framework. In the Prague school sense of the word (Vachek, 2008), a sound is 'functional' if, in a given segment, it can help in differentiating one word from another. For instance, in Runyakitara, /k/ /k/ is a distinct phoneme from /g/ /g/ because by replacing /k/ /k/ with /g/ /g/ in a given segment, the meaning can change; e. g., kukanya (to increase) and kuganya (to be miserable). In the same manner, /t/ /t/ is said to be a distinct phoneme from /d/ /d/, for example: Such examples as obuta and kukanya are said to constitute "minimal pairs". The notion of minimal pairs, as explained by Ndoleriire (1980), is very useful in phonology for determining the distinctive features of sounds; that is, their phonemic status. Another important yardstick in determining whether a sound is a phoneme or not is to examine its distribution. By distribution, we mean the physical environment of the sound; what appears on its left and right. This often determines the physical representation of the sound itself. For instance, in a good number of Bantu languages, the sound [r] is pronounced as [d] when it is preceded by a nasal such as [n]. Thus, in Runyoro-Rutooro, oku-rora (to see) becomes n n-dora (I see). The [d] is brought about by the preceding nasal [n]. In this case, we say that [r] and [n] in the environment of ku-rora/n-dora, are not two distinct phonemes, but variants of one phoneme. Their physical representation is determined by specific environments; that is, the presence or absence of the nasal [n].
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: Scope of the Study
Here, we are going to analyse some aspects of the Runyakitara phonetics and phonology especially from the segmental point of view. This means that our study will not be comprehensive since Runyakitara is made up of numerous dialects and sub-dialects, not to talk of 'idiolects' or individual varieties. A comprehensive study would therefore attempt to account for the sub-systems attestable in the different dialects. This will not be the case; we shall limit ourselves to the most frequent pronunciations among the speakers of Runyoro, Rutooro, Runyankore and Rukiga. This means that, besides other Runyakitara dialects such as Ruhororo, Rutagwenda, Runyaruguru, Rusongora, Rutuku, Rugangaizi and Lubwisi, even the major dialects will not be thoroughly analysed since only the most common pronunciations will be dealt with. Since we are mainly dealing with segmental phonetics and phonology, that is, the study of the sounds that appear at the level of the basic sound itself, such as \grave{o}-m u ́-n-t u ́ (Rn/Rt) (Rn/Rt) (a person) without putting into consideration such other aspects as the pitch of each sound, e.g., o-m-u-n-t- uˉ u ˉ ; or the stress; that is, the place in a word or in a segment where muscular energy is placed; e.g. o'muntu, most energy here is placed on the syllable -muwhen pronouncing the word. We will also neither deal with the syllable structure (minimal combinations of consonants and vowels) nor vowel harmony (influence of sounds on each other). Most of these aspects are usually called 'supra-segmental' features. For Bantu languages, one of the most important supra-segmental features is the 'tone'; that is, a pitch in a word that can bring about a change in meaning (Taylor, 1959). For example, in Runyankore-Rukiga: This important feature has not been dealt with in this study; however, we shall say a few words about tone.
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: Tone in Runyakitara
From the research conducted, tone, which Fromkin and his colleagues (2003) describe as the vocal sound with reference to its pitch, quality, and strength, is clearly attested in Runyankore-Rukiga. It is used in providing meaning of words whose spelling is the same but vary in pronunciation. That variation is only explained by the existence of tones. Examples include: However, tone seems to be lacking in Rutooro and very few cases remain in Runyoro. It is rather surprising that Runyoro-Rutooro is in that situation. This is because most of the East African Bantu languages surrounding Runyoro-Rutooro and intimately related to it have tone. It would appear, however, that Runyoro-Rutooro must have been fully tonal at a given moment and that the process of tone levelling must have occurred over time. Moreover, although in Rutooro no lexical items are attested that can be distinguished by tone alone, some remnants of tonal distinction do exist at sentence level, indicating the presence of grammatical tone. Compare, for instance, the following sentences: One can also quote a children's play word or pun where ambiguity is supposed to bring about different meanings. When one studies the tone patterns carefully, however, the ambiguity is removed.
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: Taata obu aba naagaba enyama naanyampa
Taata obu a-ba ni-a-gaba e-nyama ni-a-nyampa 2. Taata obu aba naagaba enyama naanye ampa Taata obu aba ni-a-gaba e-nyama naanye a-mpa 3. Omukazi acumbire O-mu-kazi a-cumb-ire 4. Omukazi acumbire Father, when he is giving meat, he passes wind. When father is giving meat, he passes wind. Father, when he is giving meat, me also he gives. When father is giving meat, he gives me also. The woman who has cooked... The woman has cooked. In Runyankore-Rukiga, grammatical tone is even more pronounced as shown in the examples below: 5. Naakumanya Examples: Ni (aa-ku-many-a 6. Naakumanya), Ni (a-ku-many-a 7. Naakishoma), Ni (a-ki-shom-a 8. Naakishoma).
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: He is reading it
We note that in some Runyankore-Rukiga varieties we can have sentences like: 9. Twamushangayo Twamushangayo 10. Naazayo
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: I have gone there
He is going there; He will go there In the first set of Runyoro-Rutooro examples, the ambiguity between the two clauses is removed by the presence of contrastive tone. The examples above show that the grammatical intonation here helps to indicate the distinction between different types of clauses. Apart from such examples, cases of typical lexical and grammatical tones do not seem to exist in Runyoro-Rutooro. This does not mean, however, that the speakers of Runyoro-Rutooro do not have lexical and grammatical tones at all. A few examples of this kind of tone seem to have been found in Runyoro, although such pronunciation is questionable: The above examples, except the first pair (omunyoro) were cited by Shigeki Kaji (2015) and he confirms that such tonal contrasts do not exist in Rutooro at lexical level. This author had already talked about the absence of lexical tone in Rutooro in an earlier publication (Kaji, 2017). Tucker (1964) is also of the opinion that there are no tones attested in RunyoroRutooro. Things are, however, different in Runyankore-Rukiga. Sentences 5 to 10 above are clear examples of grammatical tone in Runyankore-Rukiga. Although tones are fully attested both at lexical and grammatical level in Runyankore-Rukiga, it appears that there has been a process of tone levelling among the younger generations of the speakers of Runyankore-Rukiga. Examples: Runyankore (Rukiga has two basic tones, the high tone marked ().
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: Verbs
Due to the tone levelling phenomenon, all the above could be pronounced with low tone by some speakers.
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: Non-Verbs
The above examples can be summarised as follows: (a) Verbs that are infinitive usually have only two tone classes: one characterised by low tone only, the other characterised by the presence of a high tone. (b) Nouns are also in two classes: one with low tone only, and the other by the presence of high tone appearing in different patterns with low tone.
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: Methodological Approach
We shall attempt to account for the major similarities and differences at phonetic and phonological levels among the major dialects of Runyakitara. In order to do this, one has of necessity to adopt a comparative approach. The different dialects will therefore be examined both individually and collectively in order to discern what unites them or separates them. The ultimate aim will be to show that despite the differences, these dialects have a common underlying system that, most likely, accounts for their mutual intelligibility. Such conclusions would, however, be partial in character since in this part we are dealing only with the phonological aspect of the language.
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: The Sounds of Runyakitara
In order to identify the distinctive sounds of a language, it is important to make an inventory of as many sounds as may exist in a language. From this pool of sounds, one can determine those that are more pertinent than others. As indicated earlier, we shall limit ourselves to the most common sounds produced by the speakers of Runyoro, Rutooro, Runyankore and Rukiga. This is not to do justice to a language characterized by numerous dialects; but because of various limitations, we shall limit ourselves to this. The charts below contain the most common Runyakitara sounds in the four major dialects.
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: The Runyakitara Consonant Charts
Chart 1: Rn Chart 2: Rt Chart 3: Ry Chart 4: Rk From the four charts above, Runyankore has the highest number of consonantal sounds (26) followed by Rutooro (25), Runyoro (24) and Rukiga has the lowest number (23). We shall see, however, later, that the slightly higher number of sounds in Runyankore than in the other dialects is essentially due to the fact that in Ankore, there are two distinct social groups, the Bahima and the Bairu, with each group having some special characteristics in pronunciation. This situation does not arise among the speakers of the other three dialects. We note that sounds that are not common to all dialects are: We note here that most of the exceptions are found in Runyankore. But here, again, it is because of the two varieties of Runyankore. In fact, the sounds ts,kg ts,k g , and gg g g all belong to the Bahima. This would mean, then, that the non-Bahima are quite close to the Rukiga speakers in pronouncing their consonants. From the charts, we also note that the Rukiga speakers have the least number of exceptions in their consonants; that is, all their consonants are shared with at least one other dialect. Following is a list of examples to illustrate the utilisation of the above sounds: If one looks closely at the examples given above, one will notice that, out of the 29 sounds illustrated, it has been possible to give identical examples in Runyoro-Rutooro and Runyankore-Rukiga for 17 sounds. For a further eight sounds, the examples showed some differences. Finally, for four sounds, namely; ky, gy,3 k y , g y ,3, and ts, examples could only be found in Runyankore-Rukiga. Of these last four, only 3 appears in Runyankore-Rukiga as a whole whereas the other three are somewhat attested in Ruhima. Tentatively, therefore, one can say that fairly similar examples can be found in the utilisation of about three quarters of the sounds. We need, however, to examine these sounds in more detail to find out how and where they differ or are similar in their utilisation in the different dialects. p p and h h These two sounds, which are far removed from each other from the articulatory point of view, are otherwise quite close in Runyakitara. This could be due to the fact that in some languages (like English), p p is often aspirated as ph p h
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: . Some Runyankore speakers still tend to aspirate the
p p such as in [ phaasi p h aasi ] (flat iron) and [okup h h akuka] (to do something hurriedly). It must be mentioned, however, that p p as a sound on its own is rather rare, both in Runyoro-Rutooro and Runyankore-Rukiga. It is mostly in loan words - such as Paapa (Pope); paasi (flat iron); pakiti (packet); paipu (pipe); kupakira (to pack); kupima (to measure); kupangisa (to hire); etc. We also have a few words of onomatopoeic nature, such as: Ipapa (wing); kupapamuka (to move excitedly); kupaapaara (move aimlessly everywhere); kupasuka (break suddenly); kupakuka (walk quickly); et cetera.
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: The sound
h h, on the other hand, occurs very frequently both in Runyoro-Rutooro and Runyankore-Rukiga. Common examples include: kuha (to give); kuhaata (to peel); kuhaba (to lose one's way); kuhaga (to inflate or to get filled up); kuhama (to take root); kuhamba (to seize, to rape); kuheeka (to carry on one's back); kuhika (to arrive or to reach); kuhoma (to plaster); kuhunda (to decorate); et cetera. It should be pointed out, however, that each time h h is preceded by the bilabial nasal m m, it is pronounced p p. Examples of this type abound: b b and β β β β is a very frequent sound in Runyakitara but b b is not. As a matter of fact, b b usually occurs when preceded by the nasal m m, in loan-words or in onomatopoeic words. Elsewhere, the common pronunciation applies. Examples are: (a) b b preceded by m m Compare: (b) Loan words (especially for Rn/Rt Rn/Rt ) Note however, that in Runyoro-Rutooro, b b can be heard in a sentence even though this is not compulsory, for example: Baitu nookora ki? But what are you doing? Byabali araha? Where is Byabali? The sound v v, on the other hand, is not frequent in Runyakitara. It is mostly found in loan or foreign words, especially in Runyoro-Rutooro. Examples include: Examples: Runyankore (Rukiga also has such words as the following:).
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: The
ts ts sound, on the other hand, is not widely used in Runyakitara. It is mainly used by the pastoral Bahima among the Runyankore speakers, with a few other Banyankore using it. It is also used by Kinyarwanda speakers outside Runyakitara area. Elsewhere in Runyakitara area, the ts ts sound is replaced either by s s or ky ky or hy hy. Examples include:
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: Stylistic pronunciation of
ts ts in Rutooro could be heard particularly among the youth in words such as: I,f,Y I,f,Y, and rr rr These sounds are very frequent in Runyakitara particularly [f]. This latter is the sound most heard in Runyankore-Rukiga, whereas where l l is most common among Runyoro-Rutooro speakers who, at the same time, use [r] [r] even more frequently. rr rr, on the other hand, or the rolled r r, is most common among Rutooro speakers, although it is heard under different variations throughout the area under study, especially in Ankore.
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: If we start by examining the sound
r r, it will be noted that throughout the Runyakitara area, it is usually pronounced flapped /f/, such that the following will be pronounced thus: Note that some Runyakitara speakers, especially those speaking Runyoro, sometimes pronounce f f, as a fricative sound and not flapped f. Examples are:
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: As regards the sound
[l] [l], it can be said that this is practically non-existent among Runyankore speakers. Among the Rukiga speakers, the lateral [l] [l] is used as in RunyoroRutooro although many Bakiga believe they do not have it simply because it is not in the Runyankore-Rukiga orthography. As mentioned earlier, it is most frequent in RunyoroRutooro, where it varies with r r in determined environments (in the same manner as in Rukiga). In this respect, l l is attested when it is preceded by a,o a,o, or u u and followed by i i or e e. In all, the other environments, the sound expected is usually r r. This rule remains valid whether there is a a morphological or word boundary or not. Let us examine the following examples.
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: Examples with
I I
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: Examples with
f f It is clear from these examples that, in Runyoro-Rutooro and Rukiga, f f and l l appear in complementary distribution; that is, the sounds appearing before and after l l are different from those appearing before and after f f. This can be illustrated as follows: In all the other environments, which are the majority of the cases, the production will be f f, as in i….i i….i, like omubiri (body), pronounced [omubifi] or e….e e….e, like ekikere (Rn/Rt) (Rn/Rt) (frog), pronounced [ekikefe] and many other possible environments. Note, however, that l l and f f appearing at word initial, have different conditions of appearance; for example:
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: As far as the rolled
r r or rr Examples: rr (also called a trill - is concerned, as mentioned earlier, it is most widely used among the Rutooro speakers but can also be found in other cases. In Rutooro, the sound).
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: The examples above show that there are at least three ways in Runyoro in which the
rr rr in Rutooro is translated. The most common pronunciation seems to be that of Runyoro 1. Runyoro 2 seems to be more common among those who had some formal training in Runyoro-Rutooro because that was the standard pronunciation as reflected in the standard orthography. The speakers of Runyoro 3 are also many and seem to have some Luganda influence in their pronunciation. In Runyankore-Rukiga, at least in the orthography, the sound does not exist. It is always written as r r such that the equivalent of the Rutooro omurro (fire) would be omuriro. In real pronunciation, however, different sounds can be heard as shown below: In the examples given above, it should be noted that in Runyankore 1, the pronunciation of r r is almost rolled as in Rutooro but then there is a slight vowel that separates the rolling of r r (or doubling in orthography). In Runyankore 2, the r r is clearly rolled but the difference between this pronunciation and that of Rutooro is that the vowel preceding the rolled r r is lengthened in Rutooro. Note also that among the Rutooro speakers, especially the younger generation, there is a tendency to pronounce the rolled r r as a fricative.
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: The fricative
r r or [r] [r] is heard in Runyoro and Rutooro but in different conditions. Among some Banyoro, the flapped r r or [f] is often pronounced as [r] [r], like in omunyoro [omunoro] rather than [omunofo]; that is, as [r] [r]. On the other hand, in Rutooro, r r is heard especially among the young generations to replace the rolled r r or rr rr such that instead of [omuurro] (fire), one sometimes hears [omuиr]. It would appear that, as far as the fvfv fvfv structure is concerned, the rolled r r in Rutooro and Runyankore and the flapped f in Runyoro have reached the highest stage of simplification from a historical point of view. One can postulate that the older pronunciation of the rolled r r was of the type {f∼f∨fv} {f∼f∨fv} but has undergone change to {fvfv} {fvfv}. The different stages are exemplified below: Table 1: Transformation of Languages
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: Remarks
The word okulira/okurira, "to cry"," can be written exceptionally with a short or long vowel; i.e., okurra or okuurra or okura. The older generation in Rutooro tends to use okuurra rather than okurra, thus respecting the rule of vowel lengthening before rr .
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: The younger generation tends to shorten the
rr rr both in okurra and in okura (one hardly hears okuura). After all, in this other case, there is no rolled r r as such and therefore the lengthening of the vowel before rr rr need not necessarily apply although it does apply in the other cases as shown in the examples of the fifth stage. 2. It has been pointed out that Runyakitara speakers, especially from Ibanda area, also sometimes use a fricative r[r] r[r] rather than the rolled [i]. This would mean that after the fourth stage [omurro], in Runyankore, there would be a fifth stage again in Runyankore [omuro] and the Rutooro fifth stage [omuиio] would become the sixth stage, while the Runyoro sixth stage [omuиio] would become the seventh. It has, however, been noted that the pronunciation by the people of Ibanda [omu{o],] who are Rutagwenda speakers, is influenced by Rutooro and by Runyankore. In this particular case, Rutooro seems to have had the upper hand. 3. Standard Runyoro-Rutooro adopted the spelling of omurro (Rutooro) rather than omuиro (Runyoro) or omuliro (Runyoro). Among other things, the considerations here might have been the following: (a) The Runyoro pronunciation of omuuro can bring confusion with other words with different meanings (homonyms). Compare: Rt Rn It is clear that the words in columns 1 and 3 in Runyoro are homonymous. (b) The other reason why the Rutooro omurro was preferred to the Runyoro omuliro or omuuro is that the first version omuliro seems to have some Luganda influence, a language not included in the Runyakitara group.
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: Before leaving the study of the sounds
l,f,rr l,f,rr and r r, it should be noted that the above sounds are pronounced as d d when preceded by the alveolar nasal n n. Examples include:
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: Note that in the last example with
rr rr, only the first r r becomes d d while the second r r remains r r. This is an exceptional case in Runyakitara where the syllable structure of the type VCVCV or CVNCV or CVCW/YV etc. now also includes the structure: CVndrC as in nindra above.
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: J and 3
These two sounds are very frequent in Runyankore-Rukiga but of very limited use in Runyoro-Rutooro. It should be noted first that the sound transcribed as f f is usually written a sh in Runyankore-Rukiga orthography while 3 is written as j j. To begin with, the distribution of f f is very limited in Runyoro-Rutooro although heard among older generations and 3 is non-existent there. As for J J, the following examples are for Runyoro-Rutooro.
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: The original pronunciation seems to have been
h h, the form used in spellings. This can be confirmed by the verb kuhya (to burn) in the following usages: In the two examples above, h h can be replaced by f f or s s by some speakers. However, if we take the form: tu-hi-ire we are burnt The only sound acceptable is h h and not f f or s s. The sounds f f and s s, therefore, only appear when h h is followed by the palatal continuant y y. Otherwise, h h is maintained.
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: The pronunciation of
hy hy in Runyoro-Rutooro is more complex than is shown in the chart above. It seems most Banyoro pronounce an hy hy, which is close to a velar fricative +y +y, something like: omuXyo (the sound often heard among some Basoga speakers, in Lumasaba or in Luluya). Others do pronounce: omuhyo; while others pronounce: omuhyo with the h h totally dropped; omufyo could also be heard among some. In Rutooro, the order seems to be as follows: omuhyo omufyo omusyo omuyo omuhya. As pointed out earlier, Banyoro and Batooro of the older generations (and some younger ones) also use / generally in the same conditions as the Banyankore and the Bakiga although the Runyoro-Rutooro / (sh) tends to be a bit softer than the Runyankore-Rukiga one. Examples include: w w and y y w w and y y may also play the role of full consonants in the CVCV syllable structure such as: From the syllabic point of view, w w here is used fully as a consonant followed by a vowel, thus respecting the usual Bantu structure of CVCV. However, such examples with w w are fairly rare in Runyakitara. Luganda has much more of such a structure, where usually in Runyakitara w w is replaced by h h. Below are some examples. On the other hand, y y falls in well with the usual structure of CVCV as shown in the following examples: Apart from the cases examined above, the sounds f f and 3 are to be found in abundance in Runyankore-Rukiga. Below is a list of some of the many words in which these sounds can be found:
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: It should be noted that while the usual equivalent pronunciation of
f f in RunyoroRutooro is s s, that of 3 is j j as shown in the following examples: As mentioned in the chapter on orthography, the letters ' zh zh ' would have better represented the sound 3 in Runyankore-Rukiga orthography than the present j j and would have corresponded to sh, which represents the unvoiced. In this case, Runyankore-Rukiga seems to have been influenced by the older Runyoro-Rutooro orthography, where the letter ' j j ' is more representative of the sound [j] [j]. c,j,ky c,j,ky and gy gy The palatal sounds c c and j j are frequent in Runyakitara. They are very distinct in RunyoroRutooro whereas, in Runyankore-Rukiga, they are often variations of the velars k k and g g. Here, we give examples of c c and j j used as distinct sounds: (a) (b) Ry/Rk Ry/Rk
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: The utilisation of
c c and j j in Runyoro-Rutooro is straight forward and does not need much explanation. c c and j j are used in all environments without exception. In RunyankoreRukiga, things are more complex. Whereas the first examples with c c are similar to those in Runyoro-Rutooro, the rest of the examples show marked differences. As a general rule, ' k k ' is pronounced as c c and ' g g ' as j j when they are followed by i i or y y. In the orthography, when ' k k ' or ' g g ' are followed by e e, they are usually written with ' y y ' as ' ky ky ' or ' gy gy ' to show palatalisation. Thus, kye and gye are opposed to other cases where e e following ' k k ' or ' g g ' does not bring about palatalisation. When it comes to k+i k+i or g+i g+i, however, the letter ' y y ' is omitted to show palatalisation. It is assumed that whenever i i occurs before ' k k ' or ' g g ', palatalization automatically occurs. In the case of kye and gye, there is need in the orthography to add or not to add the palatal y y. This is because in some instances where ' k k ' or ' g g ' is followed by e e, there is no palatalisation. This is usually when there is a morphological boundary between k k or g g and the next morpheme. Examples to illustrate the above include: In the examples above, ky ky and gy gy are usually not heard. In other cases, the pronunciation of palatalised k k and g g has some variations. The Rukiga speakers tend to pronounce them as full palatals; that is, omukyeeka (mat), is pronounced [omuceeka] and omugyenyi (visitor), is pronounced [omujeni]. Many Runyankore speakers, especially among the agricultural Banyankore or the non Bahima, also tend to pronounce in the same manner. The Bahima, on the other hand, have a tendency to pronounce a palatalised velar, which, phonetically should be transcribed as [kv] [k v ] and [gv] [g v ], that is, k k and g g, with a slight y y. In the above two examples, the Bahima would, therefore, pronounce [omuk'eeka] and [omug'eni]. This latter pronunciation by Bahima, however, seems to be disappearing.
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: The above comments on
ky ky and gy gy can also be applied to the pronunciation of ki ki and gi gi, which are pronounced as full palatals by Rukiga speakers and many Runyankore speakers but as palatalised velars by a few Runyankore speakers. Note on w w and y y w w and y y are usually called, in phonetics, frictionless continuants or approximants. They are also called semi-vowels or semi-consonants. In their production, the articulatory organs (lips for w w, palate for y y ) neither come in real contact (as in the case of consonants) nor are they totally separated from each other (as in the case of vowels). w w and y y usually play the role of semi-consonants in such compounds as: Chart 5: Runyakitara Consonants Note that this chart emerges out of a combination of all sounds in Runyakitara as shown in Charts 1-5 above.
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: The Vowels
Runyakitara vowels are, as a whole, less complex than the consonants, at least from the articulatory point of view. There are, all in all, five vowels that have a distinctive feature of length, such that every short vowel can be lengthened with a change in the meaning of a word. The following chart illustrates the Runyakitara vowels: As a general rule, all the five vowels are fairly close in pronunciation to the cardinal vowels. Examples are: Runyakitara also has a few diphthongs, the most common being: ei,oi ei,oi and ai ai for Ry/Rk Ry/Rk, and oi oi and ai for Rn/Rt Rn/Rt. Diphthongs may or may not appear at word boundaries. Examples: In Runyankore-Rukiga and sometimes Runyoro, the diphthong ei ei is often used as a class prefix, where, in Rutooro, the prefix i i is used: As seen in chapter 8 , the diphthong written as ai‾ ai ​ is often pronounced as ei‾ ei ​ : In Rutooro, the diphthong ei ei seems to be restricted to the presence of the reflexible −e −e - in the verb:
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: The diphthong
oi oi is frequent, particularly in Runyoro-Rutooro: Ry/Rk Runyoro-Rutooro also has the diphthong au in the word mau ("my mother" or "mother").
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: The Phonemes of Runyakitara
Phonetics is the study of the nature of sounds in a language while phonology concentrates on those sounds in a language that are of special significance and that enable one to differentiate one word from another or an utterance from another. We shall now look at the phonemes of Runyakitara, or those sounds that one can call distinctive. In order to do this, we shall use the notion of minimal pairs as used by the Prague school to determine which sounds are phonemes and which ones are not. We shall proceed by grouping the sounds according to their place of articulation and then analyse the sounds in each group.
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: The bilabials to be analysed are
p,b,β,m p,b,β,m and w.b w.b and β β are usually said to be variants of the same phoneme, as follows: i) Conditional Variants b b and β β are in complementary distribution, with b b occurring after a nasal and β β elsewhere, as shown in the following examples: In the above cases, b b and β β are conditional variants of the same phoneme, or allophones. ii) Free Variants b b and β β are free variants in the following areas: In loan words, one usually finds b b. One may also hear: In Runyoro-Rutooro particularly, there is also free variation between β β and b b when they appear at the beginning of a sentence, for example:
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: It is however argued that
β/b β/b can be considered as distinct phonemes because there exists at least one minimal pair: This simple example is not really convincing because, in the first place, kaba (kabba) is not only a fairly rare word but it is also foreign. There is, however, also a similar word that is quite indigenous: Unless more examples are found, it might be safer to continue considering β β and b b as conditional or full variants. p/b/p/ p/b/p/ and /b/(orβ) /b/(orβ) are usually distinct phonemes as shown below: /m/ /m/ is also a distinct phoneme as in: (ku) βamba βamba to crucify (e) mamba type of fish (eki) βuga βuga town (eki) muga disabled person /w/ /w/ This sound has a problem as far as its phonemic status is concerned. It usually appears as a semi-consonant. When it appears as a consonant, it is usually at a morphological boundary where it seems to be a variant of a vowel, for example: Minimal pairs are almost non-existent except in such farfetched examples as: Provisionally, we may therefore conclude that, despite its limited distribution, w w is a phoneme in Runyakitara .
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: In spite of the limited frequency and distribution of
v v as seen earlier, /f/ /f/ and /v/ /v/ are phonemes of the language. Minimal pairs include: (eki)feera idiot, halfwit (aka)veera plastic bag eviini (Rn/Rt) (Rn/Rt) wine ediini religion
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: This group has the largest number of sounds which include
t,d,ts,n,l,f,rr,Y,s,z,∫ t,d,ts,n,l,f,rr,Y,s,z,∫ and 3 . To begin with, the dental t t and the alveolar t t are free variants of the same phoneme. It has already been said that the dental t t is the most common among the Runyakitara speakers while the alveolar t t is mostly restricted among the Runyoro speakers. The two are therefore regional variants. Otherwise, /t/ whether represented by the dental t t or the alveolar t t, is a distinct phoneme as exemplified by the following minimal pairs:
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: The examples above show that both
/t/ /t/ and /d/ /d/ are distinct phonemes. On the other hand, as has been pointed out earlier, ts ts is not a distinct phoneme since it occurs in free variation with s s. It is therefore, a variant of s s. However, /s/ /s/ can be a distinct phoneme as attested in the following examples: /n/ is also a distinct phoneme: (oku)siga to sow (oku)niga to strangle (as above) We have already seen that l l and r r are conditional variants and in Runyoro-Rutooro, we indicated the environments in which the two occur. We can take /r/ /r/ as the basic phoneme (with the variant l l ). This can be illustrated by the following minimal pairs.
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: As regards
/rr/ /rr/, it can be considered as a distinct phoneme. Minimal pairs for /rr/ /rr/ include (particularly in Rutooro): /s/ and /z/ are also distinct phonemes. We have already seen that ts ts is a free variant of s s, but elsewhere /s/ can be attested as a phoneme.
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: The last two examples above show that
/f/ /f/ is a distinct phoneme in RunyankoreRukiga. The next example shows that /3/ /3/ is also a distinct phoneme in Runyankore-Rukiga. We note, however, that in Runyoro-Rutooro, ∫ ∫ is a free variant of h h and s s as in omuhyo or omu§yo or omusyo (a knife). In Runyankore-Rukiga, minimal pairs where ∫ ∫ and 3 are attested to include:
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: Although it is agreed that
s s and ∫ ∫ are distinct phonemes at least in Runyankore-Rukiga, there are sometimes tendencies to use s s instead of ∫ ∫ as free variants of the same phoneme among some of the native speakers as in the following examples:
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: The palatals and velars are
c,j,ny,y,k,g,ky c,j,ny,y,k,g,k y and gy g y and we include here the glottal h./c/ h./c/ and /j/ /j/ are distinct phonemes in both Runyoro-Rutooro and Runyankore-Rukiga, but as we have already seen, they can also be conditional variants of k k and g g when the latter appear before i i and y y.
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: As distinct phonemes
/c/ /c/ and /j/ /j/ and n n can be found in the following minimal pairs. /n/ /n/ and /y/ /y/ are also phonemes in Runyakitara as in:
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: The velars
/k/ /k/ and /g/ /g/ are distinct phonemes in Runyakitara but, as we have already seen, among some Runyankore speakers, the conditional variants ky k y and gy g y can be used. Examples of /k/ /k/ and /g/ /g/ as distinct phonemes can be seen in the following minimal pairs:
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: The last two examples show that
/h/ /h/ is also a distinct phoneme.
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: The Vowels
The procedure for identifying the vowel phonemes is the same as for consonants. We have already indicated further up that length is a distinctive feature in Runyakitara vowels and have provided minimal pairs. A few examples below will suffice to show that the five basic vowels of Runyakitara are also phonemes. We should note, however, that the distinctive feature of length in vowels is often neutralised in the following environments: i) before nasal compounds, for example: In that position, vowels are always pronounced long and therefore length ceases to be a distinctive feature. ii) after w w and y y compounds; for example: iii) In Rutooro ( particularly before the rolled (rr), for example: obuterre [obuteerre] slippery ground okuturra [okutuurra] to transmit disease okuserra [okuseerra] to search okuburra [okußuurra] to open one's eyes In all the above examples, length cannot serve as a distinctive feature for vowels because it is predictable.
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: Summary of Consonantal and Vocalic Phonemes
By taking into account the phonemic description made of the Runyakitara sounds, one can propose the following phonological systems for the two major dialects and for Runyakitara as a whole. Chart 6: Rn/Rt Chart 7: Ry/Rk Chart 8: Runyakitara The charts above reflect the various phonemes identified in each dialect. The different free and conditional variants are therefore not indicated here. The Runyoro-Rutooro dialect has one phoneme less than Runyankore-Rukiga because, while it has one phoneme, /rr/ /rr/, which Runyankore-Rukiga does not have, the latter has two phonemes, /J/ /J/ and /3/ /3/, which Runyoro-Rutooro does not have. The whole system is therefore made up of the total phonemes attested in the two sub-systems. As regards vowels, it is clear that Runyakitara has five long and five short vowels.
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: Conclusion
In this chapter, we have attempted to show what Runyakitara stands for and why its various dialects are considered as mere variations of one homogenous language. After the introduction, we presented the different sounds of Runyakitara in the four sub-systems and indicated the various free and conditional variants attested. As much as possible, we used common examples for all the dialects. Once we had made a phonetic study of the sounds, we proceeded to expose the phonemes that are present in each sub-system, the main criterion being the determination of distinctive features that can be found through minimal pairs. This was not done in detail but enough examples were given to show that the sounds that were considered as phonemes were contrastive. We then proposed two phonological sub-systems and an overall system based on the totality of phonemes identified. It is hoped that a further study of these sounds will lay more emphasis on their acoustic nature, on the supra-segmental features, and on the phonological processes such as assimilation, deletion, fortition, lenition and insertion that may exist in this language.
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: References
Fromkin, V., Rodman, R., & Hyams, N. (2003). An introduction to language (7th Edn.). Boston: Thomson Wadsworth. Ndoleriire, O. (1992). Aspects of Runyakitara Segmental Phonology. Makerere Papers in Language and Linguistics, 1(2), 24-63. Kaji, S. (2007). A Rutooro vocabulary. Research Inst. for Languages and Cultures of Asia and Africa (ILCAA), Tokyo University of Foreign Studies. Kaji, S. (2015). A Rutooro vocabulary. Kyoto: Shoukadoh. Taylor, C. (1959). Runyankore-Rukiga-English and English-Runyankore-Rukiga Dictionary. Nairobi: The Eagle Press, East African Literature Bureau. Taylor, C. (1978). A teachers' handbook of Runyankore-Rukiga orthography. Kampala: Uganda Literature Bureau. Tucker, A. N. (1964). System of tone-making African languages. Bulletin of Oriental and African Studies, XXIII(3), 611. Vachek, J. (2008). Prague School of Linguistics. In Encyclopaedia of the linguistic sciences: Issues and theories.
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: Chapter 2
MORPHOLOGY: GENERAL DESCRIPTION AND NOMINAL MORPHOLOGY IN RUNYAKITARA <br> Fridah Katushemererwe, Oswald Ndoleriire, & Shirley Byakutaaga
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: Morphology
The term 'morphology' has been generally used in science specifically in biology where it denotes the study of the forms of plants and animals. It was first used for linguistic purposes in 1859 by the German linguist August Schleicher (Salmon, 2000) to refer to the study of the form of words. In present-day linguistics, the term 'morphology' refers to the study of the internal structure of words and of the systematic form-meaning correspondences between words (Booij, 2012). Morphology is an essential subfield of linguistics. According to Hamawand (2011), morphology generally aims to describe the structures of words and patterns of word formation in a language. Specifically, it aims to: (i) pin down the principles for relating the form and meaning of morphological expressions, (ii) explain how the morphological units are integrated and the resulting formations interpreted, and (iii) show how morphological units are organized in the lexicon in terms of similarity and contrast. The study of morphology uncovers the lexical resources of language, helps speakers to acquire the skills of using them creatively and, consequently, express their thoughts and emotions with fluency.
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: Morphological Typology
Languages of the world have been classified using various criteria, one of which is morphology; that is, based on their language structure. Linguistics has traditionally classified world languages based on their structure into four broad categories according to Spencer (1991): isolating, agglutinating, inflectional/fusion and polysynthetic languages. Isolating/analytic languages are languages with limited morphological processes except for compounding. Here, separate grammatical concepts tend to be conveyed by separate words and not by morphological processes. In other words, it is a language in which almost every word consists of a single morpheme. Languages such as Chinese, Vietnamese are regarded as isolating languages. Agglutinating languages are languages with many morpheme-based words and each morpheme corresponds to a single lexical meaning or grammatical function. It has been noted that most Bantu languages, including Runyakitara group, are agglutinative. Inflectional/fusion languages refer to languages where words change form because of all sorts of grammatical categories such as tense, mood, agreement, etc. Polysynthetic languages - language in which words tend to consist of several morphemes. Polysynthetic languages have a high morpheme to word ratio. Classifying languages in this manner has been criticized as inconsistent and useless. The inconsistency is such that no language has been found to exist in one category exclusively. For example, English can have isolating, inflectional and agglutinating features. Secondly, the classification is considered useless because there is nothing interesting that comes out as a result of classifying languages this way. This classification, however, is still referred to and forms a basis for understanding languages' structural behaviour. In addition, there is no better typology that has been suggested that challenges the existing one.
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: Morphological Typology and Runyakitara Morphology
Runyakitara has isolating features where a word expresses meaning without being split further, for example, words such as eego (yes) ngaaha (no) and busha (nothing) in Runyankore-Rukiga exhibit features of isolating morphology. Agglutination is the main morphological type of Runyakitara. Words consist of many morphemes, each adding meaning or grammatical function to a word; for example, the Runyankore-Rukiga form tukundane agglutinates as follows: 2pp-love-vf-rec-subjunctive (Let us love one another) tu,a,n tu,a,n and e e have been added to the verb root kund, each adding a meaning or grammatical function to the main verb root. Runyakitara also has features of fusion or can also find itself in inflectional categories. Take an example of the noun, omuntu (person). Mu serves two functions: it is a class marker for the People Class and it marks number, which is singular. Therefore, omuntu inflects for both class and number. What is a morpheme? According to Bloomfield, the father of structural linguistics (Bloomfield, 1933, pp. 161-168), a morpheme can be decribed as a minimal meaningful element of a word. The word, muhe (give him/her) in Runyankore-Rukiga, has three morphemes: mu mu, the subject pronoun "him/her", and h h, the verb root of "give", and e e is a verb end marking subjunctive. The three units making up the word form mu−h−e mu−h−e are explained in detail: a) each unit is meaningful; b) the units cannot further be sub-divided, thus indicating that they are the smallest; c) each of these units contributes meaning or grammatical function to a word. One of the facts about morphemes is that they have a physical (phonological and phonetic) form and also a meaning or function within the grammatical system (Spencer, 1991). A physical form of a morpheme is a morph or a word segment that represents a morpheme in sound and writing. Writing, for example, the word okusindika (to push), is represented by four morphs: o-ku-sindik-a, each representing a morpheme. A common example is the English past tense spelled as '-ed'. It has various morphs: It is realised as [t] after the voiceless [p] of 'jump' (cf. 'jumped'), as [d] after the voiced [l] of 'repel' (cf. 'repelled'), and as [əd] after the voiceless [t] of 'root' or the voiced [d] of 'wed' (cf. 'rooted' and 'wedded'). The various morphs mentioned here represent one morpheme called past tense. The different realisations or alternative forms of a single morpheme are called allomorphs. Allomorphs in Runyakitara are well elaborated by a causative morpheme that is realised as es in ku-reeb-es-a, or make to see; is in ku-kwat-is-a, to (make to catch/touch); y y in ku-ham-y-a, to (make firm). The appearance of one morph over another, in this case, is determined by voicing and the place of articulation of the final consonant of the verb stem.
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: Identifying morphemes and morphs
Morphemes are identified according to their nature/type:
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: Free morphemes
A free morpheme is a linguistic unit that can stand on its own and serve as a morpheme and a word. A free morpheme is also called unbound morpheme because no other morphemes are attached. Examples: The above are free morphemes which act as words as well. In each one of the above words, it is difficult to discern more than a single meaning. Such words are said to be monomorphic words.
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: Bound morphemes
Consider the following words from Runyoro-Rutooro and learn how morphemes can be identified: In the above words, one might find more than one morpheme, hence, meaning for example: o-mu-saija: o - represents the initial vowel, which is capable of assuming specific functions in a sentence; mu mu is the class prefix for humans as well as marking singular; saija is the root for man. In omulimi, the final - i i is to be considered as a different morph because it serves to nominalise the action of the verb kulima. The verb ku-lim-a changes into a noun o-mu-lim-i through a derivational process. We will meet derivation in the following sections. In okulindirra: We could also examine the following sentences: i) Titumumanyire. We don't know him. ii) Akatusangaho. He found us there. These can be broken down as follows: ti-tu-mu-many-ire a-ka-tu-sang-a-ho In (i), morphemes and morphs are: In the second example, the morphemes and morphs are: As can be seen from the above, bound morphemes do not have complete meanings but some "segment" of meanings. The mere fact that −a −a at the end of a verb can help in distinguishing azina, "he sings," from azine, "let him sing," shows that −a −a is a different morph from −e −e, the former expressing an indicative (or declarative) and the latter a subjunctive or an indirect order. In a language that is familiar, and more especially in a language that is unfamiliar, one proceeds by partial comparisons of word segments. Let us examine them in Runyoro-Rutooro: In examining the above word forms one can come to some conclusions. For instance, simply by working at the translations, one can suppose that -zin- or -zina seems to have the meaning of sing or to sing! This is because this segment is recurrent in all the examples and there is always sing in the translation. On the other hand, ku Examples: ku (means the infinitive to. In order to confirm this, one can look for examples from other verbs such as:).
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: Roots and Affixes
Runyakitara, like other Bantu languages, is classified as an agglutinating language, where a word is capable of having one root with several affixes attached to it and assuming different functions. In the following words in Runyankore-Rukiga, roots and affixes are illustrated: In the above examples, we can obtain the following roots: The root is therefore the basic form containing the basic meaning of a word and not reducible to any further meaning. The morphemes that come before, after, or within the root are called affixes. The affixes before the root are called prefixes while those after the root are suffixes while those within the root would be called infixes. Bantu languages (including Runyakitara) are well known for making their sentences by agglutinating different affixes before and after a root as in (Runyoro-Rutooro): 'We have never seen him/her at all'. Literally, 'We did not see him ever, even a little.' This very long sentence could be said to be a one-word sentence. If we can define words as items which are usually found in dictionaries, however, then clearly the above is not a word but an item belonging to the grammar of the language. It is therefore more of a sentence than a word.
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: Inflectional and Derivational Affixes in Runyakitara
Affixes are characterised either as inflectional or derivational. a) Inflectional Affixes: They are those which refer to aspects of grammar such as person, gender, number, tense, aspect, mood and are often called grammatical categories. are all inflectional affixes expressing person ( a− a− ), tense ( −ka− −ka− ), person ( tu− tu− ) and mood ( −a −a ). In the word o-ku-gum-is-ir-iz-a, o- and -ku- are inflectional affixes expressing the infinitive. On the other hand, -is-, -ir-, -iz- are not inflectional affixes but verb extensions. −a −a could be said to be inflectional because it also participates in expressing the infinitive mood. b) Derivational Affixes: These may modify the meaning of a word but do not refer to the grammatical categories talked about above. They may or may not change the class of a word, e.g. from noun to verb or from adjective to noun, etc. When derivational affixes change the class of words, we have instances when a verb can become a noun as indicated below: Here, the suffix −i −i is a derivational affix, which changes a verb into a noun. Other examples could be: okwombeka to build From the verb okwombeka, we can derive the following nouns: The above examples demonstrate that we can derive different nouns from the verb okwombeka. The final vowel of the verb, which is the suffix −a −a, becomes −i −i when the derived noun is an agent or doer of action. The derived nouns are assigned Class 1 and 2; that is, noun classes for human. The final −a −a becomes −o −o when the derived noun is an instrument or a place, as shown by the Runyankore-Rukiga examples below: Instrument: okukondoora (to sweep): ekikondoozo (broom) (typically Rk) Place: okushima (to learn/study): e-i-shom-er-o (a school - a place where people receive education) okuriisa (to graze): e−i e−i-riis-iz-,-o (a grazing place) Derived nouns with semantic meaning of place or location are assigned Class 5 and 6 , while the instruments are typically placed in Classes 7 and 8 (see Noun Class on p.71). Nouns derived from verbs are termed deverbal nouns. A deverbal noun can take the final vowel as −a,i−,o,−e −a,i−,o,−e depending on the meaning to be encoded. The process of deriving nouns from verbs is called nominalisation.
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: Derived proper names
A big percentage of family names among Banyankore-Bakiga are derived from verbs; and most of these names have a religious undertone. The process of deriving proper names is more complicated and involves pronominal forms. Take the example of the verb okukunda, to love. A number of proper names can be derived by adding or changing the pronominal forms: Rukundo (ru-kund-o) Love Kukundakwe (ku-kund-a-ku-e) His love Atukunda (a-tu-kund-a) He loves us (habitual) Naatukunda (ni-a-tu-kund-a) He loves us Tumukunde (tu-mu-kund-e) Let us love Him Nankunda (ni-a-n-kund-a) He loves me Examples: Ankunda (a-n-kund-a).
grammar_instruction
Explain the following grammar rule in Runyoro/Rutooro: Morphemes and Allomorphs
Allomorphs are to morphemes as allophones are to phonemes. An allomorph represents a certain manifestation of a morpheme in determined conditions. For instance, some Runyakitara verbs show certain modifications in their roots in specific circumstances, for example ( Rn/Rt Rn/Rt ): When the above verbs are followed by the perfective -ire or the near past -irege, the roots change as follows: And yet, From the above examples, one can see that the root remains invariant except when followed by any other tense/aspect except -ire or -irege when -gend-becomes genz - to go -rund-becomes runz - to heap -cand-becomes canz - to suffer It can be said that -gend-, rund- and cand-become genz, runz, and canz when followed by -ire. The perfective -ire, especially in Runyoro-Rutooro, also gives a good example of morphemes and allomorphs. The most common allomorphs for the perfective are -ire and -ere. This means that -ire and -ere are different manifestations of the same morpheme (the perfect or perfective). Furthermore, these allomorphs appear in specific, well-determined conditions as in the following examples in Runyoro-Rutooro: See also the following examples: Generally speaking, the above examples bring out the following rules: In bisyllabic verb stems (1), -ere is found when the vowel preceding the last consonant is either o o or e e, as in the following: The verb stems here are: (See previous examples in (i)) In bisyllabic verb stems, -ire is found in all other conditions, i.e. when the vowel preceding the last consonant of the stem is i,a i,a, or u u e.g. (See previous examples in (ii)). In verb stems of more than two syllables, the tendency is always to have -ire as the perfective in the examples in (ii) above. 1 1 Other examples are: The following points should be noted: The allomorphs for the perfective are not only -ire and -ere, although these are the most common. Others are -ize, -eze and -ine, as will be shown in the study on the verb. The rule for -ire and -ere is not always respected, especially by Rutooro speakers. In such words as: -ire seems to be more acceptable in Tooro while the rule would make one expect -ere as most people in Bunyoro do. 1 It could also be noted that in Runyankore-Rukiga, -ere is hardly heard but ire seems to be the general form for not the perfective as in Runyoro-Rutooro but the near past as we shall see later. 3. In trisyllabic and longer verb stems, the presence of -ire, though fairly systematic, can sometimes be replaced by -ere in such verbs in Runyoro-Rutooro as:
grammar_instruction